Na današnjem Aktualnom prijepodnevu, zastupnici SDP-a postavili su članovima Vlade 14 zastupničkih pitanja – o registru branitelja, nerješavanju afere Brodosplit, HDZ-ovu pokušaju kupovine vijećnika u Sinju, stanju u zdravstvu s posebnim naglaskom na stanje u šibenskoj bolnici, enormnom bogaćenju ministrice Matulović-Dropulić zbog posjedovanja dionica tvrtke koja radi s državom, imenovanju javnih bilježnika suprotno kriterijima, progonu šibenskog SDP-ovca zbog navodnog pisanja na blogu, dodatku na mirovinu koji najsiromašniji umirovljenici ne ostvaruju, nesposobnosti ove Vlade da iskoristi predpristupne fondove Europske unije, naknadi za slijepe osobe koja je u Hrvatskoj najniža u Europi.
Pročitajte pitanja SDP-ovih zastupnika:

Ante Kotromanović postavio je pitanje Jadranki Kosor:
Danas Ministarstvo branitelja i međugeneracijske solidarnosti na svom popisu ima oko 500 tisuća branitelja svih vrsta. Očito je da jedan dio ne pripada ratnim herojima, ratnicima koji su iznijeli sve bitke Domovinskog rata na svojim leđima, što nam je zorno ovih dana pokazala akcija MUP-a RH pod nazivom Dijagnoza 1 i 2. Tko je sve odgovoran za ovu užasno veliku brojku branitelja? Kada će se registar branitelja staviti na uvid javnosti te zašto se Ministarstvo branitelja protivi tome. Je li to kriminalizacija Domovinskog rata?
U odgovoru je Kotromanović rekao: Moram izvijestiti da zapovjednici sigurno nisu krivi za ovakvo povećanje broja branitelja. Naime, bio sam zapovjednik osam godina i mi jako dobro znamo koliko smo ljudi imali. Odlukom dva ministra, obrane i unutarnjih poslova, iz 1996. i 1998. godine, broj branitelja strašno je povećan. Stoga nikako ne možemo optužiti zapovjednike brigada za povećanje broja branitelja. Brigade su najveće i najbolje postrojbe koje smo imali u Domovinskom ratu. Osim toga, ako je zakon loš jer ne omogućava objavu podataka, promijenimo Zakon. Ako ne možemo objaviti Registar, promijenimo Zakon.

Marin Jurjević postavio je pitanje premijeru Sanaderu:
Već godinu dana država nije formirala novu Upravu u Brodosplitu – čiji je ona vlasnik. Je li Vam poznato da već dvije godine splitski škver nije ugovorio niti jedan brod? Znate li možda da su u zadnjih godinu dana održane samo dvije sjednice Nadzornog odbora “Brodosplit” – od čega je jedna “telefonska” što je u velikoj modi u Hrvatskoj a druga u Zagrebu iako ne znam zašto se ne bi održala u Splitu budući da je Škver ondje? Znate li da su sva četiri broda iz “afere Brodosplit” koje je brodovlasnik Vessels, na osnovi odluke Nadzornog odbora na čelu s gospodinom Brankom Vukelićem, kupio po 50 milijuna dolara u međuvremenu preprodano za 65 milijuna dolara po svakom brodu?
Dokle kanite tolerirati ovakvo stanje? Hoćete li išta poduzeti prije nego šta radnici Brodosplita ostanu bez posla, a splitski škver bez kapaciteta? Tko će snositi odgovornost za ovakvo stanje? Hoćete li prozvati ministra Vukelića da dođe svjedočiti na sud u tom veoma važnom procesu, da se napokon pojavi na sudu? Hoće li sada bivši ministar obrane, a sadašnji ministar unutarnjih poslova g. Rončević na kraju narediti da se na splitski sud, radi svjedočenja, privede bivši ministar gospodarstva Vukelić, da kao svaki drugi građanin Republike Hrvatske pomogne u rješavanju ove afere?
U odgovoru je Jurjević rekao: Gospodine premijeru, vi niste primijetili da vam ja već godinu dana pomažem postavljajući ova pitanja. Što se tiče sposobnosti gospodina koji je sada ponovno predložen da kao predsjednik Uprave vodi škver, mogu reći da pune dvije godine nije ugovoren nijedan novi brod, a on sam je predstavljao upravu škvera, što je suprotno pravilniku škvera. A što se tiče moje pomoći vama, ja ću vam nastaviti pomagati, a vi nastojte da barem pravosuđe funkcionira tako da barem ljudi koji dobiju poziv na sud se odazovu tom pozivu.

