Osnovati domaće financijske institucije koje će pratiti poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo te razvoj jedinica lokalne samouprave, potpredsjednik Sabora Mato Arlović smatra važnim pokretačem razvoja domaćeg financijskog tržišta.
Arlović neprihvatljivim smatra sadašnju situaciju u kojoj je «više od 92 posto kapitala u poslovnim bankama u vlasništvu stranaca, koji su privatizacijom velikih poslovnih banaka ušli u Hrvatsku. To znači da se na taj kapital ne može utjecati u smislu razvoja gospodarstva, niti ga se može kontrolirati. Zanimljivo je da se najveći broj banaka koje su bile u stečaju ili su pod sanacijom, pa su došle u ruke stranaca, na područjima na kojima su i vrijedni prirodni potencijali, poput šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta…Mislim na Slavoniju i Baranju, ali i na neka druga područja, poput dalmatinskog zaleđa.(…)
Ako to već ne možemo u postojećem bankarskom sustvu, moramo osnovati nove banke, koje će bez stranog utjecaja pratiti određene gospodarske subjekte, a da budu ravnopravne sa stranim bankama i s bankama u stranom vlasništvu. U postojećim poslovnim bankama u vlasništvu stranaca zapravo je, kao komitentski kapital, kapital Republike Hrvatske.
U Hrvatskoj je oko 560 jedinica lokalne samouprave, a svi su njihovi žiroračuni u poslovnim bankama. Lokalni potencijal njihovih proračunskih sredstava je golem, a to je novac naših poreznih obveznika. (…)
Agrobanka jedna je od tri banke, kaže Arlović. Mišljenja je da bi trebalo otvoriti mogućnost osnivanja jedne poslovne banke ili transformiranja neke od postojećih banaka, kao što je Croatia banka ili HBOR koja će pratiti ili cjelokupno gospodarstvo ili malo i srednje gospodarstvo. «Možemo imati i određeni broj komunalnih razvojnih banaka koje bi pratile jedinice lokalne samouprave. Posebno je pitanje agrobanke, koja bi pratila poljoprivredno-prehrambeni sustav. Poljoprivreda malo odudara od uobičajenih običaja u gospodarstvu, jer je obrt kapitala dugotrajniji, a sigurniji. Međutim, stopu prinosa se ne može samo tako ostvariti, jer je ona kontinuirana i stabilna, no ne i visoka. U takvoj situaciji treba razmotriti, posebno kada Hrvatska treba akumulaciju koju sama nema, da se sredstva jedinica lokalne samouprave koriste kao domaća akumulacija i stave u funkciju rasta i razvoja. Time bi se osuvremenila agrarna politika, te bi se stvorila valjana gospodarska podloga u agraru. Nužno je stvoriti prostor za kvalitetni krvotok koji će upumpati sredstva u gospodarstvo. (…)
Banke mogu osnovati jedinice lokalne smouprave i gospodarski subjekti na prostoru jedinica lokalne samouprave, ili gospodarski subjekti u poljoprivredno-prehrambenoj industriji u Slavoniji i Baranji, Lici, Gorskom kotaru…Sada treba samo dati poticaj i otvoriti prostor, te dati jamstvo, koje će država dati pod jednakim uvjetima, da će takve banke moći ne samo opstati nego i dalje raditi. A ne da se pod pritiskom međunarodnoga krupnog financijskog bankarskog kapitala mijenjaju zakonski propisi i pritišće da se sanacijama i kvazistečajevima okrupnjava bankarski sustav i uništava konkurencija, što se dogodilo potkraj devedesetih, pojašnjava Mato Arlović.
