Predsjednik SDP-a Peđa Grbin za Večernji list govorio je o skorašnjim izborima, kampanji i mogućim koalicijama.

Predali ste izborne liste, kreće kampanja. Koja je točno vaša uloga?

Moja je uloga predsjednika SDP-a, predsjednika najveće stranke koalicije Rijeke pravde, onoga koji u ovoj kampanji neke stvari smije, a neke ne smije reći jer mu je zabranjeno.

Zato vas i pitam koja vam je uloga obzirom da ste se utrke za premijera odrekli i tu poziciju prepustili predsjedniku države Zoranu Milanoviću. Kocka li se SDP sa svojom budućnošću?

Ne. SDP je shvatio koliko je ovo presudan trenutak za Hrvatsku. Profesor Čular je nedavno rekao da smo gotovo 20 godina imali izbore u demokraciji, a da se u 2024. godini opet moramo boriti za demokraciju. Zato smo se mi u SDP-u odlučili napraviti baš sve što možemo kako bi osigurali da demokracija ostane živjeti u Hrvatskoj. A kada je situacija ovako komplicirana i ovoliko važna, onda moraš uložiti sve što imaš da rezultat bude što je moguće bolji, kako bi osigurali da naši ljudi mogu i dalje živjeti slobodno, ali isto tako da u toj slobodi mogu živjeti dostojanstveno.

SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula se ne slaže s vama. Drži da se SDP sa Milanovićem izložio prevelikom riziku i kaže kako on sebi ne može dozvoliti nikakvu vrstu naivnosti. Jeste vi onda ispali naivni?

Ja si mogu dozvoliti samo ozbiljnosti. Ja sam taj koji je radio na okupljanju lijeve koalicije, koji je razgovarao s tim ljudima. U krajnjoj liniji, ja sam taj koji je vodio razgovore o kojima sada ne smijem detaljno govoriti jer mi je to Ustavni sud zabranio. Ali mi se ne kockamo. Oni koji se kockaju sa sudbinom Hrvatske i to već dugo su HDZ-ovci. Kockaju se sa sudbinom Hrvatske kad Hrvatsku pljačkaju i kradu iz EU fondova. Kockaju se sa sudbinom Hrvatske kada napadaju ured Europskog javnog tužitelja pa se protiv Hrvatske može, primjerice, pokrenuti postupak radi uskrate sredstava iz fondova EU kao što se to dogodilo u Poljskoj ili Mađarskoj. Mi se sa sudbinom Hrvatske ne kockamo, mi se za sudbinu Hrvatske borimo i sve što je potrebno da se za to izborimo ja sam spreman napraviti. Moja pozicija kao kandidata za premijera je u svemu tome najmanji ulog. Ono što radimo i za što sam dobio jednoglasnu potporu Glavnog odbora prije 15-ak dana je napraviti sve da Hrvatska nakon 17.4. bude bolja.

Mjesecima ste išli po Hrvatskoj i govorili da ste vi SDP-ov kandidat za premijera. Je li ovo dokaz da niste vjerovali niti u sebe niti u koaliciju koju ste okupili?

Isto sam tako odmah nakon prosvjeda u Zagrebu 17. veljače, kada smo pokazali koliko smo ljudi u stanju okupiti, kada smo pokazali da je Hrvatska spremna za promjenu, jasno rekao da svatko od nas mora biti spreman staviti svoj ego i taštinu sa strane kako bi rezultat bio onakav kakav je Hrvatskoj potreban. Netko će to nazvati matematikom, netko izbornom pričom. Pojedinac poput mene ili bilo koji drugi nije bitan. Bitan je cilj, a cilj je da Hrvatska bude bolja, da ne bude korumpirana i da građani Hrvatske u njoj mogu dostojanstveno živjeti. I mi ćemo taj cilj 17.4. ostvariti. Rijeke pravde u Hrvatsku dolaze i učinit će ju boljom!

Što ako rijeke pravde ne dođu, koji je plan ako SDP, nakon originalnog tumačenja Ustava ne sastavi novu vladu?

O tome ne razmišljam jer Rijeke pravde doći. Radim sve što mogu i to je moja zadaća. Nakon izbora slijede razgovori. S kojim strankama će se ti razgovori voditi i kako će oni završiti ovisiti će prije svega o biračima.

I tu sad dolazimo do jednog zanimljivog paradoksa. HDZ smije napadati Zorana Milanovića kao kandidata za premijera. Tomislav Tomašević, što je učinio prije nekoliko dana, smije reći da će podržati Zorana Milanovića za predsjednika Vlade, a ja kao predsjednik SDP-a i kandidat naše koalicije Rijeke pravde o tome ne smijem govoriti. Pitanje je smijem li uopće i koliko govoriti o planovima nakon izbora.

