Predsjednik SDP-a Peđa Grbin i saborski zastupnik Branko Grčić u petak su predstavili dio SDP-ove mirovinske reforme kojom planiraju rast mirovina za 250 eura do kraja 2027. godine. Time bi se Hrvatska izjednačila s prosjekom Europske unije i izdvajala bi 13 posto svog BDP-a za mirovinska primanja, dok bi mirovina napokon dosegla iznos veći od 50 posto prosječne plaće, umjesto sadašnjih oko 40 posto.

“Prošloga tjedna ovdje govorili smo o inflaciji i kako se u Hrvatskoj boriti protiv nje. Nakon što je naš vrli premijer zavapio da su trgovci digli marže, a što je po tom pitanju u međuvremenu napravio ništa apsolutno ništa. Opet je jučer kukao. Ista je stvar kada su u pitanju mirovine naših sugrađanki i sugrađana, onih ljudi koji su svoj životni vijek pošteno radili, pošteno uplaćivali u mirovinske fondove, marljivo gradili ovu zemlju. Danas se njihovo dostojanstvo gazi.

Danas mi se javljaju umirovljenici koji pričaju o svojoj situaciji da primaju manje od 200 eura mirovine i koji ne mogu mjesečno otići na kavu, svojem unuku za rođendan ne mogu kupiti poklon, nego za to moraju pitati njegove roditelje da mi daju novac. Je li to normalno? Je li je to pošteno? Nije. Ako postoji jedna skupina u Hrvatskoj društvu kojem se trajno gazi dostojanstvo, onda su to naši umirovljenici. Plenković je prije sedam godina slavodobitno obećavao da će prosječna mirovina doći na razinu 60% prosječne plaće. Tada je bilo oko 42-43%. Sada, sedam godina kasnije, pala je i manja je od onoga sa čime smo krenuli.

Zato mi danas kao SDP predstavljamo jedan dio, ali izuzetno važan dio mirovinske reforme koju Hrvatska treba napraviti. A to je dio koji se odnosi na visinu mirovine. Prosječna starosna mirovina danas u Hrvatskoj je nešto ispod 500 eura. To znači da je velika većina mirovina koje se isplaćuju ispod tog iznosa. Ali s njom moramo baratati jer je ona jedan fiksni pokazatelj. Mirovine nisu uspjele uhvatiti korak s inflacijom koja je u Hrvatskoj od početka 2021. do danas 25%, a u dijelu koji čini najveći izdatak za umirovljenike, to je hrana. To su osnovne živežne potrebe bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Cijene hrane su prosječno porasle preko 35%, a pojedinih proizvoda, kruha, recimo 60%, krumpira i preko 100%. To je realnost i zato se moramo koncentrirati na to kako da u vrlo kratkom razdoblju ova mirovina bude veća.

 

Mi u SDP-u imamo rješenje za to i ono počiva na dva elementa. Prvi, promjena usklađenja umjesto dosadašnjeg. Idemo na to da usklađenje bude sto posto ili inflacije ili porasta plaća, što je povoljnije. I drugo, uvođenje trajnog dodatka kao trajnog povećanja mirovine. S trajnim dodatkom i novim načinom usklađenja možemo osigurati da u četiri godine mirovina sa sadašnjih prosječnih oko 500 dođe na 750 eura, povećati prosječnu mirovinu za 250 eura u četiri godine. To je minimum koji kao društvo kao država moramo osigurati našim umirovljenicima da se njihovo dostojanstvo ne gazi.

Trajni dodatak ne bi bio linearan. Brže bi rasle one mirovine koje su manje, a one koje su veće, recimo saborskih zastupnika sporije. Zašto? Jer je to pravedno. I drugo, još važnije od ovog, trajni dodatak uređen zakonom je tu da ostane, a ne da ovisi o političkoj volji ili približavanju nekih izbora”, rekao je Peđa Grbin.  

Branko Grčić istaknuo je kako su napravili ozbiljnu analizu i kako su pripremili vrlo ozbiljan projekt.

“Je li ovo fiskalno održivo? Odakle novac za to? To je ozbiljan zahvat. Dignuti mirovine u četiri godine preko 50% nominalno za 250 eura i toga smo mi itekako svjesni. Zapravo, moj najveći zadatak danas je da kažem da to jeste realno, samo je pitanje političke volje da se konačno umirovljenike stavi u prvi red. Jer ako se to definira kao strateški cilj jedne vlade, onda će to tako i bit. Novca ima.

Dakle, uzmite samo za primjer ovu fiskalnu godinu. Svi iz Ministarstva financija i Porezne uprave hvale se time da je samo u prvih šest mjeseci promet računima narastao 20%. To je skoro tri puta više nego što su usklađene mirovine. U ovom zadnjem usklađenju tri puta više rastu proračunski prihodi, što je, naravno, potencijalni izvor, kvalitetan izvor da se ovaj veliki, ozbiljan projekt zaista može realizirati.

 

Naše računice govore da svaka godina usklađenja i trajnog dodatka neće biti skuplja, da tako kažem od 1% BDP-a. Pa kakva je to cijena? To je mala cijena za ovako veliki iskorak prema najugroženijoj skupini ljudi u Hrvatskoj. Mala cijena, jer Vlada se hvali da je samo u jednoj godini smanjila javni dug Hrvatske za gotovo 8 do 10% udjela u BDP-u. A mi govorimo o 1 posto ili nešto malo više izdataka koje treba samo preusmjeriti prema umirovljenicima, jer oni to zaslužuju. Njima država duguje i to je činjenica. Ja znam po svojoj obitelji svojim roditeljima da je to težak život i da bez moje pomoći oni bi teško sastavljali kraj s krajem od plaćanja režija do temeljnih namirnica, a potreba je da se održi minimum dostojanstva u ovim poznim godinama”, rekao je Grčić.

Istaknuo je da su cijene u Hrvatskoj 2022. rasle brže nego u Europskoj uniji. Jedan od problema vidi dizanje cijena uslijed turističke sezone kako bi se “oderalo” turiste.

“Je li to pošteno? To nije nimalo inteligentno. To je po meni bezobrazluk. To se vidi po svim analizama koje čak potvrđuje i HNB i guverner da je profitna marža, dakle profit ključni razlog za dizanje cijena u Hrvatskoj na ovu razinu. Svi bi htjeli ušićariti, nešto bi htjeli iz ove situacije izvući”, rekao je.

“Konačni zaključak je da mi želimo okončati tu politiku zanemarivanja koja je bila do sada prema umirovljenicima i zapravo ostvariti naš strateški cilj, a to je politika za dostojanstvo umirovljenika, prvenstveno kroz dva instrumenta koja smo naveli, a u idućih nekoliko tjedana ili mjeseci prezentirat ćemo i druge mjere. Naša procjena i ocjena je da su ovo najvažnije stvari za umirovljenike, a da ove mjere koje će biti još ispitane i vezano za penalizaciju mirovina i vezano za cenzus kod obiteljskih mirovina i neka druga pitanja koja su predmet rasprave u javnosti, posebno umirovljeničkoj, to će biti naš cilj u nekoliko idućih kažem tjedana i mjeseci”, zaključio je Grčić.