Hrvatski sabor raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnoj mjeri naplate duga uzrokovane gospodarskom krizom. Zakon koji je također pokušao omogućiti potpore gospodarstvenicima zbog krize u poslovanju, zbog krize koju imamo na europskom tržištu ali i na hrvatskom tržištu i koji nije bitno dao rezultata u promjeni stanja u gospodarstvu. Ovaj bi Zakon treba pomoći u borbi protiv nelikvidnosti. Slavko Linić obrazložio je prijedlog Zakona u ime predlagatelja, Vlade Republike Hrvatske.

Kad govorimo o tom od jednih najvećih problema u hrvatskom gosopodarstvu, a to je ukupna nelikvidnost koju imamo u sustavu koja se na žalost još uvijek bilježi po uzlaznim trendovima i koja se u ovom trenutku približava brojki od 42 milijarde što znači da i mnogim potporama koje smo i do sad dali u tom dijelu nelikvidnost nije razriješena. Jer i nakon donošenja Zakona o posebnoj mjeri naplate duga bitnijih promjena u rješavanju problema nelikvidnosti nismo imali. Vlada također smatra da bitnijih promjena sa ovim zakonom također nećemo imati kad govorimo o nelikvidnosti iz razloga što temeljnim zakonom vezano za Zakon o posebnoj mjeri na neki način je ukupno ugovorio oko milijardu i pol kuna poreznog duga koje smo vremenski premostili na 30 mjeseci.

Ako znamo da su naša potraživanja po osnovi poreskog duga od tzv. živih pravnih osoba i fizičkih osoba, znači za one koje znamo da još uvijek realno možemo naplatiti negdje oko 25,8 milijardi onda zaista i ne možemo biti zadovoljni da je od tih ukupnih 25,8 milijardi jedan manji dio samo bio refinanciran ili reprogramiran na 30 mjeseci. Ostaje pitanje da li daljnjim potporama u tom dijelu poboljšanja likvidnosti nekih pravnih subjekata nastaviti aktivnosti ili ne. Od tih 25,8 milijardi najveći dio se zaista odnosi na poreska potraživanja samog državnog proračuna i to negdje preko 21 milijardu, od čega PDV 7 milijardi, nažalost doprinosi za mirovinski prvi stup 6 milijardi, zdravstveno 5,5 milijardi, dobit milijardu i 300 i ostala potraživanja po našim porezima su preostali dio.

Vidimo da nažalost sve veća je nedisciplina kod isplate plaće vezano za doprinose i to je razlog da je Ministarstvo financija od početka ove godine počelo pripreme da se onemogući daljnja isplata neto plaća bez plaćanja doprinosa. Uvijek je osnovni problem što učiniti sa potraživanjima iz ranijih godina. Svi očekujemo ili same rasprave u ovom Parlamentu pokazale su da se očekuje od Porezne uprave podizanje porezne discipline, a to znači postupanje prema svakom dužniku na način da se poduzimaju sve mjere za naplatu, a to znači blokada računa i pokretanje stečajnih postupaka.

I upravo u takvoj situaciji gdje želimo efikasnost uprave podignuti po novim poreznim obvezama koje nastaju ovu godinu i to najvećim dijelom vezano za doprinose, vezano za PDV ocijenili smo da bi rješavajući neplaćanje obveza za prošlu godinu mogli pred vas doći sa još jednim prijedlogom da pokušamo potporama pomoći gospodarstvu u dijelu neplaćenih obveza za period od važenja zakona do 31. siječnja ove godine. Vlada je svjesna toga da prijedlog ovih potpora nažalost idu prema neurednim dužnicima, prema onima koji nisu odgovorni porezni obveznici, koji su svoje probleme rješavali poreznom nedisciplinom, a da je to gledajući konkurentnost na tržištu mjera koja dobrim dijelom nije pozitivna prema svim onim gospodarskim subjektima koji se uspješno nose sa krizom, koji nastoje biti odgovorni prema svojim poreznim obvezama.

Svjesni toga da moramo promijeniti ponašanje Porezne uprave da u biti nemamo pravo više tolerirati neodgovornost i nespremnost da se prema poreznim obvezama odgovorno ponašaju pravni subjekti onda je Vlada ocijenila da predloži Hrvatskom saboru prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona. Prema tome, činjenica da je ogromna nelikvidnost, činjenica da je neodgovornih subjekata pravnih i u prošloj godini bilo koji su jednostavno povećavali neplaćene obveze prema državi, da se dobrim dijelom to odnosilo na neplaćene doprinose, da je potrebno promijeniti praksu Porezne uprave i ne dozvoliti više bilo kakvo toleriranje neplaćenih obveza Vlada predlaže nešto izmijenjeni zakon koji smo imali u 2010. godini.