Jeste se sami doveli u takvu situaciju obzirom da Zoran Milanović nije htio dati ostavku?

Nismo se mi doveli u tu situaciju. U tu situaciju nas je dovela većina na Ustavnom sudu sa svojim vrlo kreativnim pristupom tumačenja Ustava. Ali što će se dogoditi nakon izbora? Dogodit će se razgovori o formiranju većine koja će izabrati novu vladu. Kako će oni izgledati i s kime će se voditi odlučuju isključivo hrvatski birači. Oni su ti koji će 17.4. donijeti promjene na čelu Hrvatske.

Predsjednik države mandat daje onome tko uspije skupiti 76 potpisa. Bude li to SDP, Milanović daje ostavku. Tko će skupljati većinu u ime SDP-a, Zoran Milanović s Pantovčaka ili vi kao predsjednik SDP-a?

Što se tiče toga kome će se povjeriti mandat, Ustav je tu potpuno jasan. I Zoran Milanović je tu odmah odgovorio koja je njegova zadaća kao predsjednika, koja je njegova uloga i koja je njegova dužnost. I to je jasno. Nema tu onih kibi-dabi kao što je to bilo nekad kod Franje Tuđmana, kada ga se pitalo hoće li dati mandat onome tko pobijedi na izborima.

I to je jedna od suštinskih razlika između i nas i Zorana Milanovića s jedne strane i onih koji se nalaze sa druge strane. A što se tiče pregovora, pa Ustavni sud je rekao da se od 18.4. Zoran Milanović smije ponašati kao kandidat za premijera. Sam Miroslav Šeparović je dao odgovor na to pitanje.

Znači, Zoran Milanović će obavljati konzultacije i razgovarati sa koalicijskim partnerima?

Zoran Milanović po onome što je Šeparović rekao, takve razgovore nakon 18.4. smije voditi. A obzirom da ću ja biti na čelu stranke koja će u tom trenutku imati vjerojatno najviše mandata, pogotovo sa našom koalicijom, naravno da ću u tim razgovorima aktivno sudjelovati.

Jedan dio ljudi u vodstvu SDP-a nezadovoljan je što se ulazak Milanovića u priču dogodio mimo njihova znanja. Što činjenica da i neki potpredsjednici stranke ništa nisu znali govori o vođenju SDP-a?

Dio hrvatskih medija me tri i pol godine optužuje da nisam lider. A onda kad se pokaže da to jesam i da sam u stanju donositi velike i važne odluke, niti to ne valja. Kao predsjednik stranke imam obvezu donositi odluke koje su važne, koje su velike, na koje ima pravo i obvezu po Statutu. I to sam napravio na način na koji sam procijenio da je najbolji. Smatram da je interes Hrvatske, interes koalicije Rijeke pravde i interes SDP-a ispred mojeg, osobnog interesa. Mi se u ovom trenutku na ovim izborima borimo protiv jedne pravomoćno osuđene kriminalne organizacije koja je pokazala, primjerice u Aferi mreža, na što je sve spremna. Koja je neke medije kupila, na mnoge direktno utječe, i koja je spremna sve ostale ucjenjivati putem Lex AP-a, a s Turudićem svima utjerati strah u kosti. Mi se protiv toga borimo. U takvim je trenucima potrebno igrati i lukavo. Reakcija predsjedništva i glavnog odbora, nakon što je odluka postala javna, pokazala je koliko ljutnje ima, odnosno uopće nema u SDP-u. Uživam punu podršku.

Milanović govori o vladi nacionalnog spasa. Ima li doista u vladi sa SDP-om i strankama ljevice i centra mjesta za stranku poput Domovinskog pokreta?

Nemam namjeru unaprijed govoriti o strankama s kojima ćemo razgovarati ili nećemo. Idemo na izbore, zatražimo povjerenje građana, pa onda vidimo što će biti. A što se tiče stranaka s kojima ćemo moći ili nećemo razgovarati, naši uvjeti su jasni, od predane borbe protiv korupcije i čvrste borbe za standard građana, znači za veće plaće i veće mirovine jer pobijediti korupciju naprosto nije dovoljno do očuvanja ljudskih prava. To su naši uvjeti za razgovor sa bilo kime, a kako će ti razgovor izgledati možemo nakon izbora? To će ovisiti o izbornom rezultatu.

