Tko bira u Hrvatskoj

Zastupnici SDP-a Josip Leko i Arsen Bauk te predsjednik SDP-a Vrgorac Rade Bobanac na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru ukazali su na nesrazmjer između popisa stanovništva i biračkih popisa koji je potvrdio da u Republici Hrvatskoj ima više birača nego stanovnika. To ukazuje na ozbiljne deficite pretpostavki za poštene parlamentarne izbore.

 Josip Leko podsjetio je da je Vlada u veljači 2010. godine poslala u saborsku proceduru Zakon o prebivalištu i boravištu “koji je u toj proceduri sama Vlada ugušila i zakon nije donesen”.  

“Popis stanovništva utvrđuje da u Republici Hrvatskoj imamo više birača nego stanovnika i to u osam županija te  u značajnom broju općina i gradova koji otvara mogućnost za manipulaciju na parlamentarnim izborima”, istaknuo je Leko te dodao: “SDP ostaje i zalaže se za to da svi državljani Republike Hrvatske imaju pravo birati i biti birani, ali to mora biti u skladu sa stvarnim stanjem, životnim stvarnim stanjem tamo gdje imaju prebivalište. Zbog toga su Vlada i HDZ suodgovorni za deficit demokratskih pretpostavki za poštene parlamentarne izbore. Ovakva situacija pokazuje da hrvatska država nema točan uvid u popis birača, a popis birača je pretpostavka za valjanje izbore”.

Napomenuo je kako niti jedna država u svijetu nema više birača nego stanovnika te koja prije izbora ne zna koliko će građana sudjelovati na izborima. “Zašto je Vlada odustala od pokušaja da se uredi prebivalište? To bi morala reći svojim građanima prije izbora”, smatra Leko.

Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk  prozvao je Vladu Jadranke Kosor za neprovođenje sadašnjeg zakona o prebivalištu i ne donošenje izmjena koje bi popravile takvu situaciju.

“Da je moguće po ovakvom zakonu imati regularan popis birača pokazuje slučaj iz Zagreba kada je policija izbrisala 30 – godišnjeg B.R. zato što dva puta nije uspjela dostaviti dokumentaciju sa suda na njegovu adresu. Ako se može jednog građanina Grada Zagreba odjaviti s roditeljske kuće, onda ne vidimo problem da policija postupa i u slučaju nekoliko desetaka tisuća ili stotina tisuća građana koji nikada nisu boravili na adresama na kojima su prijavljeni”, rekao je Bauk.

Podsjetio je kako je na izborima 2007. u 11. izbornoj jedinici na listi HDZ-a od prvih deset kandidata osmero je imalo prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a dvoje u BIH odnosno u dijaspori.

“Neki od njih kao Dragan Primorac i stvarno  su živjeli u Hrvatskoj, ali veliki broj kandidata je također među ovima koje mi zovemo fiktivnim biračima, jer su dužnosnici HDZ-a BIH i dužnosnici lokalne samouprave u BIH. Treći slučaj je Tomislava Dragičevića, bivšeg direktora INA-e, koji je  kazneno prijavljen zbog fiktivnog prebivališta zato što je zbog razlike u prirezu oštetio državu. Dakle na njemu se provodi zakon, a na velikom broju građana se to ne provodi. Dapače to se sustavno radi. Imamo podatak da je cijela jedna policijska postaja iz jednog pograničnog grada u BIH-a prijavljena na adresu jedne od osnovnih škola na području bivše općine Imotski”, istaknuo je Bauk.

Bauk je odgovorio i premijerki Kosor koja je izjavila kako je Vlada trebala prva dobiti rezultate popisa stanovništva, jer je Vlada popis i platila. “Taština gospođe Kosor je opet prevladala u izjavi da je Zavod za statistiku prvo morao njoj dati rezultate zato što se financira iz proračuna.

Gospođo Kosor i Hidrometeorološki zavod se financira iz proračuna, pa ne očekujete valjda da vremenska prognoza svaki dan prvo dođe vama. Hrvatski olimpijski odbor se, također, financira iz proračuna, pa neće Slaven  Bilić sastav nogometne reprezentacije prvo dati vama”, poručio je Bauk.

Predsjednik SDP-a Vrgorac Rade Bobanac iznio je konkretne podatke u slučaju Grada Vrgorca koji pokazuju da čak u pojedinim mjesnim odborima postoji dvostruko veći broj birača nego stanovnika.

“U Vrgorcu živi prema popisu stanovništva 6  501 osoba. Procjena punoljetnih stanovnika, na temelju  popisa, je da imamo 5  201 punoljetnu osobu. Razlika u odnosu punoljetnih osoba iz popisa stanovništava i biračkih popisa u gradu Vrgorcu iznosi 38, 1 %. Dakle 38,1% je više birača nego punoljetnih osoba u Vrgorcu. Prema biračkom popisu u Vrgorcu imamo  7  181 birača, a grad Vrgorac ima 5 201 punoljetnu osobu”, objasnio je Bobanac.

Uzeti su i primjeri mjesnih odbora Orah, Stilja i Vina na području grada Vrgorca koji su nasumice izabrani. “Prema našim procjenama na području ta tri mjesna odbora živi 580 stanovnika, popis stanovništva je pokazao da u ta tri mjesna odbora živi 713 osoba, znači 23% više je popisano stanovništva nego što stvarno živi u ta tri mjesna odbora”, rekao je Bobanac.

Detaljnije o slučaju Grada Vrgorca možete pogledati u prezentaciji Tko bira u Hrvatskoj

View more presentations from sdphrvatske