Hrvatski sabor u objedinjenoj raspravi raspravlja o Konačnim prijedlozima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima te Zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U ime Kluba SDP-a o ovim prijedlozima zakona govorili su Ivo Jelušić, Nadica Jelaš i Biljana Borzan.

Ivo Jelušić govorio je o stavovima SDP-a kada je riječ o porezu na dohodak i o porezu na dobit. Ustvrdio je da je Proračun najbitnija stvar koju u jednoj godini donosi svaki parlament pa i ovaj naš Sabor, a prilikom donošenja proračuna potrebno je urediti napraviti ako tako mogu reći jednu malu mini reformu poreznih zakona kako bi ono što želimo da od poreza napravimo već ugradimo u ovaj proračun. Kroz poreznu politiku i kroz proračun se ogleda politika jedne stranke. I upravo na primjerima ovih poreza želimo pokazati kakva je to politika nas kao SDP-a, čije interese štitimo, čije interese želimo na neki način dovesti u ravnopravniji položaj.

Sve političke stranke i sve političke opcije i ovdje u Saboru i inače u javnosti žele reći da su socijalno osjetljive, da su socijalne, da su za socijalnu pravdu, da su za zaštitu slabijih i siromašnijih, a da su za veće opterećenje onih koji više imaju i bogatijih. Deklaratorno to izgleda tako. Svi su za to. Da li je to stvarno tako, vidi se kada se pogleda kakve je poreze donosio, kakve je tko porezne propise primjenjivao. Do sada to nije bilo tako, a mi upravo to želimo promijeniti. Želimo da i kroz ove porezne zakone jasno i glasno kažemo kakva je naša politika, koga mi želimo staviti ako mogu reći tako, u bolji položaj nego što je do sada bilo, a to je rad i oni koji rade, oni koji žive od svog rada, oni koji žive od svojih plaća. I zato mijenjamo Zakon o porezu na dohodak, a isto tako želimo ravnomjerno kao i plaće opteretiti one koji žive od svog kapitala koji žive od dobiti. To do sada nije bio slučaj. Time ćemo do kraja dovesti ono ustavno načelo koje smo ugradili u naš Ustav, a to je da svako doprinosi razmjerno svom bogatstvu, moći, a ne obrnuto.

Kojim mjerama mi to želimo napraviti? Prije svega kroz povećanje osobnog odbitka dakle onaj koji je neoporezivi sa tisuću 800 kuna na 2 200. Kada je riječ o mirovinama sa 3 tisuće 200 na 3 400. Dakle, povećavamo neoporezivi osobni odbitak. Nadalje, zadržavamo iste porezne stope kada je riječ o porezu na dohodak, ali mijenjamo porezne uvodimo nove porezne razrede dakle do 2 200 12% porezna stopa, od 2200 do 8800 tisuća kuna 25% porezna stopa i preko dohotka od 8 800 kuna porezna stopa od 40%. Što će se time dogoditi? Dogodit će se to da oni koji imaju manje plaće, plaćaju manje poreza, oni koji imaju veće plaće plaćaju više poreza. To nam je cilj i to je naša politika.

Kada pogledamo postojeće porezne obveznike dakle oko milijun 645 tisuća, što će nove porezne promjene napraviti? Napraviti će se to da će se samo izmjenom ovog poreza na dohodak dakle drugačijim platnim razredima 740 tisuća zaokružujem zaposlenih onih koji imaju ispod prosječne plaće da će se njima plaća povećati.

450 tisuća ljudi će imati otprilike istu plaću što se tiče poreza na dohodak odnosno primjene ovog poreza, a 450 tisuća će imati manju plaću jer će im biti veći porezi, pa kada se još na to dodaju prirezi koji imaju u mnogim gradovima onda će još više platiti. Dakle, oni koji imaju više platit će više, oni koji imaju manje platit će manje, oni koji imaju npr. Neto plaću oko 4 tisuće kuna naime smanjenja poreza će imati negdje mjesečno oko 80 kuna što je negdje 2% otprilike koliko je povećanje PDV-a. dakle na taj način se anulira to povećanje.

