Tijekom današnjeg Aktualnog prijepodneva, na početku jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora, zastupnici SDP-a postavili su članovima Vlade pitanja čije su teme bile: mogućnost izgradnje Pelješkog mosta, sporazumu o državnoj granici Hrvatske i BiH, razlozi zatvaranja doma za psihički bolesne odrasle osobe u Bresnica Đakovačka u Levanskoj varoši, moguće posljedice podjele Hrvatske na dvije statističke regije, sređivanje zemljišnih knjiga, koraci koji se poduzimaju u objavi Registra branitelja, puštanje u rad prvog PET/CT uređaja u državnoj bolnici i dokidanju privatnog monopola u zdravstvu, upis djece u školu u Kaštelima i napad župana Sanadera na ministra Jovanovića, moguće promjene Zakona o radu i mogućnost ukidanja rada na određeno i neodređeno vrijeme, zahtjevi studenata vezani za troškove studiranja, uvođenje poreza na imovinu, ujednačavanje plaća između državnih agencija i ostalih državnih tijela, poboljšanje položaja umirovljenika te spašavanje tvrtki koje imaju velik utjecaj na kvalitetu života i funkcioniranje lokalne zajednice, a imaju i potencijal profitabilnog poslovanja na tržištu.

Mladen Marelić postavio je predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću pitanje o mogućnosti izgradnje Pelješkog mosta:

Ovih dana aktualna je vijest o temi da će Europska unija sufinancirati sredstva za predstudiju izradnosti izgradnje Pelješkog mosta. Pogled na zemljopisnu kartu dovoljno govori o značaju tog objekta, hrvatskog juga i povezivanja hrvatskog juga sa ostatkom hrvatskog dijela. A uskoro kad povežemo Hrvatsku uskoro će to biti dio Europe, tako da sa time povezujemo i dio kompletne Europske unije. Stoga ova problematika kao projekt izgradnje Pelješkog mosta u sklopu je kontinuirane i kontinuiranog korištenja kao sredstvo za prikupljanje političkih bodova zadnjih mjeseci, a mislim i godina već. Sve to zbunjuje i obnažuje građane na jugu Hrvatske. Zato bih molio možete li objasniti hrvatskim državljanima s juga što radi Vlada Republike Hrvatske za bolju povezanost hrvatskog juga i izgradnju Pelješkog mosta.

Tatjana Šimac Bonačić pitala je predsjednika Vlade Zorana Milanovića o sporazumu o državnoj granici između Hrvatske i BiH:

Sporazum o državnoj granici i BiH, koji je potpisan 1999. godine, potpisali su tadašnji predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, predsjednik BiH, no taj sporazum nije ratificiran. Sporazum zapravo utvrđuje granice između dvije države i to kopnene i morske granice između te dvije države, no nije ratificiran. Međutim, ovih dana vrlo često slušamo vrlo teške optužbe na račun Vlade, na račun premijera, na račun svih onih koji bi mogli dignuti ruku za ratifikaciju. Čak se spominju vrlo grube riječi pa i kletve. Moje pitanje je vama premijeru što u biti, koji je motiv Vlade da upravo sada ide u ratifikaciju ovog sporazuma.

Gordana Sobol pitala je potpredsjednicu Vlade Milanku Opačić o razlozima zatvaranja doma za psihički bolesne odrasle osobe u Bresnica Đakovačka u Levanskoj varoši:

Gospođo potpredsjednice moje pitanje vezano je uz nedavni događaj, odnosno događaje kada ste prije jedno otprilike desetak dana donijeli, poštujući ustvari nalaze nadležnih inspekcija, odluku da se zatvori dom za psihički bolesne odrasle osobe Bresnica Đakovačka u Levanskoj varoši. Nakon toga javnost je imala prilike biti upoznata, ja se usuđujem reći s prestrašnim podacima o tome kako su ti štićenici živjeli u tom domu, na koliko nehuman, neljudski, ispod svake ljudske razine života su bili prisiljeni, gotovo, pa ja bih to nazvala na granici s ropstvom. Ono što, ja mislim da niti jedan građanin u Hrvatskoj, koji je o tome bio upoznat, pročitao, nije mogao ostati ravnodušan na to. Ono što sad zanima mene, ali vjerujem i najširu javnost, a to je što će se u budućnosti dešavati? U smislu toga da, hoće li biti konačno i realizirane one kaznene prijave koje su već bile podnesene protiv odgovornih osoba. Ali ne samo na razini onih koji su rukovodili tim domom, već zanima nas tko je to u bivšem Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, koje su to osobe imale tu moć da ignoriraju nalaze vlastitih inspekcija, jer ih je bilo nekolik koji su preporučali zatvaranje tog doma. I konačno, što možemo građani, ali i štićenici ostalih domova i sličnih ustanova u Hrvatskoj očekivati u politici, budućoj politici vas, odnosno vašeg ministarstva?

