U drugom dijelu izlaganja u ime predlagatelja Državnog proračuna, Vlade Republike Hrvatske, govorio je ministar financija Slavko Linić. Izlaganje ministra financija Linića donosimo u cijelosti.

Par riječi o tri najvažnije brojke o ovom proračunu. Počnimo od prihoda koji se za 2012. kreću oko 109 milijardi kuna. Ostaje upitno da li je moguće ostvariti takve prihode s obzirom na razne procjene koji govore o recesiji u našem okruženju i opasnosti da takav pad gospodarskih aktivnosti imamo i u Hrvatskoj.

Pa čisto da bi mogli ocijeniti realnost 109 milijardi onu osnovnu karakteristiku tih prihoda, da u odnosu na prošlogodišnji plan oni rastu oko 600 milijuna kuna što je veći udio prihoda iz proračuna Europe, odnosno iz europskih fondova. Znači, sam po sebi rast koji smo planirali i koji je realan i u isto vrijeme on je malo povećan u odnosu na plan 2011. iz razloga što je ostvarenje 2011. veći što znači da nekog bitnijeg povećanja u odnosu na realizaciju prošle godine i na tih redovnih 600 milijuna prihoda nije u biti rast prihoda u 2012. godini. To je razlog da ovaj rast ocjenjujemo i kao konzervativni pristup jer u isto vrijeme imamo prisutnu inflaciju koju očekujemo od oko 2.4 posto. U isto vrijeme Vlada je planirala i gospodarski rast. I tu su bitne razlike kada govorimo o projekcijama makroekonomista u zemlji i izvan zemlje u odnosu na prijedlog Vlade RH.

Prema tome, svjesni pozicije da radi Zakona o fiskalnoj odgovornosti radi toga da smanjimo ukupne deficite, potrebno je provesti i nominalna smanjenja državnih rashoda. Prijedlog Vlade je bio da se u isto vrijeme borimo za otvaranje investicija, da se borimo zato da Hrvatska pokrene bilo kakvu investicijsku aktivnost da bi mogla okrenut će se mogućem i potencijalnom gospodarskom rastu. I to je razlog zašto je Vlada išla sa 0.8 posto gospodarskog rasta.

Prema tome, promjenu ponašanja Vlade probali smo sami procijeniti, ostali još ocjenjuju dosta, dosta oprezno, da li je to realno. Ali u kojem području se traži povećanje gospodarskog rasta? U državnim investicijama. Ocjena Vlade da sva ministarstva moraju pokrenuti mehanizme da se kroz državna poduzeća ulaže u energetiku, u transport, u turizam, u regionalne razvitke a posebno u razvoj komunalne infrastrukture na razini lokalnih i regionalnih samouprava.

Vlada zadužuje sve ministre i sva nadležna ministarstva da pristupe ozbiljnom upravljanju imovinom Hrvatske sa ocjenom da to već u ovoj godini treba dati i rezultat. I Vlada je na svojoj sjednici jasno naznačila da projekcije investicijama po dinamici i po strukturi investicija bit će svima poznato tako da bi mogli pratiti realnost gospodarskog rasta. Na što nisu očekivanja, to su odgovorne obveze cijele Vlade i nadležnih ministarstva da takav razvoj pokrenemo i ostvarimo. Prema tome, očekujući i državne investicije očekujući ovu inflaciju kao što vidite to bitno ne produciramo na porastu prihoda i zato ocjenjujemo da je to ono što se reče konzervativni pristup. U isto vrijeme karakteristika tih prihoda je da se porezima više opteretilo potrošnju i da to veće opterećenje potrošnje kroz povećani PDV nismo unesli u državni proračun već smo usmjerili prema rasterećenju hrvatskog gospodarstva i ja bih rekao socijalnoj politici prema najugroženijim skupinama građana.

