SDP upozorava na moguću spregu državne vlasti i beskrupuloznih ilegalnih eksploatatora šljunka u zagrebačkom naselju Ježdovec

Na danas održanoj konferenciji za medije u organizaciji Savjeta za zaštitu okoliša SDPH Mirela Holy, potpredsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora, i Goran Kutlić, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, upozorili su na moguću spregu državne vlasti i beskrupuloznih ilegalnih eksploatatora šljunka u zagrebačkom naselju Ježdovec, a na koju Mjesni odbor Ježdovca i SDP Grada Zagreba upozoravaju već godinama.

Ova lokacija područje je beskrupulozne krađe mineralne sirovine, nelegalnog odlaganja građevinskog i drugog otpada u iskopima šljunka i pijeska. S obzirom na to da se ova lokacija nalazi na vodonosnom području uzvodno od zagrebačkog vodocrpilišta Mala Mlaka, otvaranjem ovakvih ekoloških rana u vodonosniku ugrožavaju se strateški izvori vode te time zdravlje ljudi i životinja, ali i ekološka ravnoteža cijelog područja. Državna vlast već godinama pokazuje zabrinjavajuću nemoć u zaštiti strateških interesa i opasnu nesklonost kažnjavanju beskrupuloznih pljačkaša mineralnih sirovina i zločinaca protiv okoliša.

Ova se situacija godinama ne rješava usprkos modernim tehnologijama, satelitskim snimkama i mogućnosti digitalnog nadzora. Da situacija bude apsurdnija Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba početkom 2010. godine donio je Rješenje kojim se arheološki lokalitet Prek u Ježdovečkoj šumi stavlja pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Zbog svega toga u SDP-u upozoravaju da se ovakvu neprihvatljivu situaciju može tumačiti ili kao strah nadležnih službi od kriminalnih skupina koje se bave ovim poslovima, ili pak kao spregu, odnosno organizirani kriminal, između vlasti i kriminalnih eksploatatora šljunka.

Na pressici je naglašeno kako postavljanje znaka ”Zabrane odlaganja smeća”, povremeni nadzor gradskih i državnih inspekcija te stavljanje arheološkog lokaliteta Prek u Ježdovečkoj šumi pod preventivnu zaštitu nisu dovoljne mjere kojim će se zaštiti vodno bogatstvo Grada Zagreba, te da sve ove radnje nisu ništa drugo no alibi za stvarno nepostupanje. U 21. stoljeću u kojem se o vodi govori kao strateškom resursu zbog kojeg će se vjerojatno uskoro voditi ratovi, vlast bi trebala prioritetno rješavati ovaj egzistencijalni problem te putem intenzivnog i suvremenog nadzora zaštititi lokalitete budućih vodocrpilišta (npr. 24-satni digitalni nadzor, aero-foto ili satelitski nadzor i sl.)</p>