Domagoj Hajduković pitao je ministra Grčića o podjeli Hrvatske na dvije statističke regije i njenim posljedicama:

Poštovani gospodine ministre, nakon što je Vlada donijela odluku o podjeli Hrvatske na dvije statističke regije to je izazvalo burnu reakciju mnogih političara u Slavoniji koji često nisu ni birali riječi kojim bi se obrušili na ovu odluku Vlade kao što smo nažalost i danas to mogli vidjeti u ovome domu. No ja sam naučio ne vjerovati politikantstvu posebno rečenih jer sam se više puta uvjerio da šire obmane ali vjerujem argumentima i vjerujem egzaktnim podacima. Pa bih vas zamolio da mi kažete koliko će točno novca biti na raspolaganju Hrvatskoj i u kojem je to omjeru sa do sada iskorištenim sredstvima? Isto tako volio bih da nam pojasnite logiku iza podjele Hrvatske na dvije statističke regije i da li to može na bilo koji način utjecati da Slavonija ili da bilo koja druga hrvatska regija bude u zakinutom položaju prilikom povlačenja novca iz EU fondova.

Sandra Petrović postavila je pitanje ministru Miljeniću o sređivanju zemljišnih knjiga:

Moje pitanje tiče se zemljišnih knjiga u RH. Naime, svi znamo da je stanje zemljišnih knjiga u RH bolna točka pravosuđa i da praktički ne prođe tjedan da se građani i poduzeća ili odvjetnici ne požale javno, da su zemljišne knjige u RH nesređene. Najčešća pritužba u tom smislu je onda da ne mogu dobiti u razumnom roku dokumente iz zemljišnih knjiga, a često i da stanje vlasničkih isprava ne odgovara stvarnom stanju. Moje pitanje je što Ministarstvo pravosuđa poduzima da građanima osigura uredne i brzo dostupne vlasničke isprave iz zemljišnih knjiga.

Željko Mirković pitao je ministra Matića o koracima koji se poduzimaju u objavi Registra branitelja: Poštovani gospodine ministre, objava Registra branitelja iz Domovinskog rata dugo se najavljuje i svaki spomen tog registra izaziva veliki interes u javnosti. Međutim, on do danas još nije službeno objavljen, a kao razlog njegovog neobjavljivanja navode se određene prepreke koje postoje u postojećem zakonodavstvu. Moje pitanje je sljedeće: Hoće li i kada biti objavljen Registar branitelja i hoće li se njegovu javnu objavu, biti ispunjenje sve pretpostavke da objava registra bude potpuno čista i zakonita?

Melita Mulić postavila je pitanje ministru Rajku Ostojiću o puštanju u rad prvog PET/CT uređaja u državnoj bolnici i dokidanju privatnog monopola u zdravstvu:

Poštovani gospodine ministre, prošli tjedan pustili ste u rat PET-CT uređaj u KBC Zagreb. Time je konačno dokinut monopol jedne privatne tvrtke na obavljanje skupih pregleda na PET-CT uređaj naravno zadržani novac. Možete li mi reći što se zapravo postiglo ovim puštanjem u rad PET-CT uređaja u javnoj bolnici, što to zapravo znači za hrvatske pacijente, a isto tako zanima me da li se zna danas nešto više o tome čime je i na koji način jedna privatna zdravstvena ustanova zaslužila jedan takav ekskluzivni i povlašteni položaj u hrvatskom zdravstvu.