Tatjana Šimac Bonačić postavila je pitanje premijeru Sanaderu:

Glavni tajnik HDZ-a gospodin Jarnjak dobio je partijski zadatak da pod svaku cijenu sruši legalno izabranu lokalnu vlast u Sinju predvođenu SDP-om. To je trebao učiniti tako što će nekim pojedincima iz stranaka koje su u koaliciji sa sinjskim SDP-om, obećati financijsku potporu HDZ-ove Vlade u realizaciji projekata na lokalnoj razini. Radi se o klasičnoj političkoj korupciji i pokušaju kupovine vijećnika novcem iz državne kase, ništa novo od HDZ-a.
Moje pitanje glasi hoće li gospodin Jarnjak snositi odgovornost za to što se dogodilo u Sinju?

Brankica Crljenko postavila je pitanje ministru zdravstva i socijalne skrbi dr. Darku Milinoviću:

Kako Vam je poznato iz osobnog iskustva, stanje prostora i opreme u županijskim bolnicama pa tako i u Vašoj OB Gospić zahtijeva hitne mjere sanacije. Protekle godine država je za investicije u zdravstvu izdvojila 300 milijuna kuna, odnosno samo 2,4 posto od iznosa proračuna za zdravstvo. Tijekom protekle godine u više navrata bili smo svjedoci urušavanja stropova, zadnji primjer je u šibenskoj bolnici proteklog tjedna. U isto vrijeme od 22 županijske bolnice, 18 je poslovalo s gubitkom od preko 150 milijuna kuna.
Zato Vas pitam u ime građanki i građana što Vlada misli učiniti, odnosno resorno Ministarstvo kojem ste na čelu, po pitanju duga županijskih bolnica kako bi mogle poslovati bez gubitaka ili ćete umjesto toga kupiti magnetsku rezonancu u svaku županijsku bolnicu kako stoji u Vašem koalicijskom sporazumu. Da li je za vašu intervenciju potrebno da netko pogine kad mu se strop sruši na glavu ili Vam su važnija kadrovska pitanja kao što je primjerice protuzakonito produženje mandata Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje?

Nenad Stazić postavio je pitanje premijeru Sanaderu, započevši njegovim citatom:
“Nitko u Hrvatskoj ne može misliti da može ostvarivati profit, a da ga se ne tiče situacija u društvu u kojem ostvaruje taj profit. U težim vremenima dio tog profita trebaju vratiti kako bi građanima olakšali život,” rekli ste na sjednici Vlade u četvrtak, 14. ovog mjeseca. Jedna je vaša ministrica u prošlom mandatu višestruko uvećala svoje bogatstvo. Kupila je dionice tvrtke IGH za nekoliko stotina tisuća kuna, a sada te dionice vrijede milijune. Tu samo po sebi ne bi bilo ništa sporno da joj država u svemu tome nije obilato pomogla. IGH je poslove sklapala uglavnom s državom, u tim je poslovima dobro zarađivala pa je i vrijednost dionica logično enormno porasla. U četiri godine mandata vrijednost se tih dionica povećala preko 20 puta. To je ministrici donijelo konstantno povećavanje njezine imovine i to po 350 tisuća kuna mjesečno, iz mjeseca u mjesec, sve četiri godine mandata.
Ja vas sada pitam je li to primjer socijalne osjetljivosti na koji pozivate druge na sjednicama Vlade? Hoćete li i u ovom mandatu liti krokodilske suze zbog teškog položaja običnih ljudi i osnivati povjerenstva , a istovremeno davati poslove onim tvrtkama u kojima su vaši ministri interesno povezani?
Stazić je odgovorio premijeru: Poštovani premijeru, ma nije problem je li ministri imaju ili nemaju dionice, problem je da li im država pomaže. Daj Bože da sve firme dobro posluju, ali onda bi valjda ministri morali imati dionice u njima, da dobro posluju. Naime, 1. travnja stupa na snagu pravilnik o licenciranju u građevinarstvu koji će osigurati monopol za samo nekoliko tvrtki u Hrvatskoj. Upravo će IGH biti jedna od rijetkih, ako ne i jedina građevinska tvrtka koja će moći sudjelovati u velikim projektima. To je pravilnik te Vlade, čijim donošenjem vaša Vlada pomaže nešto što se smatra klasičnim sukobom interesa.

