Sabor je raspravio Prijedlog odluke o donošenju prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog Kanala Dunav–Sava. U ime Kluba SDP-a govorila je Mirela Holy. Na početku rasprave, predstavnicama Vlade je postavila pitanje zbog čega su ovaj dokument uputili u proceduru na posljednju sjednicu Sabora u ovom sazivu te dodatno upitala: Zbog čega u ovom iznimnom važnom dokumentu raspravljamo manje od dva mjeseca prije parlamentarnih izbora na kojima ova garnitura neće polučiti izborni uspjeh? Radi se naime o još jednom od mnogih predizbornih trikova vladajuće stranke. Manifestacija je to upravo nevjerojatne želje da se donošenjem ovakvih odluka pogoduje klijentima vladajuće elite, zemljišnim špekulantima, koji se u vladajućim krugovima zovu investitorima ili developerima. Zaključujemo da se radi o kombinaciji svega rečenog. To je definitivno predizborni trik čiji je cilj uvjeriti javnost da ova vlast radi i ima snagu realizirati važe infrastrukturne projekte poput ovog još jednog simboličnog Pelješkog mosta, projekta koji gotovo da se već mogao i realizirati brojim kopanjem tzv. prvih lopata u predizborne svrhe – istakla je na početku rasprave Holy. Donosimo važnije dijelove rasprave Mirele Holy u ime Kluba SDP-a.

Vladajuća stranka podcjenjuje građanke i građane Hrvatske koji više ne nasjedaju na takve prozirne trikove, a to je najvidljivije iz činjenice da ovaj projekt, koji je u jednom svom dijelu iznimno sporan u smislu zaštite okoliša više ne izaziva čak ni trzaj nervoze od strane nevladinih udruga i aktivistica i aktivista za zaštitu okoliša koji se ne uzbuđuju jer znaju da od realizacije ovog projekta neće biti ništa. Ovdje se radi o manifestaciji nevjerojatne političke neodgovornosti, jer nijedna odgovorna vlada koja je između ostaloga na vlasti već punih osam godina, ovakve odluke ne podnose na posljednjoj sjednici Parlamenta. Jer Kanal Dunav-Sava je iznimno invazivan projekt i u ekonomskom i u prostornom i u ekološkom i u socijalnom smislu i kao takav zahtijeva potpuno drugačiji politički tretman od ovoga. Drugim riječima, radi se o projektu za početak, a ne za kraj mandata.

Zbog prethodno rečenog, ne može se ne stvoriti zaključak da je ovaj prijedlog odluke samo još jedna moguća korupcijska smicalica vladajućih, smicalica motivirana bojazni da su im dani na vlasti odbrojeni pa je ovo doslovce posljednji tren da se zemljišnim špekulantima koji su već osvjedočeni klijenti vladajuće elite, pogoduje na način zgrabi lovu odnosno zemlju i bježi. Donošenjem ove odluke, po donošenju prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog Kanala Dunav-Sava, doslovce preko noći se znatno podiže vrijednost zemljišta koje se nalaze u obuhvatu plana. Nažalost, to je scenarij koji smo vidjeli jako puno puta u režiji ove vlasti, plan koji ne počiva na želji da se neki projekt istinski realizira već da se umjetnim putem napuhava vrijednost terenima i to bez ikakvog državnog zaštitnog mehanizma kojima bi se sprečavale zloupotrebe. Zašto Hrvatska nema takav zaštitni mehanizam u području prostornog planiranja, oprostite, prostornog manipuliranja, pitanje je vrijedno milijune i milijune pa čak i milijarde eura, pitanje na koja ova vladajuća garnitura nikada nije dala nikakav odgovor.

Inače, ideja realizacije ovog projekta iznimno je stara. Ona datira još iz razdoblja Austrougarske monarhije. No u međuvremenu, u proteklih stotinjak godina u znanosti, a posebice u hidrologiji i ekologiji, znanosti o međuovisnosti živih organizama i njihovih staništa dogodile su se mnoge promjene koje čini se vlada premijerke Kosor još uvijek nije akceptirala jer još živi u prošlosti, što je najvidljivije i iz njenih nedavnih predizbornih nastupa. S aspekta zaštite prirode najvrjedniji primjerci hrasta lužnjaka u Europi, a po nekima i u svijetu nalaze se u Spačvanskoj šumi. Hrast lužnjak izuzetno je vrijedan izvozni proizvod za Hrvatsku. Rekonstrukcija tog kanala, upozorio je akademik Slavko Matić, dovela bi u pitanje opstanak hrasta lužnjaka, jer on dvaput godišnje mora biti djelomično poplavljen da bi se razvijao. Stoga treba dobro odvagnuti je li pametno dovesti u pitanje opstojnost takvog prirodnog resursa zbog prometne povezanosti koja najvjerojatnije uopće ne bi imala pozitivne efekte za Hrvatsku nego za susjednu državu.

