Nedostatak moraju nadoknađivati zaduživanjem, pa su sada dugovi građana 123 milijarde kuna, što je po obitelji oko 100 tisuća kuna. Građani su zaduženi za prosječno 19 svojih plaća. Visok rast cijena osnovnih namirnica drastično pogađa naše prosječne obitelji, pa je potrošnja prehrambenih i higijenskih proizvoda pala za preko 12 posto i najniža je otkad se istraživanja provode. Caritas, Centar za socijalni nauk Crkve i agencija Gfk, koja radi istraživanja, objavljuju alarmantne podatke o siromaštvu našeg stanovništva. Jedna četvrtina stanovnika štedi na hrani, a jedna petina na lijekovima. Evidentan je pad kupovne moći. Inače, 30. smo od 41 države navedene u istraživanju u Europi, po razini kupovne moći stanovništva. Da bi se ublažio udar na standard stanovništva, Europska komisija predvidjela je mogućnost uvođenja manjih poreznih stopa za proizvode i usluge koje čine osnovne prehrambene proizvode. Mi stoga predlažemo da se uvede međustopa PDV-a i za ulja i masti, dječju odjeću, obuću i hranu, pelene, prirodni plin, struju i tekuća goriva (koja su najviše poskupjela u prošloj godini). Prosječno smanjenje cijena prehrambenih proizvoda bilo bi gotovo 9 posto. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost ne bi se smanjili, jer bi građani za uštedu koju bi ostvarili opet kupovali nove proizvode i usluge, te bi tako i plaćali porez na dodanu vrijednost. Odbijanjem da prihvati ove izmjene, Vlada pokazuje da ne razumije socijalno stanje naših građana, te je ocjena da bi u Proračunu nedostajalo 1.2 milijarde kuna, izraz nerazumijevanja činjenice da bi građani za uštedu koju ostvare, više kupovali, pa ne bi bilo nikakva manjka u Proračunu.
Mi želimo i da se konačno počnu i primjenjivati odredbe iz našeg Ustava, prema kojima svatko treba participirati prema svojoj ekonomskoj snazi u plaćanju poreza državi. Vrijeme da uvedemo neke nove poreze, recimo na dividende, a da smanjimo porez na dodanu vrijednost, kako bi naši građani lakše podnijeli teret urušavanja standarda.

U ime Kluba SDP-a, govorila je potpredsjednica Milanka Opačić. Podsjetila je da su uvjeti drugačiji danas, nego u vrijeme kad smo uputili ovaj prijedlog Zakona u proceduru, jer su statistički pokazatelji o gospodarstvu i standardu još daleko lošiji. No, to očito nikoga nije briga. Europske države uvele su mjere za borbu protiv recesije i za sprečavanje pada standarda. Naša Vlada nije predložila ništa. Mi želimo uvesti međustopu PDV-a od 10 posto za dječju obuću, odjeću, opremu i hranu, osnovne prehrambene proizvode.
Citiravši potom navode iz izbornog programa HDZ-a, u kojem se predviđa uvođenje smanjene stope PDV-a na iste grupe proizvoda, ustvrdila je da razlike među prijedlozima i nema, ali ono je bilo predizborno obećanje koje očito neće biti provedeno. Mi predlažemo i smanjenje PDV-a na plin, koji je jako poskupio, i struju, koja je sada možda jeftinija samo onima koji žive sami i koji imaju vikendice. Svi oni koji ne žive sami, a pogotovo ako imaju više djece, pogođeni su, jer su im računi za struju veći. Dok mi ovo predlažemo, ministar Šuker upire se dokazati da je zakonski prijedlog neprovediv. Istodobno, broj nezaposlenih raste. Građani u ovoj godini mogu očekivati pad standarda i rast zaduživanja. No, nemaju se više gdje zaduživati, a dio njih ostati će bez radnog mjesta, možda i bez imovine ako im je pod hipotekom. Zato predlažemo niz mjera kojima želimo olakšati im položaj.
Pitala je ministra: Zašto, ako već ne želite poslušati nas, ne poslušate gospodarstvenike, koji već mjesecima upozoravaju na probleme i sve teže uvjete poslovanja? Zašto ne poslušate barem one od kojih svi živimo, one koji pune Proračun? Zašto svatko tko upozorava na probleme dobiva negativne ocjene iz Vlade? Zašto se bar dio te energije koju ulažete da kritizirate svaki prijedlog ne utroši za izradu nekog prijedloga olakšanja tereta gospodarstvu i građanima? No, sudeći po podsmjehivanju kolega iz vladajuće stranke, vama očito nije stalo niti do naših građana, niti do toga da im bude bolje. Sirotinja se s Markova trga očito slabo vidi, zaključila je potpredsjednica Opačić.

Slavko Linić je, u ime predlagatelja, govorio o razlozima kojima vladajući pokušavaju opravdati svoje nečinjenje da se ublaži udar na standard građana. Mi predlažemo smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, proizvode nužne za razvoj i odgoj djece, na plin, struju i goriva, a vladajući govore da nam to ne da Europska unija. A ista ta Europska unija napravila je mjere za uvođenje međustopa PDV-a, za sve te iste proizvode. Smišljeno se proizvodi strah od svih prijedloga koji dolaze iz opozicije, te ih se ocjenjuje suludim i kardinalno lošim. Jer strah je taj koji treba paralizirati razum ljudi. 2003. g., ljude se plašilo argentinskim sindromom zbog zaduženja. Danas kad je zaduženje neusporedivo veće, ljudima se govori da to nije problem. Valjda zato što su sada na vlasti, pa nas time štite od duga. Kad predlažemo smanjenje stopa PDV-a, pokušavamo pomoći gospodarstvenicima i građanima, koji se žale i traže konkretne mjere. Očito je da su cijene energenata prevelike. Zato ih treba smanjiti, barem kroz smanjenje PDV-a. Iz troškova plaća za upravu, vidljiv je porast od 68 posto, a osnovice plaća porasle su samo 28 posto. To je odraz enormnog zapošljavanja u posljednjih pet godina, na teret Proračuna. Zato imamo nekontrolirani Proračun, koji sve više i više raste. Očito je da ova Vlada nije znala biti odgovorna u svojoj ekonomskoj politici. Stvoreno je preko 100 agencija, uvedeni su golemi parafiskalni nameti, koji su samo dodatni teret gospodarstvu. I to je razlog zašto sada ne želite uvesti međustopu poreza na dodanu vrijednost, kojom bi se smanjile visoke cijene osnovnih životnih namirnica i energenata. (Petar Kurečić)