Saborski zastupnik i član Predsjedništva SDP-a Branko Grčić, načelnica općine Kraljevec na Sutli Blanka Stipčić Berić i načelnik općine Maruševac Mario Klapša održali su u petak u Hrvatskom saboru konferenciji za medije naziva “Zašto je indeks razvijenosti neupotrebljiv?”.

Početkom siječnja Vlada je donijela Odluku o razvrstavanju općina, gradova i županija prema indeksu razvijenosti za naredno razdoblje. Pri tome je napravljena pogreška u izračunu koja je u nepovoljniji položaj stavila veliki broj jedinica lokalne samouprave u smislu mogućnosti korištenja razvojnih pomoći i potpora.

“Mi u SDP-u smo ušli u jedan proces analize cijele te priče i utvrdili smo da je u toj proceduri napravljena jedna gruba pogreška. Po našoj procjeni čak 275 jedinica lokalne samouprave bi zbog te greške bile u pogrešnom statusu. Dakle, nakon ispravke, te jedinice bi mijenjale status da se popravi njihov položaj u smislu mogućnosti i potencijala korištenja potpora u budućnosti. Čak 70 jedinica od 556 bi promijenilo status od iznadprosječno razvijenih u ispodprosječno razvijene i na taj način bi mogle koristiti vrlo izdašne potpore, a time bi i fiskalni učinak bio u smislu rezerviranja većeg iznosa sredstava u državnom proračunu da bi se te jedinice poduprlo u različitim segmentima”, naveo je Grčić.

Naveo je kako se među ovih 70 nalazi čitav niz vrlo poznatih jedinica lokalne samouprave koje su u prošlom razdoblju bile upravo razvojno opterećene još posljedicama ratnih razaranja, kao što je jedan Vukovar, kao što je jedan Pakrac, Drniš, Sinj, Kutina i Škabrnja.

“U mjerenju indeksa razvijenosti ima ukupno šest pokazatelja. Prva dva od njih su pokazatelji koji se odnose na dohodak po stanovniku i izvorni prihodi proračuna po stanovniku. I ono što se dogodilo ljudima koji su to radili, ja još uvijek ne razumijem zašto im se takva greška potkrala, naizgled banalna greška ima ogromne posljedice u novom razvrstavanju koje će se morati napraviti. I ja sam pripremio tu jedan dopis ministru i jutros je taj dopis ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije išao.

Kod ta dva pokazatelja koja idu per capita, u proceduri u skladu s metodologijom treba izračunati prosjek prosječnog dohotka po stanovniku i prosjek prosječnih izbornih prihoda za cijelu Hrvatsku. I tu su oni išli jednom jednostavnom metodom da su zbrojili prosječni dohodak po stanovniku svih županija i grada Zagreba, odnosno u drugom primjeru svih 556 jedinica lokala, i to je jednostavno podijelili sa 21, odnosno 556. Što je naravno krivo. A zašto je krivo? Vrlo je jednostavno to shvatiti. Oni su na jednaki način tretirali Zagreb koji ima 800.000 stanovnika i Ličko-senjsku županiju koja ima 40.000 stanovnika. Znači, umjesto te jednostavne aritmetičke sredine, svaki prosjek pojedinačne jedinice, samouprave je trebalo ponderirati s njima pripadajućim brojem stanovnika koji odražava veličinu te jedinice i njenu relativnu važnost kod određivanja određenog prosjeka”, rekao je Grčić.

“Jedan od najeklatantnijih i najnovijih primjera je sufinanciranje vrtića u jedinicama lokalne samouprave od šest pa do pedeset posto ukupnih troškova njihovog funkcioniranja. Nije svejedno da li ste u četvrtoj, petoj, sedmoj, osmoj skupini razvijenosti. Ako ste najrazvijeniji, dobit ćete samo 6% financiranja. Ako ste u prvoj skupini, najmanje razvijenoj, dobit ćete čak 50% sufinanciranja svih troškova vrtića. Slične primjere imamo i primjeru bodovanja EU projekata vezano za status kojoj razvojnoj skupini pripadate”, kazao je Grčić.

