“Ne možemo podržati ovakav proračun u kojem nema nikakvih reformskih zahvata osim što udara po najugroženijim slojevima društva”, poručili su SDP-ova potpredsjednica Sabora Milanka Opačić i SDP-ovi zastupnici Branko Grčić i Boris Lalovac na konferenciji za medije održanoj povodom objave prijedloga proračuna za 2016. godinu koji je jučer izglasan na sjednici Vlade.

Zastupnik Grčić istaknuo je da u ovom proračunu nema ništa spektakularno i nema one najave reformskih mjera koje su najavljivane. Kada se proračun oslobodi komponente EU izvora financiranja, zapravo se negdje poklapa s izvršenjem proračuna za prošlu godinu, dakle, onime što je naša Vlada ostavila novoj Vladi.

“U ovom prijedlogu proračuna ostali su neki veliki upitnici. Jedan od najvećih je, a bilo je komentara jučer od strane sindikata, što će i u kojem će se trenutku dogoditi nadoknada plaća od 6 posto, što je vrlo značajna komponenta koja seže gotovo do 2 milijarde kuna. Ove godine očito ne, ali vjerojatno će do ozbiljnog razgovora oko toga doći u idućoj godini i to je dodatno opterećenje za proračun i za uspješan završetak procesa fiskalne konsolidacije”, istaknuo je Grčić.

SDP-ov zastupnik Boris Lalovac osvrnuo se na prezentaciju ministra Marića u kojoj se navodi izvršenje proračuna za 2015. godinu, a prema kojem je deficit 8,8 milijardi kuna, što je 2,6 posto bruto domaćeg proračuna.

“To nam govori da je cjelokupni prijedlog proračuna za 2016. godinu na razini izvršenja proračuna 2015. godine, što znači da nema nikakve dodatne fiskalne konsolidacije. Jasno se vidi da cjelokupna konsolidacija se događa na prihodovnoj strani proračuna, a nikakve konsolidacije nema na rashodovnoj strani. Iz njihove se tablice vidi da su prihodi povećani, PDV za milijardu kuna, a EU sredstva negdje za 4,8 milijardi, znači rast EU prihoda za 98 posto, a kada pogledamo projekcije za 2017., nema nikakvog povećanja u usporedbi s 2016.”, pojasnio je Lalovac i istaknuo da je izvršenje proračuna za 2015. bilo bolje od planiranog, a deficit je manji.

“Europska komisija nije pokrenula korektivne mjere samo zato što se pojavila nova Vlada, već zato što je naša Vlada ispunila najveći dio kriterija, a to je snažna fiskalna konsolidacija i približavanje deficita razini od 3 posto BDP-a. Brojevi za 2015. su puno bolji nego što je projicirala i planirala Europska komisija. Vrlo važna informacija je i da je Vlada Zorana Milanovića ostavila primarni suficit od 2,1 milijardu kuna, što pokazuje da smo ostavili vrlo snažnu fiskalnu konsolidaciju i gospodarski rast”, zaključio je Lalovac.

Potpredsjednica Sabora Milanka Opačić naglasila je da su od strane Domoljubne koalicije i MOST-a ostale samo reforme koje se prelamaju preko leđa najsiromašnijih.

“Po prvi puta se uzima 100 milijuna kuna od socijalnih naknada. Poručujem gospodinu Karamarku i resornoj ministrici da se spuste malo među te ljude i vide kako oni zapravo žive. Vlada Zorana Milanovića dva puta je dizala socijalne naknade. To su ljudi koji preživljavaju, samci na primjer, od 800 kuna pa neka svatko pokuša od 800 kuna platiti režije i prehraniti se”, poručila je Opačić.

Potpredsjednica Opačić istaknula je da se reforme očito prelamaju i preko djece koja idu u srednju školu smanjivanjem subvencija za prijevoz djece do škole, a prelamaju se i preko dječjeg doplatka koji je smanjen za 60 milijuna kuna te jednako tako su smanjena i sredstava za osobe s invaliditetom.

“Vrlo je interesantno pogledati i mjere aktivne politike zapošljavanja, mjere koje su dale prve pozitivne rezultate. Domoljubna koalicija, koja je skoro nekoliko godina govorila o 100 tisuća mladih koji se iseljavaju iz Hrvatske i koje ne mogu dobiti posao, smanjila je sredstva za 360 milijuna kuna. Posebno me zanima je li resorna ministrica sama radila ovaj proračun ili ga je radio ministar financija pa ne zna da su ta sredstva smanjena ili je svjesno obmanjivala hrvatsku javnost. Toliko o brizi za mlade ljude i njihovo zapošljavanje i toliko o dosljednosti HDZ-a.”, posebno je poručila Milanka Opačić i nastavila da je smanjen i proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smanjen za oko 170 milijuna kuna, unatoč najavama povećanja izdataka za obrazovanje i znanost za 0,4 posto BDP-a.

Na kraju je Opačić otvorila temu imovinskog cenzusa. Naime, na sve naknade u socijali uveden je imovinski cenzus na prvu nekretninu.

“Znači li to da će ljudi uz to što su siromašni sada postati i beskućnici? Hrvatski građani moraju znati i odnosi li se uvođenje imovinskog cenzusa i na sedamdesetak drugih naknada koje idu prema građanima. Znači li to, primjerice, da će se imovinski cenzus uvesti i na povlašteni prijevoz na otoke, na invalidnine na koje nema imovinskog cenzusa i slično? Dakle, puno je pitanja koje diraju najugroženije kategorije našeg društva”, izjavila je Opačić i pozvala premijera i ministra financija da građanima odgovore na pitanja o famoznom obećanju od 1000 eura za svako dijete.

“Nismo uspjeli pronaći sredstva u iznosu od 280 milijuna kuna koliko je potrebno za tu mjeru. Pronašli smo povećanje od 31 milijun kuna na stavci opreme za novorođenu djecu, što je dovoljno za dva mjeseca provođenja te mjere. Međutim, u 2017. tih sredstava više nema. Naše pitanje je traje li ta mjera samo dva mjeseca u godini, što je s 2017. i gdje su ta sredstva”, zaključila je Opačić.