Vlada se pompozno hvali kako kontinuirano provodi rezanje „državnih nameta“ koja se plaćaju temeljem zakonskih ili podzakonskih akata i to sve u okviru Akcijskog plana
smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja usvojenog 2020. međutim, 1. studenoga 2022. stupio je na snagu Pravilnik o pristojbama i naknadama za financiranje provedbe službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti (NN 123/22) čijim donošenjem su prestala važiti četiri dosadašnja pravilnika.

Spomenuti Pravilnik se odnosi na nadležnost sanitarne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije Državnog inspektorata. Nezamjetno je objavljen, a donosi cijeli niz novih financijskih obveza poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, velikim i malim subjektima u poslovanju sa hranom. Konkretno, obveznici plaćanja tih davanja (pristojbi) su pravne i fizičke osobe, vlasnici životinja, subjekti u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, hrane za životinje te nusproizvodima životinjskog podrijetla, trgovci i prijevoznici hranom, hranom za životinje i nusproizvodima životinjskog podrijetla te subjekti odgovorni za pošiljke životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda, hrane za životinje, bilja i biljnih proizvoda koje ulaze u Uniju.

Pravilnikom je predviđen cijeli niz parafiskalnih nameta za proizvođače hrane (ekološke, tradicionalne, sa oznakama izvornosti i sve ostale), hrane za životinje i nusproizvoda na svim nivoima od registriranih objekata za proizvodnju pa do trgovina. Osim naknada za odobravanje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koje su ukinute 2020-te, a sada opet vraćene, predmetnim pravilnikom određene su i naknade za provođenje službenih kontrola u objektima u poslovanju s hranom i to od registriranih objekata preko odobrenih objekata do trgovina. Određene su i naknade u visini od 150,00 kn po satu za naplatu svakog inspekcijskog nadzora pri kontroli izvršenja rješenja kod subjekta kojem je rješenjem određena mjera i inspekcijskog nadzora koji je proveden na temelju prijave, a nadzorom je utvrđena nesukladnost i postoji opravdanost sumnje (članak 3. Pravilnika).

Kako bi si predočili situaciju npr. za odobravanje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili hranu za životinje 1 sat povjerenstva za pregled objekta u svrhu odobrenja koje se sastoji od 3 člana predviđena je naknada od 300,00 kn po članu po satu. Iz navedenog proizlazi da bi takav pregled koji traje najmanje 4-5 sati koštao oko 3.600,00 do 4.500,00 kn (članak 23 Pravilnika). Naravno uplata naknade nije garancija da će povjerenstvo objekt odobriti i da se pregled neće morati ponoviti. Slično je određeno i za odobravanja prijevoznih sredstava samo je tamo predviđena naknada od 190,00 kn po članu po satu (članak 24 Pravilnika).

Neupitno je da je obveza naplate provođenja službenih kontrola propisana Uredbom (EU) 2017/625 o službenim kontrolama. Međutim, na izbor državi članici EU u mnogim slučajevima je ostavljena visina pristojbi kao i mogućnost izuzeća ili umanjenja iznosa naknada ili pristojbi za objekte koji proizvode tradicionalne proizvode, za objekte koji su smješteni u područjima sa specifičnim geografskim ograničenjima i za objekte s niskim kapacitetom proizvodnje (članak 79. stavak 3. Uredbe (EU) 2017/625).

Vlada se odlučila na visinu naknade za odobravanje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla kakvu mala poslovanja s hranom u Hrvatskoj neće moći podnijeti, nije iskoristila izuzeća koja su ponuđena u Uredbi o službenim kontrolama i onemogućila je takvim malim poslovanjima bilo kakvo širenje. U Hrvatskoj je proizvesti hranu i staviti je na tržište zakonito i dosada bilo nevjerojatno teško. Nemogućnost pristupa informacijama, plaćanje konzultantima, plaćanje certificiranja, članarine komorama, porezna opterećenja, nepostojanje konkretnih mjera, nepostojanje sveobuhvatne savjetodavne službe i konkretne pomoći, a sada još i naknade za službene kontrole kontinuirano doprinose zatvaranju postojećih malih poslovanja za proizvodnju hrane i ne zainteresiranosti za otvaranje novih objekata. Navedeno dovodi do povećanja uvoza poljoprivrednih proizvoda i depopulacije ruralnih područja o čemu svjedoči i popis stanovništva iz 2021. Dosta je hvaljenja i lažnih obećanja. Vrijeme je za istinu!