Druga je varijanta da se napravi plovni put praktički do Zagreba, međutim na Savi bi se u tom slučaju trebali poduzeti izuzetno veliki zahvati koji bi ugrozili Lonjsko polje. Park prirode Lonjsko polje močvarno je stanište, zaštićeno je na svjetskoj razini Ramsarskom konvencijom, stoga su to globalno nedopustivi zahvati koji bi to područje mogli uništiti. Upravo te stvari reguliraju i direktive Europske unije. U slučaju bilo kakvih zahvata koji mogu utjecati na prirodu treba se savjetovati sa strukom. Ovo su riječi ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, kojem je nedavno ponovno potvrđen mandat na toj funkciji. Ovo nije izjavio neki aktivist ili aktivistica za zaštitu okoliša ili politički oponent vlade, ovo su riječi vašeg stranačkog kolege. O ovom projektu u dijelu kanaliziranja riječnih korita za potrebe plovnog puta iznimno su se negativno kritički izjasnili mnogi stručnjaci i stručnjakinje različitih struka, šumari i biolozi i ekolozi i geografi, hidrolozi, prostorni planeri.

Na spačvanske šumske eko sustave u budućnosti će utjecati dva zahvata obuhvaćena Prostornim planom Republike Hrvatske, kanal Dunav-Sava i autocesta Zagreb-Beograd. Kanal je projektiran na potezu od Vukovara do Šamca, u dužini od 61.4 km, u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a zasijecao bi duboko u teren i prekinuo tokove podzemnih voda koje teku usporedno sa Savom od zapada na istok i opskrbljuju spačvanske šume vodom. Kako je praktički nemoguće utvrditi tokove podzemnih voda i zbiljski utjecaj pada, ali i povišenja razina podzemnih voda, ne može se sa sigurnošću niti predvidjeti stanje voda u staništima spačvanskih šuma poslije izgradnje kanala. Takav je vodotehnički zahvat nepoželjan, jer predstavlja prijetnju nizinskim šumama koje su u području njegova nepovoljnoga utjecaja i imaju znatno veću vrijednost od njega samog.

Klub SDP-a upozorava i na to da se zemlje Europske unije, a koje su nam tako često uzor za sve i svašta, u posljednjih desetak godina pokazuju iznimno veliku skepsu prema praksi kanaliziranja rijeka i jako žale što su realizacijom takvih projekata u svojim državama bespovratno degradirali prostor, poremetili vodnu ravnotežu, ugrozili biološku raznolikost te povećali i rizike i štete od poplava umjesto da ih kontroliraju, spriječe i smanje. Činjenica je da su novija znanstvena istraživanja pokazala da priča o poplavama nije baš crno-bijela jer sezonske poplave ne stvaraju štetu za prirodu već sudjeluju u normalnom prirodnom ciklusu obogaćujući tlo plodnim naplavinama iz rijeka. Zbog toga danas Europska unija prelazi sa Strategije regulacije i kanaliziranja rijeka na strategiji integriranog upravljanja poplavnim nizinama te potiče vraćanje u prvobitno stanje svojih uništenih, reguliranih rijeka. Naime, znanstveno je dokazano da reguliranje rijeka pretvara rijeke u uske kanale s malim kapacitetom vode. Riječni tokovi se ubrzavaju sječom meandara zbog čega se pretvaraju u bujice prilikom svake povećane razine voda. Kanaliziranjem rijeka uništavaju se prirodna poplavna područja, odnosno retencije poput spačvanske nizine i Lonjskog polja koje su primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana od poplava.  Regulacija i kanaliziranje rijeka stoga je opravdano samo u naseljima i industriji jer se tako štite životi i imovina ljudi, ali je apsolutno neopravdano reguliranje i kanaliziranje rijeka u nenaseljenim prirodnim područjima.

Zbog svega prethodno rečenog, u Klubu SDP-a podržavamo ovaj projekt u dijelu koji se tiče izgradnje melioracijske mreže, odnosno sustava navodnjavanja i odvodnjavanja, a zbog kojih poljoprivreda u istočnoj Hrvatskoj više neće ovisiti o kiši, ali dvojimo o koristi koja bi realizacija plovnog puta kanal Dunav – Sava polučila. Naime, iz do sada dostupnih informacija ovaj segment projekta mogao bi rezultirati znatno većim štetama no koristima i po okoliš, ali i po gospodarstvo Hrvatske. I zbog svega toga vrlo je neozbiljno ovako važnu odluku donositi pet sekundi prije kraja mandata ove Vlade i saziva Sabora – zaključila je Holy.