Hrvatskoj treba novi smjer

U ime Kluba zastupnika SDP-a, o prijedlogu Državnog proračuna govorio je predsjednik Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru Igor Dragovan. Donosimo izlaganje predsjednika Kluba SDP-a Igora Dragovana.

Hrvatskoj treba novi smjer, smjer koji će zaokrenuti trend, negativni trend koji će pokazat ozbiljnost Vlade u ozbiljnom vremenu, smjer koji će pokazat odgovornost Vlade i prema građanima i prema gospodarstvu i prema našoj djeci ali i prema našim umirovljenicima kao i odgovornost prema međunarodnim financijskim institucijama. Odgovornost prema građanima koji već godinama svojim primjerom pokazuju da se ne može živjeti na način da se troši ono što nije zarađeno i da je skromnost poželjna vrlina. Odgovornost prema gospodarstvu koje već tri godine stagnira grcajući u ogromnoj nelikvidnosti, prema gospodarstvu kojem država nije bila partner već aga koji samo namiruje svoj harač.

Ozbiljna Vlada dužna je pokazati odgovornost prema našoj djeci na čiji račun je država živjela proteklih godina, prema našim roditeljima koji su vrijedno radili i dočekali mirovinu s kojom se teško može danas dostojanstveno živjeti. I napose odgovornost prema našim vjerovnicima, stranim, domaćim financijskim institucijama koje bez puno emocija traže svoje jer neodgovorna politika bez smjera dovela je rejting ove zemlje na rub s kojeg se tek besciljno poručivalo da smo na putu prema putu izlaska iz krize.

Proteklih osam godina samo smo slušali o razvojnom i štedljivom proračunu. Uvjeravalo nas se da je 87 posto proračuna zadano i da se u tome ne može uštedjeti niti lipa pa se štedjelo na aromatiziranoj vodi. Svo to vrijeme gospodarstvo je grcalo, ljudi su otpuštani, obrti su propadali, nelikvidnost je rasla. Jedino rješenje koje nam se nudilo bilo je zaduženje, zaduženje i zaduženje. Slušali smo i o novim investicijama, slušali smo i o programu gospodarskog oporavka, nažalost samo smo slušali. Nedostatak političke volje, nedostatak odlučnosti pa ako hoćete i znanja obilježavali su proračune proteklih dugih osam godina, a posebno protekle tri godine kad je kriza već debelo poharala Hrvatsku.

Stranke Kukuriku koalicije upozoravale su na nedostatak volje, ali i obećavale zaokret. Prvo kroz smjernice a potom i kroz konkretan prijedlog proračuna i paket mjera namijenjen prije svega gospodarstvu ova Vlada pokazuje da ima odlike koje su tako nedostajale prethodnicima, političku volju i odlučnost.

Mijenja se filozofija proračuna i ovaj visoki dom prvi puta pred sobom ima prijedlog državnog proračuna koji se ne povećava nego značajno smanjuje. Uštede u proračunu iznose četiri milijarde kuna u nominalnom iznosu, ali ta je ušteda realno u odnosu ako se uračuna utjecaj inflacije čak sedam milijardi kuna. Neki će reći da se ne reže dovoljno ali u samo dva mjeseca od preuzimanja odgovornosti za upravljanje zemljom ova je Vlada učinila jedino u ovom trenutku moguće, a kako bi pokušala očuvati hrvatsku financijsku održivost i stabilnost kako bi na zdravim temeljima krenula graditi održivo i stabilno društvo. Dok su drugi tražili put do puta, čini se dobar je smjer pred nama, poručuju oni koji odlučuju o našem rejtingu. Drugi odlučuju jer smo se sami doveli u tu situaciju, točnije dovela nas je Vlada koja nas je samo zaduživala dok je tražila spomenuti put.

Impresionirani smo naporima nove hrvatske Vlade u uređivanju proračuna i rezanju potrošnje smanjivanjem orijentacije na zaduživanje za potrošnju, istaknuo je direktor Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje, no napomenuo je i kako je važna ravnoteža između rezanja potrošnje i sigurnosti da uz rezanje može doći i rast. Smjernice su korak u pravom smjeru, ističe MMF ističući doduše da očekuje dodatne rezove baš kao i prva od tri kreditne agencije, koja također govori o dobrom smjeru i naglašava, citiram: takav smjer jasno razlučuje od poteza bivših vlada i šalje poruku da dosadašnji sistem prezaduživanja nije održiv. Dakle ne može se više trošiti nego što se privređivalo, ne može se beskonačno zaduživati, ukratko sa životom na dug je gotovo, to je svima danas u Hrvatskoj jasno.