Svjesni smo da hrvatsko gospodarstvo neće prihvatiti poziv da pokrene i osobne, privatne investicije ukoliko ne bude bitke za njenu konkurentnost. Bitka za konkurentnost hrvatskog gospodarstva je rasterećenje hrvatskog gospodarstva. I zato karakteristika ovih naših prihoda je opterećenje potrošnje, rasterećenje hrvatskog gospodarstva. I to ne samo kroz doprinos za zdravstveno osiguranje koje je dva indeksna poena manji već jednostavno sa politikom smanjenja opterećenja za porez na dobit ukoliko ide prema investicijama sa dodatnim rasterećenjima za neke neporezne prihode kao što su šume, vode i spomenička renta. Ali u isto vrijeme to gospodarstvo je opterećeno dodatnim poreznim opterećenjima u slučaju da ide na isplatu dividendi, u slučaju da se krene sa povećanim rashodima sa osobne automobile i za reprezentaciju. Ali ocjenjujući da će ipak povećanje opterećenja potrošnje imati negativne utjecaje na standard građana Vlada je pokušala naći nekakve kompenzacije, pa je to razlog da uvodimo međustope za neke prehrambene robe koje se inače svakodnevno upotrebljavaju kao što su ulje, masti, dječja prehrana, šećer i naravno jedna od komunalnih djelatnosti koje smo mogli uskladiti sa EU a to je potrošnja pitke vode.

U isto vrijeme ocijenili smo da je neophodno promijeniti neoporezivi dio prihoda radnika i umirovljenika pa je to razlog da smo povećali sa tisuću 800 na 2200 kod zaposlenih, neoporezivi dio, a sa 3200 na 3400 kod umirovljenika neoporezivi dio. Osnovno je da ovakvim poreznim promjenama povećane prihode po osnovu PDV-a usmjerili smo prema socijalnim kategorijama i prema gospodarstvu. Ocjenjujemo da je ovaj dio ipak značajan i da nešto popravlja konkurentnost RH u gospodarskom dijelu, da ta konkurentnost znači mogućnost da budu uspješniji na hrvatskom tržištu pa možemo smanjiti uvoz, u isto vrijeme da smo u stanju jednostavno smanjiti gubitke pri izvozu proizvoda i usluga iz RH.

Također je vrlo bitno naznačiti da te državne investicije koje bi krenule ne znači veći izvoz nego prije svega manji uvoz. Manji uvoz struje jednostavno veću konkurentnost hrvatskih luka, znači veću ponudu na hrvatskom tržištu kreveta u turističkoj sezoni. Prema tome, jačanje Hrvatske na domaćem tržištu i što manju ovisnost od uvoza. Toliko o toj prihodovnoj strani.

Nešto o rashodima. Zakon o fiskalnoj odgovornosti obvezuje Vladu da nešto mora učiniti na rashodovnoj strani. Vlada je odlučila učiniti i više nego što to zahtjeva od nas Zakon o fiskalnoj odgovornosti pa je išlo na nominalno rezanje pojedinih rashoda. To je razlog da u ovom proračunu imamo 4 milijarde srezano nominalnih rashoda. Ovo do 3,4 je opet razlika u odnosu na prihode i rashode po osnovi europskih fondova. I onda par riječi, a što je to tih 4 milijarde?

To je dvije milijarde na rashodima za masu plaća, to je subvencije oko milijardu i 200 po staroj metodologiji, a to je poljoprivreda i željeznica iz jednostavnog razloga ako pratite izvješće AZTN-a oko načina korištenja poticaja u Hrvatskoj vidjet ćete da su to subvencije koje ne daju nijedan pozitivan efekt i koji sustav trebamo mijenjat. To su dio smanjenja na troškovima i to materijalnim troškovima u proračunu Republike Hrvatske. Ostaje uvijek pitanje koliko je to realno, dal ćemo ostvarit i to je razloga da je Vlada organizirala niz kontrolnih mehanizama, promjenu organizacije državne uprave da bi odgovornost za stavke koje su pred vama bile kontrolirane prije svega na samim ministarstvima koje ih moraju ostvarit ali i na kontrolnim mehanizmima putem Ministarstva financija da jednostavno ne dolazi do prekoračenja i da zaista predviđeni rashodi budu i realni.

I još par riječi oko deficita. Kao što vidite, deficit je ispod 10 milijardi kuna, što znači 5 milijardi kuna manje u odnosu na ostvarenje 2011. godine. Deficit koji nas obvezuje na nova zaduženja pa je to razlog da je Vlada vrlo jasno rekla da želimo ići u privatizaciju pojedinih državnih tvrtki da ne bi puni iznos deficita tražili kroz kreditna zaduženja već da sa vlastitom imovinom možemo smanjiti taj deficit, zaključio je Linić.