 

Načelnica Kraljevca na Sutli Blanka Stipčić Berić istaknula je kako je izračun Vlade nerealan, a to se vrlo zorno može vidjeti iz primjera njene općine.

“Naša općina je relativno mala, imamo 1593 stanovnika, opći prihoda 480 tisuća eura godišnje i recimo nemamo niti vrtić niti ambulantu. Iako nemamo, znači osnovno, mi smo nekim čudom iz četvrte skupine potpomognutog područja došli u nadprosječno razvijene. A ja vas sad pitam u odnosu na što? S obzirom da nemamo osnovnu infrastrukturu, kako je moguće da smo mi nadprosječno razvijena općina? Mi na tome radimo, ja sam radila pet godina na EU fondovima i vjerujte da sve što želimo raditi moramo prvo prijaviti i osigurati sredstva iz EU fondova. Godišnje prijavimo tridesetak projekata. I što se sada dešava kad smo mi iz četvrte skupine došli u petu? Na neke natječaje se više nećemo moći ni javiti. Znači cijela omotnica u novom programskom razdoblju će nam biti nedostupna. Na nekim natječajima ćemo izgubiti bodove, a u nekima će nam se smanjiti potpora.

Znam iz osobnog iskustva koliko je teško baviti se poljoprivredom, ratarstvom i stočarstvom. Uz rat u Ukrajini i razne elementarne nepogode koje su zahvatile našu zemlju, sada nam se onemogućava ulaganje u poljoprivredu. Ako bi netko htio prijaviti svoj projekt, njemu će se umanjiti, odnosno dobit će manje bodova zbog nerealnog indeksa razvijenosti. Osim poljoprivrednika, tu su i gospodarstvenici ili recimo ako se neko hoće prijaviti na mjere za samozapošljavanje, također veliki utjecaj vam ima indeks razvijenosti vaše općine”, upozorila je Stipčić Berić.

Načelnik Maruševca Mario Klapša rekao je kako se to može gledati kao izvjestan politički razvojni uspjeh, ali da bi do toga došlo to moraju biti realni i točni izračuni.

“A kada se radi o novcu, smatram da bi brojke i izračuni trebali biti izrazito točni. S druge, puno važnije strane, to vam izgleda kao izvjesna kazna, zato što ste napredni, zato što radite na razvoju, i da će se sredstva koja su nastala u vašemu kraju prelijevati u neke druge sredine koje su bitno nerazvijene. Mi danas o ovome ne bismo morali govoriti da Republika Hrvatska nije izrazito centralizirani sustav i da jedinice lokalne i regionalne samouprave za bilo koju veću kapitalnu investiciju ili nekakav iskorak u području socijalne skrbi i zdravstva ne mora tražiti pomoć od strane države ili pak od strane fondova Europske unije.

U jako velikom broju javnih natječaja i javnih poziva upravo je kriterij taj čuveni indeks razvijenosti koji onda vam dodatno daje što više bodova da bi projekt mogao proći, odnosno veći intenzitet potpore. Ja ću se osvrnuti na potpore za dječje vrtiće. SDP se zalaže za to da bi vrtići trebali biti besplatni. Mi smo to željeli obistiniti i realizirati u općini Maruševec, no zbog evo takvih izračuna po kojima ispada da je dijete u primjerice Babinoj Gredi vrijednije od djeteta u Varaždinu, nismo u toj mogućnosti. Ograničenja što se tiče indeksa razvijenosti posebno su izražena u natječajima i javnim pozivima koji se tiču izgradnje infrastrukture, potpora u kulturi, turizmu, ali i u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, koji u Hrvatskoj, nažalost, obilježava niska obuhvaćenost djece u programima predškolskog odgoja, pri čemu je mnogim roditeljima zbog malih plaća, nezaposlenosti, pristupačnost ovog sustava potpuno nedostupna”, rekao je Klapša.