“Pozdravljam predsjednika Vlade i njegove suradnike i zahvaljujem mu što nas je došao izvijestiti o sastanku Europskog vijeća održanom 9. ožujka u Bruxellesu te neformalnim sastancima održanim na Malti i u Bruxellesu. Formalni sastanci Vijeća su važni jer se na njima donose zaključci koji služe kao političke smjernice za donošenje formalnih odluka EU, no neformalni sastanci su također važni. Usudio bih se reći da su ovaj puta svojim značajem nadišli formalan sastanak jer se razgovaralo o budućnosti EU,” poručio je danas Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a u ime Kluba zastupnika.
Podsjetio je kako je Predsjednik Europske Komisije izašao pred države članice EU s Bijelom knjigom o budućnosti Europe u kojoj je naveo 5 alternativnih pravaca razvoja Unije. “Evidentno je da je Bijela knjiga rezultat frustracije Komisije zbog nemogućnosti uspješnog vođenja europskih poslova u trenutnim uvjetima nedosljednosti, sebičnosti i nejedinstva država članica. Sve se glasnije čuje da su europske integracije išle prebrzo i preduboko te da su političke elite bile spremne za to, građani ne. Tranzicijsko razdoblje prelaska iz jedne u drugu fazu integracije zahtjeva jasnu viziju ove druge faze, kao i one sljedeće, nadolazeće, a ta vizija danas nedostaje Europi,” upozorio je Klisović.
“Populizam i nacionalizam počinje rastakati Europsku uniju. Svaka kriza koristi se za ukazivanje na to da EU nije dorasla nositi se sa zahtjevima vremena i da se nacionalne vlade trebaju jače involvirati tj. preuzeti od Unije vođenje poslova. Odgovornost za situaciju i dalje se prebacuje na EU, dok vlade država članica preuzimaju zasluge za svaki eventualan pozitivan element, a politički lideri se natječu na populistički način ukazati javnosti kako su unutar EU zaštitili i ostvarili vlastite interese, ne spominjući pri tome nikada zajedničke europske interese,” rekao je Klisović.
Naglasio je kako budućnost Europske unije izravno utječe na smjer daljnjeg razvoja Hrvatske i tiče se svih građana naše zemlje te da upravo zato pozicija i politika Hrvatske prema budućnosti Europe te alternativama iznijetim u Bijeloj knjizi, mora biti oblikovana kroz konsenzus ljevice i desnice, odnosno minimalno njihovih stožernih stranaka SDP-a i HDZ-a. “Konsenzualno utvrđeno stajalište predstavljat će platformu za djelovanje svih budućih hrvatskih vlada, a ono mora poći od referendumske odluke hrvatskih građana da žele Hrvatsku u EU. Tri točke koje je predsjednik Vlade zagovarao na Europskom vijeću su načelne i prihvatljive, no poziciju Hrvatske treba detaljnije definirati,” poručio je.
Podsjetio je premijera kako mu je predsjednik SDP-a uputio poziv na razgovor o ključnim pitanjima za budućnost Hrvatske te da mu Plenković nije odgovorio. “Nadam se da ste svjesni da je pitanje budućnosti EU i Hrvatske u njoj, također jedno takvo pitanje. Danas nitko ne može samostalno i jednostrano donositi odluke s dugoročnim posljedicama za budućnost Hrvatske i zastupati takva stajališta u Europskom vijeću ili Vijeću ministara EU. Ovo su prevažna pitanja za našu budućnost i zahtijevaju konsenzus ljevice i desnice,” poručio Klisović premijeru.
“Stoga Vas u ime Kluba SDP-a pozivam na razgovor i zajedničko definiranje europskog smjera Hrvatske, odnosno konsenzualno oblikovanje hrvatskih stajališta glede alternativnih prijedloga koje je iznio predsjednik Komisije Juncker. Danas, pod ovom točkom dnevnog reda ne možemo ući u detaljniju raspravu o Bijeloj knjizi i budućnosti EU. SDP je već zatražio raspravu u Odboru za europske poslove o ovom pitanju, a nakon toga ćemo zatražiti raspravu i u plenumu Sabora. No, ova rasprava ne isključuje razgovor sa sukreatorima vanjske politike. Najbolje bi bilo ovdje u Saboru,” rekao je.
Klisović je podsjetio kako se odluka europskih čelnika o smjeru kojim će EU nastaviti dalje, očekuje do kraja ove godine te na dogovor da se, tijekom sastanka u Rimu 25. ožujka usvoji deklaracija po uzoru na Berlinsku iz 2007. godine, iza koje bi stali uz šefove država i Vlada i Europske Komisije te Europskog Parlamenta, a kojom bi se naznačilo kojim putem EU želi ići dalje, što ne ostavlja puno vremena za oblikovanje hrvatske pozicije.
“Gospodine predsjedniče Vlade i gospodine predsjedniče Sabora, Klub SDP-a očekuje da, temeljem inicijative predsjednika SDP-a, čim prije organizirate sastanak ili seriju sastanaka čelnika parlamentarne ljevice i desnice kako bi konsenzualno utvrdili poziciju RH o budućnosti EU i Hrvatske u njoj. Ne gubimo vrijeme! Prionimo poslu! Evo vam prilike da demonstrirate zajedništvo! Ako to ne učinite vi, učinit ćemo mi,” poručio je Klisović.
Također je upozorio na važnost pitanja sigurnosti hrane i jednake kvalitete proizvoda i na zapadnom i na istočnom dijelu Unije, pitanje na kojem angažirano radi naša zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, te je pozvao Vladu da joj u tom radu da punu podršku. Zaključno je pohvalio predsjednika Vlade što je prihvatio prijedlog SDP-a da se Europska agencija za lijekove pokuša iz Londona prebaciti u Zagreb nakon izlaska Velike Britanije iz EU, te što je ozbiljno uzeo upozorenja i prijedloge SDP-a oko migrantske krize i dajući potporu Malteškoj deklaraciji tražio i angažirani fokus na istočno-mediteransku rutu, koja je u ovom trenutku stabilna.