Prijedlog je da se omogući svima onima koji nisu platili svoje obveze porezne, neovisno da li su samo državni prihod ili su zajednički porezni prihod sa jedinicama lokalne samouprave, sa 30 na 36 mjeseci što znači sve neplaćene obveze do 31. siječnja ove godine ocjenjujemo da bi trebalo omogućiti pravnim osobama Ugovor na otplatu od 36 mjeseci. Također, ocjenjujemo da su svi zahtjevi u mogućnosti se u Poreznoj upravi obraditi u svega 30 dana pa ćemo sa amandmanom predložiti i smanjenje roka obrade u Poreznoj upravi tako da bi sa negdje krajem ožujka bili spremni promijeniti način ponašanja Porezne uprave prema neplatišama obaveza. Ovaj prijedlog koji je pred vama također ima jedan novi dio prijedloga, a to je da je Vlada razmišljajući što učiniti sa kamatama koje kamate su obračunavane po vrlo viskoj stopi pa onda ocjenjujemo da neplaćanje obveza jednim dijelom je proisteklo iz teške i poslovne situacije, ali vjerojatno i teške situacije u platnom sustavu RH pa je zbog neplaćanja uslijedila obračun i zatezne kamate koje su u biti samo otežali situaciju kod tih subjekata. To je razlog da je Vlada razmišljajući što učiniti da na neki način omogući i lakšu uplatu obaveza onih subjekata koji bi možda ipak mogli platiti svoj dug da predložimo ukidanje kamate ukoliko u roku od 30 dana po definiranju svog stvarnog duga prema državi otpiše kamatu. Razlog je znači ekonomska situacija, vjerojatno teški uvjeti poslovanja u gospodarstvu, ali s druge strane i nerealno visoka zatezna kamata koja u ovakvim uvjetima nelikvidnosti u Hrvatskoj i u ovakvim uvjetima slabe poslovne aktivnosti i ogromnog broja nezaposlenih je utjecala na nas da predložimo mogućnost otpisa kamata ukoliko se jednokratno uplate sve dugove.

Vrlo jasno je i stanovište Vlade, koliko god je to određena pomoć pravnim subjektima u teškoćama, koliko god to može njima pomoći svjesni smo toga da je to na neki način destimulativno prema odgovornim pravnim subjektima koje svoje obaveze u RH izvršavaju odgovorno. Nažalost kad bismo promatrali period od posljednjih 10-ak godina vidjet ćete da potporama se Vlada uvijek okrenula prema vrlo problematičnim tvrtkama i sektorima u RH da smo uvijek pokušavali potporama pomoći one koji su muku mučili sa opstankom na tržištu i konkurentnošću na tržištu. I da nažalost trošeći i energiju i sredstva poreskih obveznika na rješavanje tih problema vrlo često neophodne potrebe za one sektore koje smo možda mogli izdvojiti jer su razvojni jer su konkurentni i naš izvoz prema Europi i svijetu nismo bili dovoljno prisutni. Ta vječita dilema kako pravilno usmjeriti potpore da li na liječenje bolesnih ili na održavanje zdravlja onih koji su uspješni vjerojatno će još nekoliko godina prisutna biti u ovom Saboru i pred Vladom RH. Prema tome, opredijelili smo se da pokušamo u 2012. godini kompletno saniranje likvidnosti nametnuti kao prioritetni posao.

Ovo je mjera koja će nama omogućiti da do kraja ožujka mjeseca pokušamo dati mogućnost svima onima koji ocjenjuju da mogu sa reprogramom svojih obaveza na 36 mjeseci biti uredni da im pokušamo omogućiti odgovorno ponašanje u gospodarskom okruženju i odgovornost prema rješavanju nelikvidnosti i insolventnosti. Do tog perioda u Parlament Vlada misli uputiti i Zakon o financijskom poslovanju. Zakonom o financijskom poslovanju pokušat ćemo razriješiti efikasnost financijske konsolidacije svih trgovačkih društava. A to znači mogućnost dogovora ključnih vjerovnika sa dužnikom o konsolidaciji njihovih financijskih obaveza neovisno prema državi neovisno prema poslovnim bankama. I da taj proces pokušamo izvući iz stečaja i ubrzati ga jer je on daleko brži kada nije u pravosudnom sustavu. Sve ono što se ne uspije znači da je ocijenjeno da nema elementa za konkurentsku borbu sa ostalima ni na hrvatskom tržištu ni na vanjskom tržištu i nažalost za njih izlaza neće biti.  To je program koji će trajati cijelu godinu. Ovo je u biti naš uvod da barem onima koji su dužni prema nama omogućimo financijsko restrukturiranje i prije toga zakona.

Moramo reći da bitno velike učinke ne očekujemo. Jer ako promatrate podatke da su negdje stalno naša potraživanja prema tim postojećim našim dužnicima oko 25 milijardi, da je originalni zakon polučio sveukupno ajde uzmimo milijardu i pol pa po nekim mogućnosti refinanciranja na 12 mjeseci negdje oko 2 milijarde i 100 su naši ugovori koji su bile potpore hrvatskom gospodarstvu za rješavanje ove bolesti nelikvidnosti. Onda naša očekivanja nisu velika ni po ovoj dopuni što znači da će i nadalje velik problem za svih nas biti kako naplatiti potraživanja i u biti veliki dio posla koji moramo obaviti očito će ostati za onaj drugi paket, paket Zakona o financijskom poslovanju gdje će biti potrebno zaista financijsko restrukturiranje trgovačkih društva da bi na neki način mogli redovno poslovati.

Možda još smo dvije riječi jer često se spominju ukupni dugovi i dugovi koje sam sada ja spominjao znači oko 25 milijardi, 800 milijuna koji se odnose na sada žive pravne subjekte znači koji su naplativi i realno su prisutna potraživanja.

Još imamo oko 25 milijardi u svim ranijim periodima koja su naša potraživanja koja u biti naša potraživanja su sa vrlo malim mogućnostima naplate jer su i u zastari ili u nekim ranijim odlukama potraživanja koja su otpisana, ali očito da nismo u Poreznoj upravi uskladili kompletno našim potraživanjima sa tom realnošću i da nam zaista predstoji niz, niz dodatnih odluka da sve ono što nije realno, sve ono što je jednostavno ostalo u knjigama, a nema pravnih subjekata da to uskladimo sa stvarnim činjenicama. Uz to interesantni podaci Ministarstvo financija će vam u toku trajanja kompletne ove obrade predložiti i načine rješavanja i usklađenja naših poreznih potraživanja sa stvarnim stanjem u gospodarstvu. Isto tako će vam dostaviti sve potrebne podatke da biste mogli znati koji su to dužnici i na koga se odnose kompletna potraživanja – zaključio je Linić.