Marin Jurjević pitao je potpredsjednika Vlade Polančeca o restrukturiranju brodogradnje:
Hrvatska javnost prati što će se desiti s našom brodogradnjom i kako će Europska komisija reagirati na revidirane planove restrukturirana. Kako je poštovana obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojom se obvezujemo na fazno smanjenje izravnih državnih subvencija i što će biti s radnicima u brodogradilištima i kooperantima kada prestanu subvencije? Koliko će njih ostati bez posla i prihoda i kako mislite zbrinuti te ljude? Konačno, koji će se hrvatski škver ugasiti i radi li se o trogirskom brodogradilištu?
Podsjetio je da nije odgovoreno na jedno konkretno pitanje oko Brodotrogira. Ali ste zato uporno zadržavali uprave kad su radile loše. Europska komisija je sve dosadašnje hrvatske prijedloge smatrala neozbiljnim. Obećali ste sada, pred hrvatskom javnosti, da nitko neće izgubiti posao i da će radna mjesta biti zadržana. Ja bi volio da to bude tako, nadajmo se tome – zaključio je Jurjević.
Ranko Ostojić pitao je ministricu Matulović-Dropulić o pravilniku za licenciranje građevinskih tvrtki:
Pitanje je izuzetno bitno, jer odnosi se na 10 posto gospodarstva i 10 800 tvrtki. Hrvatske tvrtke su diskriminirane ovim pravilnikom. Strana tvrtka s jednim zaposlenikom moći će sudjelovati na natječaju, a hrvatska će morati imati 500 zaposlenika. To je protutržišnim zakonima. Samo pet posto tvrtki je licencirano, a postoji i ustavna tužba vezana za taj pravilnik. Pravilnik vrijedi 23 dana, a vi već najavljujete izmjene. U kojem ćete smjeru mijenjati taj Pravilnik?
Ranko Ostojić upozorio je: Niste odgovorili ni oko ustavne tužbe koja postoji, zašto je potrebno 500 ljudi za hrvatsku tvrtku da sudjeluje na natječaju, a za stranu je dovoljan i jedan. U cijelom prijelaznom razdoblju do primjene Pravilnika školovano je npr. samo 35 tesara u Hrvatskoj, a samo za jednu veliku građevinsku tvrtku treba ih više od 30.
Ingrid Antičević-Marinović ministricu Lovrin pitala je zašto se ne sprječava pranje novca stečenog korupcijom:
Izvješće Moneyvala, tijela zaduženog za borbu protiv pranja novca u Europi, pokazuje da je Hrvatska pravi raj za različite oblike manipulacija ilegalno stečenim financijskim sredstvima. Hrvatska ne vodi brigu o tome da se prljavim novcem financiraju čak i terorističke organizacije! Zaključak izvještaja je da se prljavi novac najčešće zarađuje zlouporabom položaja, tj. korupcijom. Gospodarski kriminalitet prošle godine oteo je Hrvatskoj vrtoglavih 170 milijuna eura. Naš zakonodavni okvir za ovu problematiku nezgrapan je i nerazumljiv, a zakoni se uglavnom ne primjenjuju.
Pitam vas, što ste poduzeli da se stane na kraj financijskim manipulacijama i koji je vaš odgovor na njihov savjet kojim se traži jasna zabrana financijskim institucijama da imaju anonimne račune ili račune koji glase na lažna imena, s obzirom da su ovo temeljna pitanja u suzbijanju korupcije?
Inkriminacija koju je potrebno uvesti može se donijeti samo novelom kaznenog zakona. No potrebno je revidirati bankarsku tajnu zakonom o sprečavanju pranja novca. Upravo se to ne može spriječiti jer se ne mijenja zakon, a to je najveća prepreka istragama. Vi o tome niste ništa rekli niti imate namjeru. Odbijamo pogledati istini u oči i pranju prljavog novca u Hrvatskoj.
Dragutin Bodakoš postavio je pitanje potpredsjedniku Vlade Polančecu o izvozu pšenicu po nižim cijenama i uvozu po višim, čime je Hrvatska teško oštećena:
Hrvatska poljoprivreda bi po svojim kapacitetima mogla bez problema zadovoljiti potrebe Hrvatske za pšenicom, oko 600 tisuća tona. 2007. g. iz Hrvatske se izvezlo 412 tisuća tona pšenice, po prosječnoj cijeni od 156 eura po toni. U međuvremenu, od veljače 2007. do veljače 2008. g., pšenica je poskupila za čak 117 % na 282 eura po toni. Imamo najmanje zalihe pšenice u posljednjih 30 godina u svijetu. Kad je pšenica poskupjela, Ministarstvo gospodarstva je raspisalo natječaj za uvoz 100 tisuća tona pšenice.
Zašto je u prošloj godini izvezeno toliko pšenice po niskoj cijeni, koja podmiruje 2/3 potreba Hrvatske godišnje, da bi je sada uvozili duplo skuplje?! Tko je zaradio? Koliko će ovaj uvoz utjecati na povećanje cijena brašna i kruha? I tko je, molim Vas lijepo, unutar Vlade donio takvu odluku?
2005. g. je proizvedeno 610 tisuća tona, 2007. g. 812 tisuća tona usprkog suši. Ove godine jedva očekujemo 600 tisuća tona. Robne zalihe ne ispunjavaju svoju svrhu. Umjesto da imamo površine u mirovanju, kao što postoje u Europi, mi imamo preko milijun hektara neobrađene zemlje.
Miranda Mrsića zanimao je odgovor ministra zdravstva I socijaln skrbi Darka Milinovića o trošenju novca iz zdravstvenog proračuna. “HDZ vodi zdravstvo pet godina tako da je prepuno paradoksalnih situacija. 2003. godine smijenjeni su svi ravnatelji bolnica zbog gubitaka. 2007. godine situacija je ista, ali nema smjena nego se ravnateljima poručuje kako uživaju povjerenje ministra i Vlade, te da će, budu li u narednom razdoblju poslovali bez gubitaka, ostati na svojim funkcijama. “Kako tumačite činjenicu da smo liječili manje bolesnika, da nam je broj bolničkih dana manji, liste čekanja sve duže, a bolnički proračuni premašeni za 20 posto. Umjesto jačanja primarne bolničke zaštite, novci se troše na druge stvari. Hoće li se povećanjem zdravstvenog proračuna ukupna situacija poboljšati ili će biti još gore, jer će ravnatelji čuvati svoje fotelje i odbijati pružati zdravstvenu zaštitu. Ministre, kome ide lova? – upitao je Mrsić. Zamolio je ministra da se drži zakona i stvori legitimitet nelegalno formiranom vijeću HZZO-a, te prestane dovoditi ravnatelje bolnica u situaciju da moraju odbijati pružati liječenje pacijentima kako i dalje ne bi stvarali gubitke.