Upravo stoga jedan od najvažnijih zadataka koji je pred Vladu premijera Milanovića bio postavljen je smanjenje deficita i to je ovim proračunom ostvareno. Prošle godine Vlada premijerke Kosor imala je proračunski deficit u iznosu od velikih 15 milijardi kuna. Ova Vlada predlaže proračun sa 9,9 milijardi kuna deficita. Smjer je dakle dobar, taj smjer podržavamo i čvrsto vjerujemo da će ova Vlada u ovom mandatu deficit svesti na prihvatljivih pet milijardi kuna. Drugi jednako tako važan zadatak je buđenje gospodarskih potencijala, znači podizanje bruto domaćeg proizvoda, podizanje proizvodnje i rast gospodarstva jer same po sebi uštede ne donose ništa već istovremeno moraju biti u funkciji razvoja gospodarstva i samo u kombinaciji sa gospodarskim rastom možemo očekivati bolja vremena, odnosno povećanje prihodovne strane proračuna, ali i smanjenje deficita proračuna. Kroz poreznu politiku svaka Vlada pa tako i naša pokazuje svoj smjer. Ovaj proračun treba promatrati zajedno sa poreznim paketom kojim stranke Kukuriku koalicije samo realiziraju obećano u kampanji – niža porezna opterećenja siromašnima, nešto više onima s višim prihodima, oporezovati ne samo rad nego i kapital, te konačno porezno i kroz smanjenje drugih davanja rasteretiti gospodarstvo.

Olakšice za reinvestiranu dobit, smanjenje doprinosa za zdravstvo od dva postotna poena, smanjenje tzv. parafiskalnih nameta, naknade za vode i naknade za šume i spomeničke rente se smanjuju za 50%. Donijet će izravno gospodarstvo tri milijarde kuna prije svega za oporavak, a potom i rast i razvoj. Mislim da nitko u ovoj sabornici ne bi smio biti protiv toga. Kad je riječ o radnicima koji pod teretom krize i skupe države žive već godinama povećava se osobni odbitak za utvrđivanje porezne osnovice čime se direktno povećava neoporezivi dio plaća i mirovina, a time će rasti ne puno ali će ipak rasti plaće koje su niske ili prosječne i to za njih oko 750 tisuća građana. Ta Vlada je i povećala stopu PDV-a za dva posto. Točno je, to nismo obećali u kampanji, ali to povišenje PDV-a u paketu sa ostalim mjerama prvi puta nije u funkciji rastrošnosti države nego u funkciji potpora gospodarstvu i socijalno slabijim građanima. Osim toga većina trgovaca najavila je da viši PDV neće nužno donijeti i više cijene hrane. Istovremeno uz zadržavanje nulte stope za kruh i mlijeko sve do ulaska u Europsku uniju uvodi se i snižena stopa od 10% na dječju hranu, ulje, šećer, račune za vodu. Dakle, na ono najnužnije svakom domaćinstvu. Nema strahu da će PDV kao stabilan i siguran prihod proračuna rušiti standard građana.

S druge strane, stalo se na kraj i dosadašnjem izbjegavanju plaćanja PDV-a kroz kupnju automobila na firmu, reprezentaciju, a sve se to koristilo uglavnom za privatne potrebe, a ne za pomoć privredi i investiranju u proizvodnju. I tu mjeru pozdravljamo ne u smislu punjenja proračuna, nego u smislu poticanja ulaganja u proizvodnju i u nova radna mjesta, ali i usklađivanja s direktivama Europske unije. Vlada je poreznom politikom pokazala kako ne misli pogodovati bogatima na račun ljudi koji žive od svog rada. Uveden je porez na dividendu, što znači da će se oporezovati po stopi od 12 posto dobit ostvarena od udjela u poduzećima i tu se mislilo na male dioničare. Neće se oporezovati iznosi manji od 12 tisuća kuna.