Marin Jurjević postavio je pitanje ministru Jovanoviću o upisu djece u školu u Kaštelima i napadu župana Sanadera na ministra:

Gospodine ministre moje pitanje se odnosi na skandalozno ponašanje župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanadera i njegovog šefa za prosvjetu gospodina Omrčena. Naime, nakon što je u kaštelanskoj srednjoj školi Braće Radića ravnatelj primio određen broj djece bez da su ispunjavali zakonske uvjete vi ste reagirali braneći zakon, pravnu državu, braneći ono što je najsvetije za svaku državu, a to su njezini zakoni. Nakon toga vas je naš župan, jer ja živim u toj županiji, napao. Zbog čega? To je valjda jedinstven slučaj u svijetu ja mislim, napao vas je jer inzistirate na zakonu i to smatra vašim najvećim grijehom. I javno se založio kao za poželjno ponašanje kršenje zakona tražeći vašu ostavku zbog toga što se pridržavate zakona iako ste omogućili toj djeci da se upišu ne u 4-godišnji jer nisu mogli program zbog toga što nisu ispunjavali uvjete nego u 3-godišnji nakon čega će moći uredno nastaviti svoje školovanje. Da tu ne bi bio kraj gospodin Sanader je na jedan dosada neviđen način za jednog tako visokog funkcionera uvrijedio vas aludirajući na vašu nacionalnu pripadnost, srozavajući svoju funkciju na najnižu moguću razinu i ljudsku i svaku drugu.  Mislim da sva demokratska javnost u Hrvatskoj osuđuje takvo ponašanje. A ja vas pitam da li će vas takvi napadi, takvo podmetanje, takvi pokušaji da vas se onemogući da radite u skladu sa zakonom spriječiti da uvedete napokon red u školski sustav u Hrvatskoj jer tamo ga nije bilo kad ste vi došli.

Ivana Posavec Krivec pitala je ministra Mrsića o mogućim budućim promjenama Zakona o radu i mogućnosti ukidanja rada na određeno i neodređeno vrijeme:

Poštovani gospodine ministre u javnosti se ovih dana i ovih mjeseci često može čuti o mogućim izmjenama Zakona o radu. Često se o tome govori i u negativnom kontekstu i na neki način građani se možda potaknuti različitim tumačenjima, pa i manipulacijama boje što bi taj novi zakon, odnosno izmjene Zakona o radu mogle donijeti. Stoga vas, ministre Mrsiću pitam možete li ovdje u Hrvatskom saboru, nama zastupnicima, ali i cijeloj hrvatskoj javnosti jasno i određeno reći sprema li se u Vladi izmjena Zakona o radu, ako se ona sprema u kojem će smjeru ići, odnosno koje su to glavne razlike na odnosu na postojeći zakon koji je na snazi.

Peđa Grbin postavio je pitanje ministru Jovanoviću o zahtjevima studenata vezanim za troškove studiranja: Rujan je, ispitni su rokovi i svi se studenti pripremaju za početak akademske godine, a time i za one troškove koje ona nosi. Moje pitanje se odnosi na to da li je nešto učinjeno, odnosno što je učinjeno kako bi se udovoljilo onim zahtjevima koje su studenti iznijeli prilikom svojih prosvjeda u 2008., 2009. i 2010. godini, odnosno prilikom poznate blokade fakulteta i sveučilišta.

Vesna Fabijančić-Križanić postavila je pitanje ministru Liniću o uvođenju poreza na imovinu:

Postavljam pitanje ministru financija gospodinu Slavku Liniću. Već dulje vrijeme se najavljuje uvođenje poreza na imovinu. U svojim kontaktima sa građanima mogla sam zaključiti da su dosta slabo informirani o toj vrsti poreza, o tome koji je vremenski rok i vremensko ograničenje, odnosno kada će biti uveden taj porez, da li će biti, što će se oporezovati, na koji način, koja stopa. Mislim da ima premalo informacija o tome u javnosti. S druge strane, u gotovo svim zemljama Europske unije je na određen način uveden svojevrsni porez na imovinu. Svjedoci smo posljednjih dana da i francuski predsjednik Hollande je uveo porez na bogataše, na one koji imaju prihode od preko milijun eura. Dakle, konkretno moje pitanje je da li će se uvesti porez na imovinu, što će se oporezovati, pod kojom stopom i otprilike u kojem vremenskom razdoblju.

Marija Vukobratović pitala je ministra Jakovinu o programima pretpristupnih fondova Europske unije u poljoprivredi:

Ministarstvo poljoprivrede pa i još neka stalno ističu da će nam ulaskom u EU biti na raspolaganju od preko 300 milijuna eura za ruralni razvoj. Poznato je da se prethodna Vlada također hvalila uspjesima oko EU fondova međutim u konačnici je ipak objavljeno da je iskorištenost tih fondova, a konkretno IPARD-a, izuzetno mala. Zanima me što je Ministarstvo poljoprivrede dosada napravilo po pitanju olakšavanja procedure za povlačenje sredstava iz IPARD programa tj. što je konkretno poduzelo da hrvatski farmeri i tvrtke lakše dolaze do novaca iz IPARD-a? Nadalje, kako planirate pojednostaviti procedure, smanjiti ogromnu administraciju i birokraciju i količinu potrebnih papira da bi neki program uopće ušao u postupak? Moje pitanje glasi: obzirom da se datum ulaska približio zanima me da li radite na Strategiji za ruralni razvoj i jesu li vaše službe osposobljene i spremne pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima kod izrade projekata?

