U Hrvatskom saboru traje rasprava o 17 zakona koji se odnose na djelokrug lokalne samouprave. Izmjene u zakonima su nomotehničkog karaktera, jer je prije lokalnih izbora potrebno izmijeniti odredbe koje se odnose na djelokrug poglavarstva, koja više neće postojati, nego njihove ovlasti preuzimaju neposredno izabrani župani, gradonačelnici i općinski načelnici. Radi se zapravo o 17 zakona čije su izmjene po suštini jednake.
U ime Kluba SDP-a govorio je Zvonimir Mršić, koji je iznio stajališta Kluba SDP-a o svih 17 zakona. Ustvrdio je da se još pred nekoliko godina govorilo o drugom koraku decentralizacije, a tada su uvedeni i veliki gradovi i njima su dane ovlasti. Tada se govorilo i o nekih 35 zakona koje treba izmijeniti i uskladiti s izmijenjenim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. I umjesto da su se već uskladili svi ti zakoni, sada se raspravlja o izmjenama 17 zakona, koje su nomotehničkog karaktera, u kojima se riječ poglavarstvo, zamjenjuje riječju gradonačelnik, načelnik općine ili župan. Zbog kratkoće vremena do raspisivanja lokalnih izbora, nije ostavljeno ni dovoljno vremena ljudima da prouče tako donesene zakone i pripreme se. Vremena za to nemaju čak ni kandidati, koji do početka kampanje za lokalne izbore neće stići proučiti s kojim će uopće ovlastima raspolagati ako budu izabrani. Kako će tek onda vremena imati građani da uopće prouče što biraju? Upravo zato, postoje i potpuno različita mišljenja. Neki kažu da će gradsko vijeće biti fikus, a neki da će fikus možda biti i gradonačelnik. A izbori su danas već mogli biti raspisani, ustvrdio je Mršić.
Upozorio je i na činjenicu da ćemo se već iduće godine susresti s mogućnošću da će biti raspisani referendumi za opoziv župana, gradonačelnika i načelnika. Također, upozorio je i da nisu ispoštovani rokovi za donošenje ključnih dokumenata koji se odnose na idući korak decentralizacije. Trebao je biti osnovan tim koji će izraditi Strategiju fiskalne decentralizacije i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a rok je bio 30. lipnja 2008. g. Za osnivanje tima koji će utvrditi platformu upravne decentralizacije i realizirati je, rok je bio 1. siječnja 2009. g. Strategija regionalnog razvoja je trebala biti usvojena do 1. svibnja 2008. g. Nije donesen ni Zakon o regionalnom razvoju, a rok je bio do 31. prosinca 2008. g.
Osim toga, već je prije učinjena greška jer su neke ovlasti prebačene na predstavničko tijelo. Gradonačelnika, župana ili načelnika kontrolira predstavničko tijelo, koje ima velike ovlasti, te može sazvati i referendum o opozivu čelnika, ali to isto predstavničko tijelo ne kontrolira nitko. Izvršne ovlasti dane su predstavničkom tijelu, ali njega ne kontrolira nitko. Jedino kad ga se može raspustiti, je kad ne usvoji proračun, koji i kad je usvojen, ne mora uopće biti u skladu s onim što primjerice predlaže gradonačelnik. Smatramo da bi izvršne ovlasti trebale ostati na onom tko nosi izvršnu odgovornost, te mu se mora ostaviti odgovornost i ovlasti za provedbu općih akata. Apeliramo i da Vlada u proceduru uputi izmjene Zakona o financiranju komunalnog gospodarstva i Zakona o javnim cestama, kako bi se uklonila konfuzija koja sada postoji. Te izmjene su itekako nužne i potrebne, zaključio je Mršić.(Petar Kurečić)