Ingrid Antičević-Marinović postavila je pitanje Ani Lovrin:

Europska komisija odgodila je pregovore u Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava uz obrazloženje da se Republika Hrvatska ne može smatrati dovoljno pripremljenom za otvaranjem tog poglavlja, s posebnim naglaskom da Hrvatska ima ozbiljnih problema s korupcijom i to onom strukturnom. Da bi se stvari poboljšale, složit ćete se sa mnom, najvažnija je politička transparentnost, navlastito u donošenju odluka.
Stoga, molim Vas, odgovorite mi kojim ste se razlozima rukovodili kod imenovanja javnih bilježnika, čiji posao je jedan od najunosnijih u Republici Hrvatskoj i kako ste to obavili u vrijeme tzv. tehničke vlade (20.12.2007.), ili su odluke antidatirane, jer su kandidatima poslane tek 17.1.2008.?
U odgovoru je Antičević-Marinović ustvrdila: Nisam zadovoljna Vašim odgovorom. Gospođo ministrice, 70% javnih bilježnika imenovali ste bez suglasnosti Javnobilježničke komore, a niste obrazložili zbog čega su imenovani bolji od predloženih, što ste bili dužni, niste imenovali niti jednog kandidata koji su dobili javnu nagradu, objavili znanstvene ili stručne radove, niste imenovali one koji su položili javnobilježnički ispit s odličnim, osim jednoga, od kandidata iz javne uprave, niste imenovali one s najvišim radnim ocjenama osim jednog, a sve ste to bili dužni po čl. 14. Zakona o javnom bilježništvu. Ali ste zato imenovali svoju pomoćnicu, koja je ispit položila dok je u tijeku bio natječajni postupak. Imenovali ste tajnika saborskog odbora za unutarnju politiku, člana HDZ-a. Imenovali ste kandidata iz redova vaše superkoalicije, političkog aktivistu u RIDS-u, koji je i prije imenovanja, očito znajući da će biti imenovan, podnio ostavku na svoje političke funkcije. I to sve činite u vrijeme najavljene oštre borbe protiv korupcije! Pa zar ova imenovanja nisu evidentan primjer političke korupcije, ili vi i dalje vjerujete da Europa, dozvolite da citiram vašu velevažnu izjavu da Europa nažalost nije prepoznala poduzete mjere u pravosuđu?“ S takvim “mjerama” draga gospođo, ne ulazi se u Europu, već u gudure Balkana!

Marija Lugarić postavila je pitanje ministru unutarnjih poslova Berislavu Rončeviću:

Poštovani ministre, pod okriljem i u režiji policije, u Šibeniku se odvija neviđen progon Damira Horvatovića, bivšeg načelnika Pomorske policije u PU šibensko-kninskoj. Nekome u policiji, ali i HDZ-u zasmetalo je postojanje bloga “Šibenska konoba” koji kritički piše o događajima u Šibeniku. Isto tako, HDZ-u već godinama, iz meni posve nepoznatih, ali očito isključivo političkih razloga, smeta Horvatović. Kako bi se riješila dva “smetala” policija je, temeljem anonimne prijave i po nalogu aktualnog načelnika, odlučila povezati ove dvije stvari te zloupotrebljavajući policijski aparat i ovlasti, bez odgovarajućeg naloga je od blog.hr-a tražila i (protuzakonito) dobila podatke o IP adresi temeljem koje je moguće utvrditi identitet osobe koja se krije iza aliasa “šibenski konobar”. No, ne samo da su protuzakonito došli do tog podatka nego su umjesto da terete stvarnog vlasnika bloga, Damira Horvatovića proglasili vlasnikom tog bloga. I sad je Damir Horvatović – ni kriv ni dužan, zbog bloga koji uopće nije njegov, zaradio suspenziju i policija ga tereti za ponašanje nedolično policijskog službenika. Da nije suludo, bilo bi smiješno.
Koje ćete konzekvence povući protiv osoba koje su otvoreno zloupotrebljavale svoje ovlasti i bez odgovarajućeg naloga ili otvorene istrage tražili podatke o blogeru te dozvolile da se temeljem nezakonitog i netočnog dokaza policajac suspendira i tereti za stegovnu mjeru?
U odgovoru je Marija Lugarić izrazila nezadovoljstvo: Nisam zadovoljna Vašim odgovorom, jer očito ne znate što se događa u vašem resoru, a niti u javnosti. Ovdje se očigledno radi o tome da se Horvatovića proganja jer je član SDP-a, ovdje se radi o političkom progonu. Također, ovo je udar na slobodu govora u Hrvatskoj, udar na sve one građane koji su očito živjeli u iluziji da mogu u svojoj Hrvatskoj slobodno živjeti i slobodno izražavati svoja mišljenja, makar na internetu.

