Izbor troje sudaca Ustavnog suda predstavlja festival demokracije i prava za svaku pravnu i uređenu državu, ustvrdio je danas Ivo Josipović, govoreći uime Kluba zastupnika SDP-a o kandidatkinjama i kandidatima za troje sudaca Ustavnog suda. Nažalost, i ovaj put u Hrvatskoj je to daleko od toga, nastavio je. Suci Ustavnog suda su jamci pravne države, kontrolori demokracije i ustavnosti, poneki put njihove odluke imaju veću snagu od odluka Sabora i Predsjednika RH.
Što nije bilo u redu s izborom sudaca? Procedura. Suci Ustavnog suda bi među pravnicima trebali biti najbolji. Ako već i nisu najbolji pravnici onda trebaju biti istaknuti svojim javnim radom i vrednotama. Svoj legitimitet suci Ustavnog suda trebali bi crpiti i iz procedure prema kojoj su izabrani i koja ih je dovela na taj položaj. Nažalost, u Hrvatskoj je do danas to rađeno prema drugačijim metodama. Neki među kandidatima su časni ljudi, ali im procedura nije omogućila da dođu do izražaja. Trebala je biti provedena široka procedura i rasprava, a ne ovakva, kako bi najbolji i najčasniji ljudi bili izabrani. Vladajuća stranka, ne po prvi put, prakticira nešto što izlazi iz nepisanog normativnog postupka izbora. Postoje pravila da tijela koja kontroliraju vlast mora voditi opozicija. Ovako je propušteno donijeti konsenzus prema kojem bi suci Ustavnog suda imali potporu i vlasti i opozicije. Također, i ovaj put nije dobio priliku nitko od kandidata iz redova nacionalnih manjina. Osim toga, na natječaje se ne javljaju najbolji ljudi, najkvalitetniji, koji odgovaraju najvišim standardima, bez obzira što su ovi kandidati vjerojatno svi časni ljudi. Rok za raspravu i javno propitivanje kandidata bio je prekratak, u jednom danu svi su ispitani. Trebalo se držati javne debate i standarda, kako bi se osiguralo da budu zastupljeni različiti svjetonazori među sucima Ustavnog suda. Klub SDP-a neće davati upute zastupnicima kako glasati, neka odluče prema svojoj savjesti. Ivo Josipović na kraju je izrazio nadu da vladajuća većina ubuduće neće vršiti ovakva imenovanja, i u neka druga tijela, na ovaj način.
Potpredsjednica Kluba zastupnika Ingrid Antičević-Marinović ustvrdila je da je ovakva procedura pokazatelj da smo ponovno u vremenu primitivne, šepave demokracije i predstavlja uvredu. Nema obrazloženja zašto je od 19 kandidata predloženo samo četvero, i time se ne poštuje Ustavni zakon koji propisuje proceduru izbora sudaca Ustavnog suda. Da se barem malo potrudilo pronaći najbolje ljude za suce Ustavnog suda, možda bi onda i bilo obrazloženja u prijedlogu koji je ispred Odbora došao na plenarnu sjednicu Sabora, kojoj se ovako uskraćuje da odlučuje o kandidatima. Postavila je pitanje zašto se insistira na tajnosti kad su u pitanju kandidati za suce. Na kraju, ustvrdila je da ovakav izbor sudaca Ustavnog suda predstavlja teror parlamentarne većine.
Ivan Hanžek ustvrdio je da politiku shvaća kao umijeće mogućeg i mogućnost postizanja kompromisa. Podsjetio je da se i u 90-ima, kad se radilo o bitnim stvarima za Republiku Hrvatsku, pokušavalo postići kompromis. U ovom trenutku postoje tri bitne stvari, Europska unija, NATO i Ustavni sud, o kojima treba pokušati postići kompromis. Ne treba se stalno pozivati na greške drugih, kako bismo ih ponovno ponavljali. Greške treba ispravljati. Ideološki sukobi se u razvijenim demokracijama svode na nešto manje ili veće poreze, a ne na sukobe u svim sferama. Trebalo je pokušati postići kompromis oko izbora sudaca Ustavnog suda, a ne da budu izabrani isključivo voljom vladajuće većine. Ako već pokušavamo poslati poruku da smo spremni pristupiti Europskoj uniji, i oko toga smo postigli konsenzus, onda bismo i oko izbora sudaca Ustavnog suda postići barem neki kompromis.
Potpredsjednik Kluba zastupnika Nenad Stazić ocijenio je da je Ustavni sud jedna od najvažnijih institucija u državi, ne odlučuje samo o ustavnosti zakona, nego i o radu institucija. Može npr. zabraniti rad neke političke stranke. Bilo bi dobro da se o njegovu sastavu odlučuje konsenzusom, no toga nema. Rok odlučivanja o kandidatima je prekratak. Odluku donosi Sabor, ali nema konsenzusa, pa čak ni unutar parlamentarne većine, jer su recimo izostavljene nacionalne manjine. HDZ je bio, jest i vjerojatno će po ovome pitanju ostati isti. Gdje god je moguće, poštujući proceduru, diskvalificirati manjine, posebno srpsku manjinu, HDZ će to učiniti. Suradnja sa srpskom manjinom zamisliva mu je samo kad mu je potrebna većina u Saboru. Ovaj mandat Hrvatskog sabora općenito nije počeo dobro i ne sluti na dobro. U Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije i u Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa biraju se ljudi po volji većine, a suci Ustavnog suda biraju se čak i bez suradnje s koalicijskim partnerom HDZ-a, SDSS-om. Govoreći o kvaliteti kandidata, podsjetio je da je jednoj od kandidatkinja kvalifikacija što su joj objavljeni članci u biltenima Hrvatskog sabora! Zar u Hrvatskoj zaista nema kvalitetnijih pravnika s objavljenim znanstvenim radovima? Predložio je da se suci Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u Saboru, jer bi to natjeralo vladajuće na konsenzus, jer onoga tko razumije bit demokracije se ne treba tjerati na postizanje konsenzusa. Ustavni suci bit će izabrani voljom HDZ-a, čak i bez volje koalicijskih partnera – zaključio je Stazić.
Arsen Bauk ustvrdio je da u Hrvatskoj izbor ustavnih sudaca gotovo autonomno provodi vladajuća stranka. Sva pravila pri izboru i proklamirana autonomnost neće spriječiti da se suci izaberu prema volji vladajuće većine. Uspoređivanje stručnosti pravnika u različitim vidovima djelovanja bit će teško. O političkoj podobnosti ustavnih sudaca uvijek se raspravlja u svim državama, no u uređenim državama kriterij stručnosti pokušava se naglasiti iznad kriterija političke podobnosti. Jamstva koja su sadržana u Ustavu i Ustavnom zakonu očito nisu dovoljna, potrebno je pokušati postići konsenzus. Na to bi pokušalo natjerati vladajuće opcije, propisivanjem dvotrećinske većine za izbor ustavnih sudaca. Trebamo se i u tim stvarima ugledati na praksu kakva postoji u državama Europske unije, npr. u Njemačkoj i Španjolskoj. Tako bi se približili europskim, a ne afričkim standardima kad je u pitanju izbor sudaca Ustavnog suda – smatra Bauk. (mr. sc. Petar Kurečić)