Ne mislite da birači prije izlaska na birališta imaju pravo znati takve stvari, da SDP-u u obzir dolazi i Domovinski pokret?

Birači moraju znati koje su naše temeljne postavke i koje su naše temeljne vrijednosti i od čega nećemo odustati. Naše temeljne vrijednosti su borba protiv korupcije, vladavinu prava, borba za viši standard građana, za njihove plaće, za njihove mirovine, za to da ih inflacija ne guši i borba za to da svi građani Republike Hrvatske, ali i svi ljudi koji ovdje žive, imaju potpuno jednaka prava. Bez obzira na to koga vole, s kime su u vezi, koje su boje kože, koje su vjere, gdje su rođeni, jesu li muškarci, žene, kakvi god se osjećaju. Svi moraju imati ista prava. Ako je netko spreman te naše uvjete podržati, onda mi s njima možemo razgovarati.

Ali zna se što zastupa Domovinski pokret. Nije to stranka jučer osnovana pa sad morate čekati hoće li prihvatiti vaše uvjete?

Rekao sam vam uvjete, a birači sve razumiju pa i to tko se u te uvjete uklapa. To je crta koju nismo nećemo prijeći. Što je u tim našim temeljnim vrijednostima toliko nerazumno da ne bi bilo baš svima prihvatljivo?

Znači, ništa od Domovinskog pokreta?

O konkretnim imenima stranaka s kojima ćemo nakon izbora razgovarati ne pada mi na pamet špekulirati jer se izbori prvo moraju dogoditi, birači na njima moraju odlučiti i u takva hipotetska pitanja nemam namjeru u ovom trenutku ulaziti. Mi idemo na izbore sa svojim programima, svojim ljudima, s time što smijemo reći i sa onime što nam je, nakon prošlog ponedjeljka, odlukom Ustavnog suda, zabranjeno izgovarati. Ljudi Hrvatske sve znaju.

Nikola Grmoja, kandidat stranke Most za premijera ima svoje uvjete, kaže da mogu sa SDP-om, ako prihvatite njihov program i njega za premijera. Može li se ponoviti 2015. godine kada je Most bio jezičac na vagi i postavljao svoje uvjete SDP-u i HDZ-u?

Jesu li to i ovog puta ovjerili kod javnog bilježnika? Još jednom, to su razgovori koji se vode nakon izbora. Povjerenje koje pojedina politička opcija dobije kod birača itekako mora imati ulogu oko toga kako će ti razgovori izgledati. Pa ne možemo se praviti da onaj koji će dobiti najveće povjerenje birača mora u nekim stvarima pokleknuti, pogotovo ako se radi o ucjenama, prema onima čije je povjerenje 2, 3 ili 4 puta manje. Voljni smo u program buduće vlade ugraditi svaku provedivu ideju koja ide u korist naših građana, ali to ne znači da smo zbog vlasti spremni odustati od vrijednosti koje zastupamo i na njima inzistiramo.

Zato i spominjem famoznu 2015. godinu obzirom da je vaš sadašnji kandidat za premijera pristao na sve uvjete Mosta. Što ako se to ponovi?

Izbori se još nisu dogodili, a vi mene pitate kako će izgledati rezultati.

Grmoja je već postavio uvjete?

Mi ćemo na tim izborima pobijediti i nakon toga ćemo formirati vladu koja će provoditi naše politike za boljitak građana Hrvatske. Za borbu protiv korupcije i za Hrvatsku u kojoj se može normalno i dostojanstveno živjeti.

Zašto će građani bolje živjeti ako SDP dođe na vlast?

Tri prve stvari koje ćemo napraviti su da Turudić neće postati glavni državni odvjetnik, a DORH i Uskok će postati neovisni od politike. Ukidamo Lex AP kako se u Hrvatskoj nikome ne bi gušilo pravo na slobodu govora. Mijenjamo način usklađenja mirovina kako bi umirovljenicima te mirovine mogle rasti na način koji će osigurati da njihov život bude normalan i dostojanstven. To možemo napraviti u prvih nekoliko dana.

Nakon toga idemo u zahvate koji su složeniji i dugoročniji. Jedan je novi pristup plaćama. Razradili smo program koji će osigurati da poslodavci koji povećavaju plaće mogu plaćati manji porez na dobit. Veće plaće radnicima, manji porez poslodavcima. Mirovine su rasle u zadnjih osam godina duplo sporije od državnog proračuna. Uvodimo trajni dodatak koji će osigurati umirovljenicima da znaju točno kakva će im biti mirovina u svim mjesecima u godini. Vrtići će biti besplatni za sve. To košta 1 posto državnog proračuna godišnje.