Treća mjera kojom želimo pokazati našu politiku u smislu ravnomjernog opterećenja i kapitala koji do sada nije bio opterećen onoliko koliko je bio opterećen rad je oporezivanje dividendi udjela u dobiti većih od 12 tisuća kuna. To ima svoju dimenziju, ne samo fiskalnu da ubere više poreza, nego ima i socijalnu dimenziju i dimenziju pravednosti. Dakle, do sada smo oporezivali rad, a kapital puno manje. Pa je netko tko je po osnovi rada ostvario 150 tisuće kuna plaćao puno više poreza nego netko tko je ostvario 150 tisuća kuna ili po osnovi kapitala. To želimo promijeniti.

Naravno da će biti i fiskalni efekt u smislu ovih promjena jer kada oporezujemo sve isplaćene one dobiti i udjele koje će se oporezovati to će negdje biti prihod u proračun oko 220 milijuna kuna. Nije za baciti, neće spasiti, ali nije za baciti. Ali s druge strane kažem treba uzeti u obzir ovaj aspekt pravednosti. Dakle, želimo pokazati da se ne treba oporezivati rad do krajnjih granica, granica izdržljivosti, a kapital zaštiti kao što je to bilo do sada slučaj.

Želimo osloboditi plaćanja poreza na dobit sve one poslodavce koji žele reinvestirati svoju dobit kroz temeljni kapital. To je s fiskalnog aspekta mjera koja čak neće donijeti nikakve pozitivne efekte proračun, dapače može donijeti samo negativne jer se neće ubirati porez na to. Međutim, rekao sam ovi porezi nemaju samo fiskalnu dimenziju nego imaju i dimenziju pravednosti, ali i dimenziju koja je usmjerena ka stimuliranju gospodarskog razvoja.

Do sada je bila jedna totalno situacija neprimjerena da nismo stimulirali porezom da ljudi ulažu sredstva u firmu nego stimulirano je naprotiv da izvlače iz firmi. Dakle kad netko plati porez na dobit stavi sebi novce u džep, zašto već kad plati porez ne bi i uzeo i stavio sebi u džep. A mi kažemo ne, ne moraš platit porez, neće stavit sebi u džep nego ćeš ostaviti u firmi. Na taj način dakle stimuliramo razvoj, stimuliramo da gospodarstvo koje teško stoji ipak ima više novaca.

Nadica Jelaš govorila je o prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u i o Zakona o doprinosima. Istaknula je na početku da se danas raspravlja o paketu zakona kojima se zapravo određuje okvir i struktura, dakle koncepcija proračuna za 2012. godinu. Njima započinje proces financijske konsolidacije, njima se potiče rast gospodarstva, dakle posebno povećanje njegove konkurentnosti kroz smanjivanje troškova i povećanje investicijskog potencijala pa sve s krajnjim ciljem otvaranja novih radnih mjesta.

Međutim, u tom primarnom nastojanju da se pokrene ekonomija i da počnemo živjeti od onog što stvaramo, a ne na dug kao što je nažalost do sada bila praksa, potrebno je istovremeno očuvati i minimum standarda naših građana. Zato cijeli ovaj paket zakona uz osnovne mjere kojima bi se trebala osigurati sredstva za investicije ima i važnu socijalnu komponentu, a to je zaštita standarda hrvatskih građana, pogotovo onih najugroženijih skupina, a to su svakako one s najnižim primanjima.