Gordana Sobol postavila je pitanje premijeru Sanaderu:

Prošle godine usvojen je u Saboru “Zakon o dodatku na mirovinu”, uz veliku pompu i stvoreno je uvjerenje da na najbolji mogući način brinete o svim umirovljenicima. Tada je vaš staro-novi potpredsjednik Vlade uvjeravao sve nas da nema niti jednog korisnika koji ovim neće biti na dobitku! Mi smo Vas već tada upozoravali da mnogi umirovljenici neće ostvarivati pravo na dodatak na mirovinu. Imali smo i poseban prijedlog Zakona da riješimo to pitanje, koji ste vi naravno glatko odbili.

No, u siječnju ove godine, mnogi su se otrijeznili. Pokazalo se, naime, da više od 200.000 umirovljenika s najnižim primanjima nema pravo na dodatak, a prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala je na bijednih 38%, što je ispod 2000 kuna.

Moje pitanje glasi kako ćete objasniti umirovljenicima, ali i čitavoj hrvatskoj javnosti, da su sva ta obećanja bila samo predizborni trik?

Gordana Sobol je odgovorila: Naravno da nisam zadovoljna odgovorom. Kako to da po vama uvijek najsiromašniji moraju voditi računa o mogućnostima države. Kako 200. 000 najsiromašnijih ne ostvaruju pravo na dodatak na mirovinu? U siječnju ove godine ste sveli prosječnu mirovinu na 38% prosječne plaće, a koalicijska Vlada vam je ostavila taj prosjek od 44%. To je ono što mi ostavili vama.

Daniel Mondekar postavio je pitanje ministru vanjskih poslova Gordanu Jandrokoviću:

Republika Hrvatska ima pravo koristiti programe pretpristupne pomoći od 2005. godine. Iako se Vlada RH hvalila visokim postotkom iskorištenosti, Europska je komisija zablokirala milijardu kunu sredstva iz programa PHARE 2006, umanjila prvu komponentu IPA-e te zaprijetila zamrzavanjem programa za poljoprivredu SAPARD.ukoliko ste pročitali analizu, Europska je komisija utvrdila nekoliko primjera davanja povlaštenih informacija iz tijela državne uprave za projekte vrijedne milijune eura.Utvrđeno je i gotovo bezobrazno nepoštivanje rokova za predaju projekata.

Gospodine ministre tko je kriv za ovakvu situaciju?

Daniel Mondekar odgovorio je ministru: Nije problem ugovorit 100% projekata, problem je u provedbi. Da je Vlada zaista radila tako kako vi kažete, da ste bili sposobni pravilno iskoristiti programe pretpristupne pomoći i programe zajednice, danas bi Hrvatska poljoprivreda, ali i privatni sektor bili konkurentniji, državne institucije pripremljenije za ulazak u EU, hrvatska znanost i obrazovanje kvalitetniji, a standard građana viši. Ovako naši građani moraju opet strahovati da će Vlada RH umjesto iskorištavanja bespovratne pomoći, dizati još kredita i povećavati zaduženje države. Trebamo li čekati još tri godine da se to promjeni?

Zoran Vinković postavio je pitanje potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor:

Najniža naknada za slijepe osobe u Hrvatskoj iznosi 280 kuna što je najniži iznos naknade u odnosu na sve druge europske zemlje.