HDZ osam godina nije bio u stanju, pored programa POS-a, koji je krenuo još iz SDP-ove vlade prije više od 20 godina, osmisliti dodatan program koji bi osigurao javnu gradnju stanova koji bi bili dostupni našim građanima pod poštenim uvjetima. I tu ćemo izdvojiti javni novac kako bi se gradili stanovi u kojima će mlade obitelji moći normalno živjeti. Nadalje, izgradnja javno zdravstvenog sustava koji će moći odoljeti izazovima kao što je bio onaj u vrijeme korone. To ne znači da ćemo mi pogasiti privatne klinike, ali javno zdravstvo je naš jasni prioritet i ono mora biti dostupno svima i to u trenutku kada im je potrebno, a ne da za životno važne pretrage i zahvate dobiju termine za godinu i više dana.

U programu predlažete ukidanje županija. Hoće li se to ovog puta doista napraviti?

Predlažemo smanjenje broja županija. Za ukidanje županija bi trebalo promijeniti Ustav, za reduciranje broja županija to nije potrebno. To je izvedivo, i rezultat toga može biti samo bolji. Razgovaram sa županima, znam da je 70 posto proračuna zadano. Koja je svrha toga? Država im prebacuje dodatne poslove, čiste administracije, kreacija na toj razini postoji u minimalnom opsegu. I za to nisu krivi župani, za to nisu krive županijske skupštine, za to je kriv ustroj koje HDZ njeguje jer na taj način stvara klijentelizam kako bi ucjenjivali i općine i gradove i županije prema tome koga su izabrali. Želimo osigurati pravu fiskalnu decentralizaciju kako bi županije i ljudi koji su dobili povjerenje građana odlučivali što je za njih najbolje i što će biti njihovi prioriteti, da mogu sami odlučivati i da za to imaju sredstva, a ne da moraju hodočastiti u ministarstva i moliti HDZ-ovce, kao što se danas događa, da im spuštaju novac. Spremni smo se te poluge odreći jer je to jedino ispravno. Želimo mnogo toga depolitizirati i ne želimo da država, koja je ionako previše korumpirana krađom HDZ-a, bude sredstvo za ucjenjivanje i političko potkusurivanje sa svojim neistomišljenicima.

Često govorite o zarobljenim institucijama. Ima li SDP rješenje za Ustavni sud?

Evidentno je da to u ovom obliku koji imamo sad, ne funkcionira. Rješenja je nekoliko, o njima ćemo razgovarati. Postoje zemlje koje Ustavni sud nemaju, postoje zemlje koje su njegove funkcije prebacili na druga tijela, kao što je primjerice Vrhovni sud, a postoji i Francuska koja, primjerice, nema Ustavni sud, ali ima Ustavno vijeće s određenim ovlastima. Kao pravnik, kad gledam sve te opcije, možda ono što ima Francuska nije loše rješenje. Ali opet, to nećemo napraviti sami već u razgovoru s ljudima, kojima je to posao, treba naći najbolje rješenje koje će osigurati da stvari funkcioniraju i da postignemo vladavinu prava. Prije 14 godina išli smo na varijantu s dvotrećinskom većinom za izbor sudaca. Mi smo 2010. bili svjesni da je sljedeći mandat naš i tada smo se svjesno odrekli toga da sami neke stvari određujemo, jer smo mislili da to treba depolitizirati.

Treba li mijenjati i izbor predsjednika države, birati ga u Saboru?

O tome smo govorili ranije, ali to u ovom trenutku nije na dnevnom redu i nije nešto o čemu razmišljamo.

Glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću propucan je automobil. Kako gledate na teze HDZ-ovaca da je razlog tomu stvaranje atmosfere mržnje i podjela i je li targeritranje oporbe kao krivca opasno?

Mi smo uvijek jasno govorili da nasilje osuđujemo. Međutim, prvog dana kada se pojavila ta priča oko propucavanja vozila glavnog državnog odvjetnika, rekao sam kako nemam dovoljno informacije što se dogodilo. Ja te informacije nemam niti danas. A s druge strane imate HDZ koji tvrdi da sve zna i koristi takvu situaciju kako bi nekog drugog optuživao. Prije par dana je netko na jedan plakat naše koalicije napisao: “Peđa umri”. Ja bih mogao sada poput Plenkovića doći i reći kako mi HDZ-ovci pišu da umrem. Ali ja ne znam da su oni to napravili i zato ja to neću napraviti i to je još jedna u dugačkom nizu međusobnih razlika.

