Hrvatski sabor započeo je raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna za 2011. g. U ime Kluba zastupnika SDP-a govorili su predsjednik Zoran Milanović i Branko Grčić. Donosimo njihove rasprave u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Predsjednik SDP-a Milanović je u raspravi ustvrdio:

Neću ispravljati krive navode niti polemizirati s izjavama članova drugih stranaka, napisima  novinama. Reći ću samo da smo ovakav proračun očekivali i da smo razočarani i da je on loš za Hrvatsku i da je štetočinski. Nevjerojatno je da predsjednica Vlade ovdje spominje jedan sporazum, proračun lokalne samouprave, proračun Grada Zagreba. U zemlji u kojoj je lokalna i regionalna samouprava svedena na jedva 10 posto ukupne javne potrošnje i s takvim postotkom predstavlja europsko dno, u zemlji u kojoj je upravo to pravac kojim trebamo ići – jačanje lokalne samouprave, više autonomije, više sredstava i više obaveza za lokalnu samoupravu.

Ovdje u Saboru, reći ću, radi, a ne sjedi, dosta gradonačelnika bivših, sadašnjih, možda i budućih i najbolje znaju o čemu govorim. Gospođo predsjednice Vlade grad koji ste spomenuli je primjer velikog proračuna lokalne i regionalne samouprave. To je grad Zagreb, jako velikog proračuna. Znate li gospođo predsjednice Vlade koliko je u zadnjih godinu i pol dana taj proračun smanjen? Kao primjer svijesti o tome što se u zemlji događa i primjer fiskalne odgovornosti i kretanja u okvirima onoga što se ima i pokrivanja onim čime se pokriti možete.

Jeste li svjesni da je proračun Grada Zagreba s 8 milijardi kuna 2009. godine smanjen na 6.6 milijardi kuna i to prvenstveno pod pritiskom i djelovanjem Skupštine Grada Zagreba. Jeste li svjesni te činjenice da je to 17 posto smanjenja? Jeste li svjesni da bi 17 posto na razini državnog proračuna bilo 21 milijardu kuna. Jeste li svjesni da toliko nismo tražili od vas? Jeste li svjesni da niste smanjili niti kune, niti lipe? Jeste li svjesni da takve usporedbe nemaju smisla? Jeste li svjesni da lokalna i regionalna samouprava mogu jačati samo tako da imaju više novca, više autonomije i više odgovornosti. Jeste li svjesni da ovo nema smisla?

Jeste li svjesni da je prije godinu dana u Saboru Klub SDP-a predložio donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti ovdje sa ove govornice. Zašto ga tada niste predložili? Jeste li svjesni da smo tada o tome razgovarali i da ste se rugali i to je vaše demokratsko pravo? Jeste li svjesni da ste time učinili štetu hrvatskom proračunu? Jeste li svjesni da je u zadnjih 10 godina o čemu je vrlo precizno govorio predsjednik odbora, dr. Goran Marić, hrvatski društveni proizvod narastao za 88 posto, a hrvatski proračunski rashodi, odnosno hrvatski proračuni za kao što on reče, dva i pol puta. Dakle, 150 posto. Jeste li svjesni dubine tog razdora i svjesni štetnosti takve politike.

Jeste li svjesni da je Hrvatska sa uspješnom turističkom sezonom kao jedna od rijetkih država u kojoj je bila uspješna turistička sezona, a turizam je u Hrvatskoj jedna od baza gospodarstva, da je u toj godini 2010. pred Hrvatskom gospodarski pad od dva posto i bit ćemo zadovoljni ako bude samo dva posto.

Jeste li svjesni da je to posljedica nečije gospodarske politike ili odsustva neke gospodarske politike. I jeste li svjesni da je Hrvatska u klubu malobrojnih europskih država koje imaju takvu situaciju. Španjolska prognozirani pad 0.5 posto. Grčka, kao primjer države koja živi daleko iznad svojih mogućnosti u ovoj godini će imati pad od manje pet posto, ali Grčka provodi reforme koje su bolne, koje su teške, koje su turbulentne. Vidimo da Vlada, inače Vlada ljevice koja provodi i čisti nered koji je ostavila desnica dobiva podršku i na lokalnim izborima i tu je još Hrvatska kao sljedeća članica Europske unije, kao zemlja koja u ovoj godini neće imati gospodarski rast. Jeste li svjesni kamo nas to vodi?

Jeste li svjesni da je ukupno akumulirano za vrijeme vašeg mandata 40 milijardi kuna proračunskog deficita? Gdje je taj novac otišao? Preciznije kamo je taj novac otišao? Jeste li svjesni da ovako više ne može? I da je Hrvatska zemlja koja ima potencijal čija jedna grana gospodarstva, turizam važna grana gospodarstva ostvaruje napredak, drži se u konkurenciji zbog niza okolnosti i položaja Hrvatske i dobre pripreme, a da u isto vrijeme Hrvatska ima gospodarski pad. Jeste li svjesni da je netko odgovaran za to?

