Potpredsjednik stranke Rajko Ostojić je u pratnji Glavnog tajnika Nikše Vukasa, političkog tajnika Davorka Vidovića, potpredsjednika Sabora Siniše Hajdaša Dončića i članice Predsjedništva SDP-a Ivane Posavec Krivec odao počast svim žrtvama Holokausta na Židovskom groblju na Mirogoju položivši vijenac podno spomenika Mojsiju.
“Danas se i Hrvatska pridružuje obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust. Izuzetno je važno njegovati kulturu kolektivnog pamćenja, jer Holokaust je definitivno najveći zločin u povijesti civilizacije”, izjavio je Ostojić. Dodao je kako je, nažalost, i Hrvatska za vrijeme zločinačke NDH sudjelovala u zločinima.
“Na svu sreću, bilo je i Hrvata, hrvatskih pravednika, koji su riskirajući svoje živote i živote svojih obitelji spašavali one koje je nacizam proganjao”, podsjetio je Ostojić.
Podsjetivši na doprinos hrvatskoj znanosti i kulturi velikih osoba židovskog podrijetla, poput Mirjane Gross, Slavka Goldsteina i Branka Lustiga, izrazio je nadu da će im se Zagreb odužiti dajući njihova imena ulicama, kako bi podsjećala na ono što se dogodilo za vrijeme Holokausta.
Obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Prisjećamo se najvećeg zločina čovjeka protiv čovjeka i svih onih koji su izgubili živote samo zato što su bili drugačiji. Nemamo mogućnost promijeniti prošlost, ali možemo i moramo napraviti sve da se u budućnosti takvo zlo više nikada ne ponovi.
Objavljuje SDP Hrvatske u Ponedjeljak, 27. siječnja 2020.
Prisjetio se i citata Anne Frank: “Ono što je počinjeno ne može se poništiti, ali se može spriječiti da se ne ponovi”.
“Citat djevojčice koja je osjetila nacizam, citat Anne Frank koju je HNS-ova ministrica Blaženka Divjak izbacila iz literature, ali zahvaljujući oporbi taj dnevnik se ponovno vratio. To su paradoksi današnje Hrvatske”, zaključio je Ostojić.
Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla. Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada. Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.