Primate li vi prijetnje?

Ja se u ovoj kampanji ne služim lažima, a prijetnje koje primam, ako ih budem smatrao ozbiljnim, proslijedit ću policiji. Do sada to nisam morao učiniti.

Mislite li da je u slučaju Turudića i njegovog propucavanja vozila, riječ o nazovimo je, namještaljci?

Gledajte, ja isto imam auto. Kad se na tom autu pojavi ogrebotina dobijem omanji slom živaca i u pravilu ju primijetim dan, dva, tri kasnije. Ja ne znam što se ovdje dogodilo, ali činjenica je da je neobično ako netko primijeti rupu od metka nakon mjesec dana. Ali ono što je najgore u toj situaciji, gdje mi još ne znamo što se stvarno dogodilo, gdje se provjere provode, da HDZ to pokušava koristiti u izbornoj kampanji. To samo pokazuje kolika je panika kod njih zavladala, koliko je njih strah od neminovne promjene koja dolazi i koliko su spremni zatrovati odnose u društvu da bi možda dobili još jedan ili dva glasa više. To je HDZ i protiv toga se borimo i to ćemo na ovim izborima pobijediti.

Uspije li SDP doista sastaviti novu vladu i podnese li Zoran Milanović ostavku, u roku od dva mjeseca moraju se održati i novi izbori za predsjednika države. Priprema li SDP već sad kandidata?

Naravno da o tome intenzivno razmišljamo, ali smo se isto tako dogovorili da nećemo o tome govoriti dok ne završe ovi izbori. Idemo korak po korak. Prioritet je pobjeda na parlamentarnim izborima.

Zanima li vas ta uloga?

Apsolutni prioritet je pobjeda na parlamentarnim izborima. A izborima za Predsjednika Republike ćemo se baviti nakon 17. travnja.

Liste za Sabor izazvale su vam dosta negativnih reakcija u stranci. Neki su odbili mjesto poput gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja koji je nezadovoljan koalicijom sa Radimirom Čačićem. Koliko imate problema zbog lista?

U stranci sam od 1998. godine. Promatrao sam sastavljanje lista izvana i čudio se što predsjednici stranke čupaju kosu kad se liste sastavljaju. Sada vam mogu reći da mi je potpuno jasno zašto su to činili. Ali ne bježim od te uloge. Kandidirajući se za predsjednika stranke znao sam što me čeka i žaliti se bilo bi neozbiljno. Ovo su liste sa kojima mi u SDP-u možemo biti ponosni. SDP-ovci i SDP-ovke koji su na tim listama su ljudi koji će zastupati građane, boriti se za njihove interese i nakon toga pokazati da se u Saboru može ponašati drugačije nego što su to zastupnici, prije svega vladajuće većine, činili u zadnjih nekoliko godina.

Učinili ste stranku Centar ključnim partnerom obzirom da su dobili 11 mjesta na listama. Jedno su dali Damiru Barbiru, bivšem šefu splitskog SDP-a. Kako će to biti primljeno u Splitskom SDP-u?

Nije prvi put da se takve stvari događaju. Svojedobno je HSU na koalicijskoj listi kandidirao bivše članove SDP-a. Kad ulaziš s nekim u koaliciju, onda dio mandata koji pripadaju toj koaliciji, prepuštaš njima. I svaka od stranaka koalicije snosi punu odgovornost da ponudi one ljude koje oni smatraju najboljima. Ulaziti u autonomiju odlučivanja druge stranke koalicijskog partnera se naprosto ne radi.

Ne mislite da je to ponižavajuće za SDP, pogotovo za splitske SDP-ovce koji Barbira zovu Puljkovim žetonom?

Pa nije HDZ-ov žeton. Ali pustimo to sad na stranu. Glavni odbor je o koalicijama raspravljao dva puta. Jednoglasno sam dobio potporu da nastavim razgovore upravo s tim strankama i nakon toga sam sa ogromnom većinom dobio potporu za sklapanje koalicijskog sporazuma u kojem stoji da postoji autonomija stranaka da odluče koga će kandidirati. I kao što ne dopuštam drugima da se petljaju u to hoće li kandidat SDP-a biti Ante, Ivana ili Marko, tako isto i druge stranke koje sudjeluju na listama predlažu one ljude za koje oni smatraju da ih najbolje predstavljaju. Ali svi na ovim izborima imamo isti cilj. A to je pobijediti, promijeniti Hrvatsku i učiniti da ona bude bolja za njene građane. I to je posao svih kandidata na listama kako god se oni zvali i iz koje god stranke dolaze.