U Francuskoj naknada iznosi 750 Eura, u Njemačkoj 500 Eura, u Sloveniji 300 Eura, u Srbiji i BiH 175 Eura, čak i u Albaniji iznosi više nego u Hrvatskoj, 80 Eura. Gospođa Kosor obećala je povisiti naknade, ali to do danas nije učinjeno.

Ja kao gradonačelnik imam i elaborat o vlasništvu RH nad zgradom Mimoza, a ta zgrada je napuštena i propada pa ću elaborat predati premijeru.

Zbog čega se naknade za slijepe osobe ne povise sa sramotne razine od 280 kuna, na iznos kakav postoji i u drugim europskim zemljama? Moj prijedlog je da iznos naknade morao bi iznositi minimalno 50% prosječne plaće u Hrvatskoj, a sve drugo je obmanjivanje je birača, koje HDZ već godinama provodi, obećavajući i neispunjavajući ono što ovoj populaciji pripada.

Zoran Vinković odgovorio je: Nisam zadovoljan jer nisam pitao o financiranju projekata nego o naknadi za slijepe osobe. Jedan dan ljetovanja u odmaralištu za slijepe na otoku Šolti iznosi 180 kuna, a mjesečna hrana za psa vodiča iznosi 450 kuna za one koji ga imaju. Stoga, prijedlog je da naknada za slijepe bude polovinu prosječne plaće. Nemojmo da nam se zbog ove nepravde ovdje u Saboru dogodi situacija kao što je bila u Bosni i Hercgovini gdje su slijepe osobe došle i svojim dolaskom onemogućile rad tamošnjoj Skupštini.

 

Gordan Maras postavio je pitanje potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu:

Dobar život hrvatskih građana je nešto što bi trebao biti prioritet svake hrvatske Vlade. Danas u Hrvatskoj svjedoci smo svakodnevnih poskupljenja. Najveći dio tih poskupljenja odnosi se na ono najnužnije, na prehrambene proizvode, kruh, mlijeko, mliječne proizvode, voće i povrće. Inflacija je prema zadnjim podacima prešla granicu od 6%, standard rapidno pada. Hrvatski građani teško žive. Hrvatski umirovljenici su pali na najnižu mirovinu u posljednjih desetak godina. Ona danas iznosi samo 38% prosječne hrvatske plaće pa onda možete zamisliti kako tek žive hrvatski umirovljenici. Nezaposlenost opet u porast i iznosi 261.000 nezaposlenih. Umjesto da nam nudite viziju, najavljujete da će gospodarski rast u ovoj godini zbog recesije na svjetskom tržištu biti 4,5 sasvim suprotno od onoga što je najavljivala tijekom predizborne kampanje i argumentira to da i Njemačka smanjuje svoje planove za gospodarski rast sa četiri na dva posto što nije istina. Njemačka već dulje vrijeme kako visoko razvijena zemlja ima nisku stopu gospodarskog rasta. Svi ovi podaci govore da prioritet ove hrvatske Vlade nije dobar život njenih građana.

Zašto hrvatska Vlada ne poduzima konkretne mjere koje će omogućiti trenutno poboljšanje standarda hrvatskih građana? Zašto i ova hrvatska Vlada kao i u protekle četiri godine pasivno promatra osiromašenje hrvatskih građana, nesposobna stvoriti u Hrvatskoj uvjete koji će dovesti do povećanja zaposlenosti i rasta plaća.

Gordan Maras ustvrdio je da nije zadovoljan odgovorom. Osvrnuo se na „povijesni dogovor“ s poslodavcima. Ono čime se Vlada hvali u medijima, običan pokušaj vraćanja na dogovornu ekonomiju, koji nema nikakvog efekta. Na primjer, cijena litre ulja bila je do nedavno 10 kuna, zatim je preko noći poskupjelo na 14 kuna, da bi nakon «intervencije» vlade cijena iznosila 13 kuna. Dakle, ulje je skuplje 30%. I to je ta famozna intervencija vlade. Postigla je da ulje poskupi ne za 4 nego za 3 kune.

Spomenuli ste u svom odgovoru Češku, a ja bih volio da se Hrvatska po plaćama može uspoređivati s članicama EU, a u Hrvatskoj plaća iznosi 27% prosjeka plaće Europske unije.

