Hrvatsko šumarstvo duboko je ukorijenjeno u povijest, kulturu i krajolik zemlje. Smještena na raskrižju Srednje Europe, Mediterana i Balkana, Hrvatska se može pohvaliti raznolikim šumskim ekosustavima koji pokrivaju približno 47% kopnene površine, što je čini jednom od najšumovitijih zemalja u Europi. Sektor šumarstva u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u podršci ruralnom životu, očuvanju biološke raznolikosti i doprinosu gospodarstvu zemlje. Hrvatske šume nisu samo izvor drva, proizvoda od drva i nedrvnih šumskih proizvoda, već također pružaju bitne usluge ekosustava kao što su sekvestracija ugljika, regulacija voda i očuvanje tla. Gospodarenje Hrvatskim šumama vodi se načelima održivog gospodarenja šumama, s ciljem uravnoteženja ekološke, gospodarske i socijalne dimenzije šumarstva. Praksa gospodarenja šumama u Hrvatskoj uključuje selektivnu sječu, pošumljavanje i obnovu staništa, s naglaskom na očuvanje biološke raznolikosti, zaštitu vodnih resursa i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana šuma je „Šume i inovacije“. Kako tu stojimo? Ne baš dobro. Dugo je razvojni dio hrvatskog šumarstva bio vezan za Fakultet šumarstva i drvene tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i njihovu povezanost s tvrtkom Hrvatske šume d.o.o. I dok naš fakultet i institut rade posao na europskom nivou, Hrvatske šume d.o.o. ne mogu ili ne žele dovoljno pratiti razvoj i inovacije u šumarskom sektoru. Bogati kadrom, te solidnih financija i pristupa europskim fondovima Hrvatske šume d.o.o. ne uspijevaju držati korak sa zapadnim, ali i dalekoistočnim digitalnim razvojem šumarstva. Prijetnje koje nam se događaju ne uočavaju se na vrijeme, sporo se reagira, a suradnja s institucijama nije pohvalna. Zašto se to događa? Pa kao i za sve trenutno u hrvatskom društvu razlog je loše političko kadroviranje i nemarnost glavnih aktera, odnosno onih koji donose odluke.
Sveukupno, hrvatsko šumarstvo dinamičan je sektor koji se razvija i igra ključnu ulogu u očuvanju prirodne baštine zemlje, promicanju ruralnog razvoja i doprinosu globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Dok Hrvatska obilježava Međunarodni dan šuma 2024. pod temom “Šume i inovacije”, sektor šumarstva morati će se prilagođavati i unaprjeđivati s novim ljudima kako bi osigurao dugoročno zdravlje i otpornost svojih šuma za buduće generacije.