Osim brojnih poljoprivrednih proizvođača, predstavljanju Priručnika nazočili su akademik prof.dr.sc. Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, veleposlanik mr. sc Branko Baričević, voditej Izaslanstva Europske komisije u Zagrebu, te predstavnici struke i medija.

Priručnik u sebi sadrži stečena iskustva proizvođača koji su svojim lokalnim pričama priskrbili europsku zvjezdicu kvalitete, procedure prijave i zaštite te potrebnu dokumentaciju, s ciljem da potakne druge poduzetnike da svoje proizvode pridruže rastućem popisu hrvatskih roba s europskim oznakama kvalitete.

„Jedan od ciljeva ovog Priručnika jest da se skine stigma kako je zaštita proizvoda namijenjena samo nekim proizvođačima jer je namijenjena svima koji imaju kvalitetan proizvod“, poručio je zastupnik Picula i istaknuo da je hrana već dugo strateški proizvod.

„Europska unija je krenula kao zajednica ugljena i čelika, ali sve se više pretvara u zajednicu zaštićene hrane. Hrvatska se, nakon zaštićena četiri pršuta: dalmatinskog, krčkog, istarskog i drniškog, smjestila na treće mjesto u Europskoj uniji, uz Italiju i Španjolsku. Također, s Finskom dijelimo 16. mjesto po broju zaštićenih proizvoda na EU razini što je za nas kao najmlađu članicu, velika stvar“, rekao je.

Nakon gotovo tri godine članstva u Europskoj uniji te 18 proizvoda u DOOR bazi od kojih je 10 zaštićeno na razini EU, u Hrvatskoj su stvoreni uvjeti za brži i lakši postupak zaštite autohtonih proizvoda. Za usporedbu, Estonija i Malta nemaju nijedan zaštićeni proizvod, Danska ima 6, a Irska tek 5.

„Tri smo godine prikupljali iskustva s terena, slušali probleme koji muče proizvođače i došlo je vrijeme da to objedinimo i stavimo na papir. Priručnik je kolekcija iskustava onih koji su kroz taj proces prošli, razriješava niz zabluda oko zaštite proizvode, upozorava na probleme na koje se može naići, ali i sumira kvalitetna rješnja za ostale proizvođače koji tek misle krenuti u proces zaštite“, poručio je Ivan Matić iz Ureda zastupnika Picule.

Ana Marušić Lisac iz Biotechnicon poduzetničkog centra poručila je da nijedan proizvod ne može nositi ime Istarski pršut osim certificiranog proizvoda jer svi su drugi nešto slično tome, ali ne i proizvod s potpisom. „Certifikacija otvara tržište i omogućava budućnost u gospodarstvu i na tržištu.“

Nikola Vidaković iz Udruge proizvođača „Lički krumpir“ istaknuo je da je Lika 1986. imala 75 00 tona a danas nema ni 1000 tona organizirane proizvodnje krumpira. „Proces zaštite proizovda šansa je da tu proizvodnju ponovno revitaliziramo i održimo, a lički krumpir vratimo na tržište“.

Podsjetimo, 10 zaštićenih hrvatskih proizvoda na EU razini su: Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut, Ogulinski kiseli kupus, Lički krumpir, Slavonski kulen, Poljički soparnik, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres te neretvanska mandarina.

Priručnik možete preuzeti na web stranici Tonina Picule.