Rashodovna strana proračuna smanjuje se za četiri milijarde kuna. Mi podržavamo Vladu i smatramo da se u ovom trenutku iznad tog iznosa nije moglo ići. Neki pitaju zašto se nije rezalo više. Ali mi podržavamo Vladu jer smatramo da bi veće rezanje rashoda bilo u ovom trenutku rezanje grane na kojoj sjedimo i od koje očekujemo pupoljke. Smanjuju se rashodi i na onim mjestima gdje neće ugroziti niti funkcioniranje države, niti funkcioniranje pojedinih gospodarskih grana niti će ugroziti standard građana. Primjerice, smanjuje se ukupna masa plaća ali ne na način da se plaće u javnom sektoru smanjuju, nego na način da se smanjuje broj prekovremenih sati koji su često bili fiktivni i služili samo za izvlačenje novaca iz proračuna. Boljom organizacijom poslovnih procesa broj prekovremenih sati će biti sveden na nužnost. Smanjuju se ugovori o djelu koji su često služili da se plaća posao koji su službenici trebali odraditi u okviru svog opisa posla za koji primaju redovitu plaću, a da se ne govori o fiktivnim ugovorima koji su također služili samo za izvlačenje novaca iz proračuna. Tako će se uštedjeti gotovo dvije milijarde kuna i to pozdravljamo.

Nadalje, smanjuju se određene subvencije primjerice HŽ-u. U Hrvatskim željeznicama se 8 godina nije učinilo ništa na preustroju, a novac za plaće isplaćivan je praktično iz proračuna. To više neće biti moguće. Poticaji u poljoprivredi se također smanjuju. Sve što je ranije dogovoreno bit će isplaćeno i tu nema varanja kako su to prethodnici radili i uz varanje ostavili 900 milijuna kuna duga. I još jedno smanjenje a to su rashodi koji se vežu za različite usluge poput čišćenja, održavanja i slično. Tu će se uštediti dodatnih 320 milijuna kuna, a vjerojatno i više. Kad samo spomenemo da se dnevno u državi 700 tisuća kuna troši na održavanje računalne opreme uglavnom zbog neumreženosti jasno da se tu moglo, može i mora štedjeti.

U javnom sektoru postoji dvije tisuće baza podataka koje međusobno nisu povezane. Nikome nije bilo stalo uvesti reda i kontrolirati financijske transakcije iz proračuna. Previše je sklopljeno štetnih ugovora koji su građane koštali stotine milijuna kuna. Primjerice, 40 milijuna kuna kredita Svjetske banke za informatizaciju sustava socijalne skrbi, napravljena tri pilot projekta, a sustav ne radi. Kada govorimo o uštedama ne smijemo zaboraviti jednu minimalnu za proračun, ali veliku i simboličnu za sve naše građane – ukidanje povlaštenih mirovina. To je obećanje ispunjeno. Što se naših umirovljenika tiče osim usklađivanja s troškovima života kojom smo se vratili, ispunili preuzetu obvezu, povećani neoporezivi dio s 3200 na 3400 kuna to je ono što u ovom trenutku se moglo a najviše se tiče ljudi koji su mirovinu stekli kroz puni radni staž.

Nema smanjenja socijalnih davanja, porodiljnih naknada i dječjeg doplatka. To su posljednje crte obrane o kojima smo govorili i one su u ovom proračunu obranjene. Očekujemo bolju kontrolu svih vrsta izdataka. Ona će sigurno u nadolazećim godinama donijeti uštede, ali bez umreženog i sređenog sustava kakav smo naslijedili i bez obzira na utrošena sredstva za tu namjenu to moramo reći otvoreno u ovom trenutku na žalost nije moguće.

Što se tiče razlike u visini proračuna u odnosu na najavljeno u smjernicama u iznosu od 600 milijuna kuna u potpunosti podržavamo odluku jer je riječ o sredstvima koja će biti izravno usmjerena prema aktivnoj politici zapošljavanja, povećanju sredstava za regionalni razvoj, ali i isplati preuzetih obveza prema poljoprivrednicima. Ne radi se o nikakvoj dodatnoj potrošnji već se radi o ulaganju u stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, ali i o plaćanju preuzetih obveza od ranijih Vlada i nemamo namjeru zbog toga kukati.

Klub SDP-a podržava ovaj proračun jer smatramo da se po starom dalje ne može, da se više ne može živjeti na dug i na kredit. I zato smatramo da će taj proračun sa porezne mjere koje su ugrađene u njegovu prihodovnu stranu olakšati oporavak hrvatskog gospodarstva. Proračunom za 2012. Godinu, Vlada pokazuje istinsku, iskrenu namjeru da mijenja smjer. Ovdje se ne radi o lijevima ili desnima, ovdje se ne radi o vašima ili našima. Ovdje odlučujemo o tome ima li ova zemlja pravo na priliku koju može pružiti jedino učinkovitija i jeftinija država, te porezno rasterećenije i iz spirale nelikvidnosti izvučeno gospodarstvo. Krajnji cilj svega što radimo dugoročno jest standard svih hrvatskih građana i mi u SDP-u uvjereni smo da će do kraja mandata taj cilj biti i ostvaren, zaključio je Dragovan.