Podatci za uzbunu:

• Hrvatska se nalazi u grupi deset zemalja Europske Unije s najnižom plaćom i najnižim rastom. 70% ili 920.000 zaposlenih radi za plaću od 3.000-5.000. Prosječna bruto satnica  u EU iznosi 25,4€ a u Hrvatskoj tek 10€.
• U ukupnoj zaposlenosti udio ugovora o radu na određeno vrijeme došao je na razinu od 24%, a prije samo desetak godina taj udio iznosio je 12%. Danas se čak 90% ugovora sklapa na određeno vrijeme, a kod žena taj broj se penje na visokih 96%.
• Mladima je jedini dostupan oblik zapošljavanja stručno osposobljavanje (SOR), pa o njemu ovisi gotovo 40.000 mladih koji se nakon proteka godinu dana, nažalost opet, nađu na Zavodu za zapošljavanje.
• Zabrinjava i činjenica da 5.964 radnika nisu primili plaću dulje od tri mjeseca, a ako tome pribrojimo i one koji svoju pošteno zarađenu plaću čekaju dulje od mjesec dana, taj broj je još i veći.
• Prosječna mirovina niža je od minimalne plaće, a odnos osiguranika i umirovljenika je 1,23:1 (u razvijenim zemljama taj odnos je 4:1).
• Radnici u Hrvatskoj u prosjeku rade najviše od svih radnika u Europi, čak 41,5 sati tjedno

Konkretna i lako provediva zakonska rješenja

Zbog ovih poražavajućih brojki, ali i zbog toga što se ne nazire nikakav pomak na bolje, SDP je 14. studenog 2017. organizirao presicu na kojoj su prezentirana tri konkretna i lako provediva zakonska rješenja.

Konferenciju za medije otvorio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić iznoseći zabrinjavajuće podatke te prezentirajući tri mjere, za koje SDP smatra da su provedive odmah, a mogu pomoći ublažiti trenutnu neodrživu situaciju:

• Povećanje minimalne plaće na 60% u srednjem razdoblju. Minimalnu plaću bi trebalo, već u 2018., povisiti na najmanje 45%, zatim nastaviti s usklađivanjem, po 5% svake godine, sve dok se ne dosegne udio kakav je u drugim zemljama EU, a to je 60%.
• Ugovor na neodređeno većem broju mladih  zbog rastućeg broja ugovora na određeno. Potrebna je vrlo mala i jednostavna izmjena Zakona o doprinosima čime bi se stimulirali ugovori na neodređeno vrijeme za mlade do 35 godina starosti. Do sada je ta mjera obuhvaćala samo one do 30 godina starosti.
• Povratak sufinanciranog pripravništva gdje bi se izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja sadašnja mjera proširila na sve dobi, zvanja i stručne spreme, s jedinim uvjetom da osoba ima manje od godinu dana rada u struci. Preporuka je da se SOR nastavi koristiti za sva ona zanimanja gdje se zahtjeva polaganje stručnog ili majstorskog ispita.

Saborski zastupnik Gordan Maras, ujedno i predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, podsjetio je da je nedavno organizirao sjednicu Odbora na temu: ”Dostojanstven rad i dostojanstvena plaća, ključni elementi borbe protiv iseljavanja iz Hrvatske” na kojoj se nije pojavio nitko iz Vlade, kao ni iz nadležnih ministarstava:

“To govori o tome koliko je njima stalo da riješe problem, ali mi ćemo biti uporni i inzistirat ćemo na tome. Bitno je reći da već sljedeći tjedan idemo s ova tri konkretna zakonska rješenja u saborsku proceduru. Oni nemaju ideje. SDP im nudi tri zakonska rješenja, pa neka ih iskoriste!”

Tatjana Dalić, predsjednica SDP-ovog Savjeta za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog, pobliže je objasnila inicijative koje je SDP pripremio. Istaknula je da je ključno minimalnu plaću vezati za prosječnu:

“Mogli smo vidjeti da je nakon zadnjeg povećanja plaća udio minimalne plaće u prosječnoj – ostao isti. Također je iznimno bitno da plaća bude SAMO plaća. Dakle, sve naknade za prekovremene sate, za rad nedjeljom i blagdanom ili u otežanim uvjetima morat će se, po tom Zakonu, drugačije dodatno obračunavati. Stimulativno oslobođenje od doprinosa koje je SDP uveo rezultiralo je time da se, samo u prvoj godini, 33.500 mladih zaposlilo na neodređeno vrijeme. Upravo zato želimo ovu mjeru proširiti na 35 godina. Diva koji je pobjegao iz boce i zove se SOR, a tada je bio jedino rješenje, sada moramo obuzdati i vratiti u bocu. Zato želimo vratiti sufinancirano pripravništvo.”

Prof.dr.sc. Josip Tica, predsjednik SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo, istaknuo je da je gubitak radne snage, koji je povezan s iseljavanjem, ozbiljan makroekonomski problem koji stvara lančanu reakciju:

“Nejednakost je u porastu,  a to rezultira urušavanjem sustava. Pilamo granu na kojoj sjedimo. Demografska i ekonomska istraživanja pokazuju da je upravo povećanje minimalne plaće jedan od ključnih instrumenata koji neto pozitivno djeluje na smanjenje problema iseljavanja i generiranja nejednakosti. Treba reći i da su nam konkurenti uzeli radnu snagu jer je nismo znali zadržati dostojanstvenim uvjetima rada i dostojanstvenim plaćama. Moramo se svi zapitati kako Hrvatsku učiniti atraktivnom zemljom u koju će ljudi sa zadovoljstvom doći te u kojoj će htjeti raditi i ostati.”

Predsjednik Davor Bernardić zaključio je predstavljanje obrativši se mladima koji su također bili prisutni:

“Neki od ovih mladih ljudi su studenti, neki već traže posao, ali nemaju ni približno iste uvjete kao njihovi europski kolege i kolegice. Upravo takve uvjete moramo stvoriti u Hrvatskoj za mlade kako bi im pružili bar minimum nade. Nemamo vremena čekati ovu Vladu koja kao da nije svjesna problema s kojima se Hrvatska susreće, kao da ne vide pored zdravih očiju. Mladi nemaju vremena čekati!”

Nakon konferencije uslijedio je radni sastanak s mladima, s ciljem usavršavanja i formiranja ostalih mjera za sprječavanje iseljavanja, ali i za rješavanje svih drugih problema koji muče mlade danas.

Cijeli događaj možete pogledati ovdje.