Jeste li svjesni da ovim dobacivanjem, možete dobacivati deset puta, nećete ništa promijeniti. Da stojimo na mjestu, da smo jedna od europskih zemalja koji se ne miču i da s takvom politikom ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće ništa promijeniti. Jeste li svjesni kakvu štetu činite Hrvatskoj? 

Drugi dio izlaganja u ime Kluba zastupnika SDP-a iznio je Branko Grčić:

Svaki proračun, a ovaj 2011. godine posebno i njegova efikasnost mjeri se učinkom na dvije stvari. Prvo je gospodarski rast u ovom slučaju govorim o oporavku, drugi je fiskalna konsolidacija. To su dva ključna makroekonomska cilja koja opterećuju Hrvatsku u ovom trenutku. Ključno je pitanje da li ovako postavljen proračun doprinosi realizaciji ova dva cilja. I moja uloga u ovih pet minuta je odgovoriti na ta dva pitanja. Vrlo kratko i jasno.

Zadržavanje proračunske potrošnje što čak nemamo ništa ni protiv u ovom trenutku, ali nismo zadovoljni sa nekim drugim stvarima, a to je prije svega struktura te potrošnje je nešto što zasigurno neće doprinijeti u ovoj godini gospodarskom rastu, jer da raste potrošnja onda bi doprinijela gospodarskom rastu. Da se mijenja struktura proračuna, onda bi također doprinijela gospodarskom rastu, kada bi ta struktura išla od neproduktivne, tekuće potrošnje, prema kapitalnim ulaganjima, prema proaktivnim mjerama kakve su koristile mnoge ove europske zemlje o kojima je ovdje danas bilo riječi. Na žalost mi niti dovoljno, niti snažno, niti jako, upravo obrnuto kada gledate tri zadnja proračuna hrvatska onda ćete jako lijepo vidjeti kako se mijenja struktura u pogrešnom smjeru. Taj smjer jeste jačanje tekuće potrošnje na račun kapitalnih ulaganja i potpora, dakle transfera poduzetničkom sektoru. Na žalost svi smo mi uvjereni da je razlog tome visoki deficit i brzo rastući javni dug.

I nemojmo tu biti toliko skloni, kako bih rekao umivati tu situaciju. Ne. Na žalost novih 15 milijardi kuna i idućoj godini deficita dovest će javni dug, zajedno sa garancijama, jamstvima koje će u najvećem dijelu biti protestirana, dobro znamo što piše u papirima, brodogradnja je ta koja će nas koštati i to moramo ovdje jasno ljudima reći. Radi se više od 10 milijardi kuna, koji će u narednim godinama trebati pokriti iz tog proračuna.

Fiskalna stabilnost je sa takvom situacijom bitno narušena. Fiskalna stabilnost ključna je za rejting ove države, rejting ove države određuje cijenu kapitala koji posuđujemo u inozemstvu, a cijena kapitala nije mala. Na žalost, efekt toga vidimo da je samo u jednoj godini trošak kamata koje se plaćaju iz državnog proračuna narastao milijardu i 100 milijuna kuna.

Zamislite da taj novac možemo odvojiti i vratiti u gospodarstvo. Koji bi efekt od toga bio? Ovako to ide nekim stranim vjerovnicima, investitorima i na žalost od toga mi nemamo ništa. Ključna poruka je pozdravili bi onakav proračun koji bi ostvario uštede na tekućoj potrošnji i u istom iznosu pojačao kapitalnu stranu proračuna, i sve one proaktivne mjere koje su čak i zapisane u programu gospodarskog oporavka, ali na žalost morate priznati nisu do sada provedene niti onim tempom, niti na onoj razini koja bi ostvarila značajne učinke na gospodarski rast. Fiskalna konsolidacija hrvatskog proračuna moguća je samo u srednjem roku. U iduće tri godine, ali zato treba nešto i napraviti.

Mislim da je ključ u prihodnoj strani proračuna i samo mjere koje će potaknuti gospodarski rast, koje će probuditi povjerenje naših poduzetnika da one investicije, one projekte koje danas drže u ladici, da izvade van, da krenu u banke i da počnu realizirati svoje projekte, ali zato država mora poslati jasan signal, ona mora krenuti od sebe, ona mora ponuditi povjerenje svim tim investitorima i naravno otvoriti put za jedan takav proces. A ja se bojim da ovaj proračun još uvijek nije na tragu toga – zaključio je Grčić.