U Zakonu o PDV-u predlaže se povećanje osnovne stope s 23 na 25% s tim da se za jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla, za bijeli šećer, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode s tim da ćete dobiti na svoje klupe amandman kluba SDP-a na članak 3. Zakona kojim se preciznije definira upravo ta isporuka vode na način da postaje jasno da je riječ o isporuci vodne usluge javne vodoopskrbe i odvodnje. Dakle da se za sve te nabrojene proizvode i usluge stopa PDV-a s 23 smanji na 10%. Također, od 1. siječnja 2013. predlaže se snižena stopa od 10% na usluge pripreme hrane i usluge prehrane u ugostiteljskim objektima te pripreme i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka. Isto tako predlaže se potpuno ograničenje prava na odbitak predporeza za nabavu plovila za razonodu, za nabavu zrakoplova, osobnih automobila kao i za dobra i usluge koje su namijenjene reprezentaciji. Iz Zakona o doprinosima, najvažnije je da se smanjuje stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13%, kao jedna izravna mjera povećanja konkurentnosti gospodarstva i da se uvodi obavezni prijeboj dospjelih, a nenaplaćenih obveza, dakle da se poboljšava financijska disciplina.

Biljana Borzan govorila je o Zakon o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Kvaliteta zdravstvene zaštite je ogledalo napretka svake države. Pogledajte samo kakve su bolnice u nekim državama i odmah ćete znati u kakvoj zemlji se nalazite, koliko bogatoj zemlji, koliko uređenoj zemlji. Mi smo država koja nastoji uz relativno mala sredstva i mala izdvajanja imati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu uslugu – ustvrdila je Borzan.

Dvije osnovne mjere koje se uvode ovim zakonom, su da bi se prema ovome plaćali putni troškovi pojedincu koji koristi zdravstvenu uslugu izvan mjesta stanovanja ako živi dalje od 50 km od zdravstvene ustanove, a do sada su mu se plaćali putni troškovi, ako je stanovao je do 30 km od zdravstvene ustanove.

Nijednoj većini u Saboru nije lako izglasati niti nijednoj vladi provesti odluku kojom se neka do sada stečena prava smanjuju. Međutim, obzirom na sadašnju situaciju u kojoj se naša država nalazi manevarski prostor je relativno mali i negdje se naprosto moralo uzeti.

Sredstva za funkcioniranje zdravstvene zaštite znamo da se djelomično namiču iz doprinosa iz plaća, a kako je radnika u Hrvatskoj relativno malo dakle onih od kojih svi žive samim tim se i poremetio sustav zdravstvene zaštite, mirovinskog obrazovanja i svega ostalog. U Hrvatskoj imamo gotovo jednak broj onih koji rade i onih koji su u mirovini, a gdje su tu još i ona djeca koja dakle ne mogu izdvajati za zdravstvo. Dakle, relativno je malen broj onih koji moraju zaraditi za sve da zdravstvo normalno funkcionira.

Kada je ukupni dug u zdravstvu preko pet milijardi kuna onda je svima jasno da je situacija takva da se neke mjere štednje moraju uvesti. Uvođenjem reda i kontrole na što se troše sredstva iz proračuna zasigurno će doći do pravednije raspodjele novca, ali kontrola će se moći, puna kontrola i uvid u poslovanje, dobiti tek kada novi ravnatelji budu zasjeli na svoje pozicije i kada se budu mogle provjeriti npr. kuloarske priče da su se i privatna luksuzna putovanja plaćala na račun bolnica. No u krajnjoj liniji to i nije za ovu raspravu i to je posao USKOK-a.

Što se tiče drugog dijela ovih izmjena radi se o jednoj mjeri za koju se može reći da je socijalna mjera. Predlaže se rasterećenje građana na način da se dosada moglo platiti najviše 90,2% proračunske osnovice za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, a koristile su nekakvu zdravstvenu uslugu. Sada će taj iznos maksimalno moći biti 60,13% što bi otprilike značilo da je netko kada je izašao iz bolnice platio liječenje 3 tisuće kuna, sada će to biti 2 tisuće kuna.  Smanjuje se najveći mogući iznos koji pojedinac mora platiti i time Vlada jasno poručuje spremni smo dio tereta preuzeti na sebe. Važno je naglasiti da zbog ovoga poteza unatoč skepsama koje se od opozicije moglo čuti i na Odboru za zdravstvo da se kvaliteta usluge nikako neće smanjiti. Naprotiv naša je namjera samo pravednijom preraspodjelom novca održati ovakvu kvalitetu zdravstvene usluge – ustvrdila je Borzan.