Draženko Pandek postavio je pitanje ministru Bauku o razlikama u plaćama u državnim agencijama u odnosu na tijela državne uprave:                                                                                                       

Poštovani gospodine ministre, često u javnosti se mogu čuti prigovori da u Hrvatskoj postoji velika zamršena i nedovoljno učinkovita administracija. Velik je broj agencija zavoda i centara čija djelatnost nije dovoljno poznata javnosti ali se zato na financiranje tih ustanova troši veliki iznosi sredstava iz državnog proračuna. Ako sudite po učestalim navodima iz medija čini se da u tom segmentu vlada pozamašan nered, da se plaće određuju mimo pravila koja bi trebala vrijediti za državne ili javne službe, jednom riječju da se radi o državi u državi koja nikome nije odgovorna a ponajmanje građanima. Moje je pitanje kako će teći proces racionalizacije i dovođenja u red takvih ustanova? Kada bi se taj proces mogao dovršiti i koji bi konkretni rezultati tog postupka mogli biti vidljivi?

Ingrid Antičević-Marinović postavila je pitanje ministru Mrsiću o poboljšanju položaja umirovljenika:

Poštovani gospodine ministre, kao što znate od svih skupina u društvu položaj umirovljenika posebno je težak. Godinama se mirovine nisu usklađivale s plaćama što je dodatno otežalo njihovu ekonomsku situaciju. Procjenjuje se da je zbog tzv. zamrzavanja mirovina prosječni umirovljenik u Hrvatskoj zakinut za najmanje 10 posto svoje kupovne moći. U prvoj polovici godine od kada ste na čelu ovog resora određeni pomaci jesu učinjeni ali kao najodgovornija osoba zadužena za položaj umirovljenika i sami znate da to ni izdaleka nije dovoljno. Stoga vas pitam, recite što konkretno planirate učiniti u sljedećoj godini da se položaj umirovljenika poboljša i da naš umirovljenik živi životom dostojnog čovjeka.

Franko Vidović postavio je pitanje ministru Liniću o spašavanju tvrtki koje imaju velik utjecaj na kvalitetu života i funkcioniranje lokalne zajednice, a imaju i potencijal profitabilnog poslovanja na tržištu:

Poštovani gospodine ministre svima nam je poznato u kakvoj teškoj situaciji je ova Vlada preuzela gospodarstvo u RH. Jedan od većih problema jeste nelikvidnost i loša financijska disciplina velikog broja aktera. Sa ta dva problema se ministarstvo uhvatilo u koštac i rezultati već postaju vidljivi. Jasno da cijena tog sređivanja stanja na polju nelikvidnosti je rizik od stečaja velikog broja nelikvidnih tvrtki. Jedan od primjera je nažalost i poduzeće “Autotransport d.d.” iz Šibenika. Riječ je o privatnoj tvrtki koja je uglavnom lošim potezima svoje uprave nagomilala porezni dug u visini 64 milijuna kuna, a čiji je većinski vlasnik “Autoprijevoz Varaždin” u stečaju. Riječ je o poduzeću koje je temeljem svoje tradicije i položaja na tržištu kroz posjedovanje značajnog broja dopusnica i koncesija za linijski prijevoz ima realnu perspektivu da se uspješno izvuče iz situacije u koju je dovedeno. Riječ je o poduzeću koje prehranjuje ovog momenta 190 obitelji, a čiji bi nestanak sa tržišta izazvao značajne probleme u organizaciji javnog gradskog prijevoza, ali isto tako i županijskog prijevoza. Pitanje koje vas ja želim pitati jeste da li i kakve programe Ministarstvo financija ima za pokušaj spašavanja tvrtki koje su poput šibenskog “Autotransport d.d.” koje imaju velik utjecaj na kvalitetu života i funkcioniranje lokalne zajednice, ali sa druge strane imaju potencijal profitabilnog poslovanja na tržištu?