U raspravi u Hrvatskom saboru o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, čiji je predlagatelj Klub zastupnika SDP-a, govorio je Gordan Maras. Ustvrdio je da je ovo još jedan od prijedloga za borbu protiv recesije, koje predlaže SDP, a kojih ukupno ima 25. Ovo je mjera koja prvenstveno ide za zaštitom stanovništva, čiji standard stalno pada. Povećale bi se neto plaće i povećala izdvajanja za drugi mirovinski stup.
Neto plaća bi se povećala smanjenjem zdravstvenog doprinosa s 15 na 8 posto, pri čemu bi teret za poslodavca ostao jednak, a neto plaća bi se povećala. Prosječna neto plaća bi se povećala za 232 kune. Istodobno, ostatak sredstava išao bi u povećanje drugog mirovinskog stupa, čime bi izdvajanja porasla s 5 na 9 posto, pri čemu bi u slučaju prosječne plaće 312 kuna više išlo u drugi stup, koji trpi gubitke zbog krize i recesije. To bi utjecalo da naši umirovljenici jednog dana kad će ići u mirovinu, neće imati manje mirovine, kao što to imaju sada, nego će možda imati mirovine koje će iznositi 70 posto prosječne plaće, kao što im se obećavalo. To bi osiguralo održivost mirovinskog sustava, koji je u velikim problemima.
Građani mogu za svoj novac kupovati sve manje roba i usluga, pa im se mora pomoći, zato treba djelovati ovog trenutka, odmah. Ovim promjenama, prosječno 544 kune mjesečno bi ostalo više u džepovima naših građana, što bi godišnje bila još jedna prosječna plaća ili više. Sve ovo bila bi jedna od bitnijih antirecesijskih mjera, koja je posebno bitna jer je okrenuta našim građanima i zaštiti njihova standarda, te ju treba što prije prihvatiti.
U ime Kluba SDP-a, govorila je Nadica Jelaš. Efekti predloženog zakona išli bi na ublažavanje pada standarda građana, kroz povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup i povećanje neto plaća. Ovo bi se postiglo smanjivanjem zdravstvenog i povećanjem mirovinskog doprinosa, pri čemu teret za poslodavca ostao jednak. Primjeri europskih zemalja pokazuju nam da zdravstveni i mirovinski doprinos nisu ujednačeni kao kod nas, nego je mirovinski doprinos znatno veći. Zdravstveni doprinos, koji je isključivi teret poslodavca, te manjak novca koji bi nastao njegovim smanjivanjem, može se nadoknaditi smanjivanjem troškova uprave, odustajanjem od nerazumnih investicija i oporezivanjem dividendi. Prihvaćanjem ovog zakonskog rješenja dobili bi svi, a radnici bi dobili dvostruko i to je najvažnije – povećanje plaće i povećanje izdvajanja za mirovine. Time bi radnici nadoknadili inflacijom nagriženu kupovnu moć, kao i smanjenje vrijednosti mirovinskih fondova zbog recesije. Dobila bi i država, zbog veće potrošnje, a dobile bi i jedinice lokalne samouprave. Konačno, cijena rada ne bi porasla. Prijedlog je stoga financijski održiv, te ga treba prihvatiti što prije. Predložili smo ga još prije donošenja proračuna za 2009. g., krajem listopada, ali je tek sada došao na Dnevni red Sabora. (Petar Kurečić)
