Tatjana Šimac-Bonačić ukazala je na nedovoljnu određenost pedagoških standarda, upozorivši na brojne propuste pri definiranju pedagoških standarda. Osvrnula se posebno na nedefiniranost broja i vrste stručnih suradnika u školama, jer se ne propisuje izričito da škola mora imati određen broj pedagoga, psihologa, logopeda, nego ti stručni suradnici koji brinu o odgoju i obrazovanju kao i psihičkom razvoju djece mogu prema ovome biti i knjižničari! Iznijela je podatke o nedovoljnom broju stručnih suradnika u školama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Ivan Hanžek izrazio je mišljenje da pedagoški standardi danas najviše ovise koliko ima mogućnosti i digniteta u lokalnoj zajednici, a ne stvarnih potreba djece. Također, ukazao je na nedefiniranost vrste potrebnih stručnih suradnika, kao i njihov nedovoljan broj. Trebalo bi primijeniti mehanizme standardne usluge, gdje bi država trebala onima koji nisu u mogućnosti zadovoljiti standarde, pomoći. Osim toga, rokovi implementacije su predugi. Standarde bi trebalo kontinuirano nadograđivati.
Mario Habek ustvrdio je da novim Zakonom o predškolskom odgoju mnogi vrtići neće biti u mogućnosti ispoštovati obvezu zbrinjavanja djece. I sad su plaće i troškovi zaposlenih daleko ispod pravilnika o plaćama. Općina Klenovnik kod Ivanca kao jedna od siromašnijih, s proračunom od 800 tisuća kuna, ne može brinuti o vrtiću na teritoriju općine, a ima 120 djece predškolskog odgoja u općini. Treba posebno brinuti o malim vrtićima koji djeluju u jedinicama lokalne samouprave koje nisu u mogućnosti financirati rad tih vrtića koji bi poštivao standarde, pa bi dio obveze trebala preuzeti država. Pozvao je na zapošljavanje stručnih suradnika, posebno u osnovnim školama, te poseban program razvoja glazbenih i plesnih škola. Školski i predškolski sustav ne može čekati 15 godina na usvajanje standarda!
Zvonimir Mršić ukazao je na nepostojanje licenciranja osnovnih škola. Nitko ni ne zna kakvi standardi sada vladaju u školama. Preko milijardu kuna ulaže se u dvorane za rukometno prvenstvo, važni su nogometaši i njihove zarade, a za standarde u školama nije napravljena ni osnovna demografska studija da uopće znamo koliko ćemo imati djece i kojih dobnih skupina za 15 godina! Iznio je primjer Koprivnice gdje je izgrađena škola “Fran Galović” sa sportskom dvoranom, a država nije dala skoro nikakva sredstva. Škola je bila prikazana u dva časopisa o arhitekturi, kao posebna. Da smo gradili samo sportsku dvoranu, država bi nam dala 50 posto sredstava, ovako nas ignorira – rekao je Mršić.
Romana Jerković ustvrdila je da ovakvim tempom razvoja i usvajanja standarda Hrvatska ne da ne može prestići zemlje s kojima se želi mjeriti, nego ih ne možemo ni dostići. Standardi su trebali biti doneseni jučer i provedeni u djelo, a ne za 15 godina! Ako će se insistirati na provedbi ovih standarda u 15 godina, onda treba raditi evaluaciju svake tri godine, ali ju treba raditi neovisno tijelo.
Gvozden Flego ocijenio je pedagoške standarde nedorađenim i nestručno rađenim tekstom, koji je i stručno i politički štetan. Ovo je poluproizvod, kojim će se Sabor proglasiti nestručnim i nekompetentnim.
Brankica Crljenko ukazala je na potrebu pružanja organizirane pomoći učenicima i njihovom razvoju. To se može provesti kontinuiranim nadzorom odgoja i obrazovanja. Zadaća je to u kojoj treba ulogu imati školski socijalni radnik. Njegov posao je pomagati i roditeljima i učiteljima. U našem školskom sustavu se socijalni rad nažalost provodi neorganizirano i nestručno.
Vesna Škulić upozorila je na neadekvatnost uvjeta u našim vrtićima i školama za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Pedagoški standard ne prepoznaje stvarne potrebe te djece, koja bi trebala imati uvjete za školovanje zajedno sa svom ostalom djecom, bez diskriminacije. Ovim prijedlogom predagoških standarda ova djeca se diskriminiraju, što je nedopustivo.
Goran Heffer ukazao je na važnost predškolskog odgoja kao važnog za socijalizaciju upravo u ranom razdoblju razvoja djeteta. Jedinice lokalne samouprave će sukladno odredbama pedagoških standarda u predškolskom odgoju, ako će htjeti ispoštivati standarde, morati izdvajati dodatnih 10 posto od svojih proračuna, no mnoge od njih to neće moći učiniti. Osim toga, upozorio je na velike razlike u sredstvima koje moraju izdvajati roditelji kako bi njihova djeca išla u vrtić, ovisno od jedinice lokalne samouprave. U Vinkovcima npr. roditelji moraju plaćati čak 57 posto cijene vrtića, a u Zagrebu manje od 20 posto. Standardi bi trebali biti posebno nadzirani, tj. njihova provedbu bi trebalo nadzirati neko neovisno tijelo.
Marija Lugarić upozorila je na nelogičnosti kad je u pitanju broj djece prema standardima. Naime, broj djece u predškolskim grupama veći je prema standardu nego broj djece u školskim grupama prema standardu za osnovne škole. Odredbu o preškolskim programima ocijenila je prepisivanjem dosadašnjeg stanja. Što se tiče stručnih suradnika, u svim standardima nedostaju logopedi, koji su vrlo bitni, posebno za djecu u predškolskoj dobi. Osim toga, predviđeno je da jedan stručnjak ide na 200 djece, a jedna medicinska sestra na 400 djece, a istodobno na 400 djece ide pet kuharica. Standardi inače ne propisuju minimume i maksimume nego optimume, a to onda ostavlja mogućnost rastezljivog tumačenja. Također je ukazala na brojne nelogičnosti u standardima općenito.
Željko Jovanović ustvrdio je da je sintagma društvo znanja, izrečena prvi puta još 2001. g., u časopisu The Economist, u Hrvatskoj toliko puta korištena da je postala jedna od najpopularnijih, a da se barem malo radilo koliko se pričalo o društvu znanja, postiglo bi se da bi sad raspravljali o puno drugačijim standardima. Podsjetio je da se decentralizacijom sredstava nakon 2001. g., omogućilo procvat škola kad je u pitanju nivo njihova uređenja.
(mr. sc. Petar Kurečić)