A što se tiče dionica ministrice Dropulić, iznijela je krivu informaciju, jer u posljednje četiri godine ostvarila je dobit od 17 milijuna kuna, jer je dionice kupila kad je jedna bila 350 kuna, 2004. g. vrijedile su 550 kuna, danas vrijede 11 500 kuna. Pogledajte na Zagrebačku burzu ako to ne znate.

Mirela Holy postavila je pitanje premijeru Sanaderu:

Ideja Zakona o državnim službenicima trebala je biti uvođenje kriterija stručnosti, a ne političke podobnosti prilikom odabira bivših pomoćnika ministara, a danas ravnatelja uprava u ministarstvima. Isto ste napisali u vaš Koalicijski sporazum, ujedno i Program rada vaše Vlade, u kojem stoji da će presudna mjerila prilikom odabira državnih službenika biti dobro poznavanje područja (resora) te stručna kompetencija. Međutim, i danas se ravnatelji uprava, a u skladu s novom Uredbom Vlade, nakon formalnog natječaja imenuju po diskrecijskoj odluci ministra, a ne po postupku koji vrijedi za sve druge državne službenike. Stoga je jasno da je stvarni cilj Uredbe zadržavanje pomoćnika ministara koji su u prošlom mandatu imenovani po političkoj podobnosti, a ne po stručnosti i kompetencijama, na njihovim novim-starim funkcijama.

Zašto niste poštovali kriterije kompetencije i zašto ste u Vladu, ministarstva i državne tvrtke ponovno uhljebili politički podobne, a ne stručne ljude koji bi mogli izvući zemlju iz sadašnje gospodarske i političke krize?

Niste odgovorili na moje pitanje. Ono što žalosti jest da mnogi Vaši kadrovi, njih jedanaestero do sada, nisu bili u stanju proći čak ni ovakvu privilegiranu proceduru zbog čega ih ste ih jednim potezom premijerskog pera promovirali u državne tajnike s najvišim koeficijentom plaće dužnosnika. Državni tajnici nam niču kao gljive poslije kiše, već ih imamo pedesetak, pa se postavlja pitanje kako će država koja sve više tone u inflaciju podmiriti ovu skupu, glomaznu i neučinkovitu administraciju vaših političkih podobnika.

Nada Čavlović-Smiljanec postavila je pitanje premijeru Sanaderu:

Tijekom prošlog mandata Vlada je u tajnosti dodjeljivala višemilijunska sredstva iz Državnog proračuna na zatvorenim sjednicama Vlade. Najzanimljivija je činjenica to što se najveći dio sredstava dodjeljivao upravo pred sam kraj mandata, nakon što je Hrvatski sabor već raspušten i nakon što su raspisani izbori. Neosporna je činjenica da su ta sredstva dodjeljivana u svrhu predizborne kampanje i u svrhu kupovine birača.

Da li će i kada Vlada RH započeti praksu detaljnog objavljivanja iznosa i popisa pravnih i fizičkih osoba kojima je dodijelila sredstva iz državnog proračuna na zatvorenim dijelovima svojih sjednica te za koje su namjene sredstva dodijeljena?

Nisam zadovoljna odgovorom, jer sam tražila da se dostavi popis potpora koje su dane, a vi to ne želite napraviti.

Mario Habek postavio je pitanje Đurđi Adlešić:

Potpredsjednica Vlade, inače i predsjednica HSLS-a, Đurđa Adlešić, 15. ožujka 2006. g. izjavila je na konferenciji za novinare prigodom predstavljanja akcije «Platite rad nedjeljom» sljedeće: Hrvatska si kao tranzicijska i turistička država s 300.000 nezaposlenih to (misleći na zabranu rada nedjeljom) ne može dopustiti.

Pitanje za gospođu Adlešič glasi: gospođo potpredsjednice Vlade, smatrate li da je za zabranu rada nedjeljom došlo pravo vrijeme zbog toga što Hrvatska više nije turistička i tranzitna zemlja ili iz razloga što u Hrvatskoj više nema nezaposlenih.

Mario Habek odgovorio je Đ. Adlešić: Čini mi se da nije promijenilo ništa, osim vaše pozicije. Danas ste potpredsjednica Vlade i za potrebe vlastite pozicije odustali ste od svih ideja koje ste zagovarali ranije.