Proteklih se tjedana Tonino Picula, SDP-ov europarlamentarac fokusirao na problematiku suspenzije autonomnih trgovinskih mjera za BiH te na stav Europske Komisije oko oznaka zemljopisnog podrijetla unutar pregovora o TTIP-u.
Podsjetimo, Hrvatska je pristupanjem Europskoj uniji privremeno izgubila pravo na povlaštene carine i uvjete za izvoz u zemlje članice CEFTE. Tom su odredbom najviše pogođene domaća prehrambena i poljoprivredna industrija koje na to tržište izvoze 45% svoje ukupne proizvodnje.
Važnost ovog pitanja za Hrvatsku Picula je prepoznao od početka svog zastupničkog mandata te od tada komunicira s Komisijom kako bi se poduzele mjere očuvanja trgovačkog opsega razmjene između EU i CEFTA-e nakon pristupanja naše zemlje Uniji. Tako bi se olakšao plasman hrvatskih proizvoda na tržišta zemalja koje su do sada bile važan trgovački partner.
“Ne radi se ni o kakvom presedanu, već ustaljenoj praksi koju je prošla i Hrvatska 2004. godine kada su u Europsku uniju ulazile Mađarska i Slovenija. Nadam se da će BiH prije formalnog stupanja svoje suspenzije na snagu, prilagoditi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju,“ poručio je Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu.
Picula je tijekom rasprave na Odboru za vanjske poslove o suspenziji autonomnih trgovinskih mjera za BiH istaknuo da ako se uzmu u obzir i dosadašnja sredstva koja je EU dodijelila BiH, a to je gotovo 700 milijuna eura u zadnjih 7 godina bez očekivanih rezultata, potencijalni gubitak BiH je zaista simboličan te smatra da predstavlja jednu snažnu političku poruku.
Simon Mordue u ime Europske komisije poručio je da „Hrvatska gubi 70 milijuna eura godišnje, a EU treba pokazati solidarnost te bez odgode i uvjeta provesti predloženu mjeru, ako do kraja godine ne dođe do prilagodbe.“ Dosadašnja praksa tretiranja bivših članica CEFTA-e koje su ušle u EU jasno ukazuje da su razlozi za diskriminaciju Hrvatske u ovom slučaju neutemeljeni.
Zastupnik Picula pitao je Komisiju i za dodatno pojašnjenje oko uvođenja oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda u finalni sporazum o slobodnoj trgovini. Zanima ga da li planiraju uključiti otvorene liste za nove proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla (GIs) kako bi proizvodi koji se u međuvremenu zaštite na razini EU, mogli biti zaštićeni prilikom izvoza u SAD.
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP – Transatlantic Trade and Investment Partnership) je sporazum o slobodnoj trgovini oko kojeg pregovaraju Europska unija i Sjedinjene Američke Države. U Europskoj uniji ukupno je zaštićeno 1260 proizvoda u tri kategorije koji se ukupno godišnje samo unutar Unije prodaju u vrijednosti od preko 15 milijardi eura. EU svoje zaštićene proizvode visoke dodane vrijednosti izvozi i u SAD, za čiju vrijednost ključnu ulogu ima sustav oznaka zemljopisnog podrijetla. Od ukupno 1260 zaštićenih proizvoda u EU čak 624 proizvoda su zaštićena na osnovi geografskog podrijetla, a još 112 ih je u procesu dobivanja zaštićenog statusa prema istom kriteriju.
Istaknuo je da su otvorene liste u interesu hrvatskih proizvođača zbog svih hrvatskih autohtonih proizvoda koji su proizvedeni na tradicionalan način, a koji će tek pronaći svoje mjesto na listi zaštićenih proizvoda.
„Područje u kojem EU nikako ne smije pristati na kompromise su prehrambeni standardi. Kvaliteta i raznolikost prehrambenih proizvoda u Europi su vrijednost koju ni pod kakvim uvjetima ne smijemo ugroziti već je moramo prenijeti i u ovaj sporazum. Zaštitom geografskog porekla dobivaju i proizvođači i potrošači. Građani očekuju da proizvod obilježen oznakom zemljopisnog podrijetla, kao i oznakom izvornosti, u cijelosti dolazi s navedenog zemljopisnog područja,” zaključio je Picula.
