Ivo Jelušić, predsjednik Foruma seniora SDP-a Hrvatske, u Otočcu je govorio o položaju radnika i umirovljenika te je rekao da zbog visoke inflacije, a pogotovo povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, većina građana a posebno umirovljenici, žive sve teže. A svaki treći stanovnik Hrvatske je umirovljenik. Cijene hrane i drugih namirnica potrebnih za svakodnevni život u zadnje dvije godine rasle su puno više od cijena drugih proizvoda, tako da je tzv. “umirovljenička inflacija” puno veća od službene inflacije. Pri tome plaće, a posebno mirovine, su rasle daleko manje.
Ova vlada HDZ-a vodi puno više brige o sebi i bogatim bankarima i vlasnicima poduzeća, o tome kako da njima bude dobro. Tako su za vrijeme ove vladavine HDZ-a profiti poduzetnika rasli za 80 posto, prihodi države 46 posto, dok su plaće rasle manje od 20, a mirovine tek 14 posto. Prosječna starosna mirovina u odnosu na prosječnu plaću, a i plaće su realno manje rasle od cijena, pala je na 39,2 posto ( bila je 42,2), a u kampanji HDZ je obećavao rast mirovina na čak 60 posto plaće.
Stoga SDP ima plan s dvije konkretne mjere, s kojima osigurava znatno povećanje mirovina, tako da prosječna starosna mirovina u 4 godine raste za 50 posto, s prosječnih 500 na 750 eura. Prva mjera je izmjena postojeće formule za usklađivanje mirovina prema kojoj (sada) rast mirovina prati dva parametra, rast cijena i rast plaća. Prijedlog SDP-a je da se odsada usklađivanje vrši samo prema onom parametru koji je imao veći rast, odnosno koji je povoljniji za umirovljenike. Taj prijedlog je SDP uputio u parlamentarnu proceduru i parlamentarna većina može ga usvojiti i početi primjenjivati odmah, ako joj je stalo do umirovljenika.
Druga mjera sadrži, pored redovitog usklađivanja, uvođenje i trajnog dodatka tj. povećanje mirovina u prvoj godini za dodatnih 10 posto, a u naredne tri godine za dodatnih 5 posto, i to ne linearno svima isto, nego onima s manjim mirovinama više od onih koji imaju visoke mirovine.
SDP smatra da je to nužno, da to umirovljenici zaslužuju, te da je to fiskalno održivo.Tada bi se izdvajanja za mirovine povećala sa sadašnjih 11 na 13 posto BDP-a, što je i prosjek zemalja EU. Neke zemlje u našem okruženju u EU imaju taj udio i znatno veći, 15 pa i 16 posto.
Kada treba dati bogatima, pa i kubik plina za jedan cent nekima, onda se može i ima, rekao je Jelušić, a kada su u pitanju umirovljenici, za njih se nema. Od umirovljenika bi htjeli glasove, a rade za bogate.
