Jutros je u prostorijama SDP-a u Šibeniku održano drugo po redu izlaganje politika šibenskog SDP-a i HNS-a. Član GO SDP Šibenik Krešimir Šakić i predsjednik šibenskog HNS-a Petar Baranović predstavili su viziju novog turistički jakog Šibenika. Turizam bi trebao predstavljati „šlag na torti“ šibenskog gospodarstva – onu djelatnost na kojoj ne leže temelji razvoja, ali koja može donositi značajne finacijske učinke, a trebao bi biti i izlog kojim se Šibenik predstavlja svijetu.

Zbog toga treba pozicionirati Šibenik na turističkom tržištu, odnosno odrediti dio turističkog tržišta kojeg možemo i želimo privući. Šibenik ima sve predispozicije za razvoj kulturnog turizma no za to je potrebno riješiti nekoliko krupnih problema. U prvom redu, potrebno je kvalitetno revitalizirati povijesnu gradsku jezgru jer to predstavlja aktivaciju osnovnog gradskog turističkog resursa. Pritom, u turističkom smislu kao jedinstvenu cijelinu s povijesnom jezgrom promatramo i sve četiri tvrđave.Ti dijelovi grada trebaju biti adekvatno vizualno uređeni, svi prostori u vlasništvu grada stavljeni u funkciju, muzeji i galerije obogaćeni, prostori za kazališne i glazbene priredbe prilagođeni, stanovnici educirani i motivirani da prihvaćaju turizam… Nadalje, kvalitetnog razvoja turizma u Šibeniku nema bez kvalitetnog gradskog hotela. Lokalna kultura je značajna i nužno ju je prezentirati gostima, ali razvoj kulturnog turizma mora se temeljiti na nastupima svjetski prepoznatih umjetnika i na festivalima na kojima svjetski poznati umjetnici gostuju. Nužan preduvjet za organizaciju značajnih kulturnih događanja je osiguravanje prostora u kojem se takve manifestacije mogu odvijati.

Također, u kontekstu razvoja kulturnog turizma, moramo spomenuti i Međunarodni festival djeteta. Riječ je o šibenskoj tradiciji koja bi trebala predstavljati jezgru razvoja šire cjelogodišnje manifestacije koja bi,u nekoliko različitih termina, okupljala brojne oblike dječjeg stvaralaštva i kulturnog stvaralaštva za djecu.

Drugi značajan segment turističkog tržišta koje Šibenik u svom razvoju ne bi smio zanemariti je nautički turizam. Ovaj oblik turizma je već prilično razvijen na području šibenskog akvatorija. Osnovno pitanje jest: kako nautičare privući da određeni dio svog vremena i novca potroše u samom gradu.

U Šibeniku je neophodno riješiti problem plaža. Pri tome je nužno reprezentativno urediti gradsko kupalište Jadrija i plažu u Podsolarskom. Pored uređenja ovih plaža, nužno je osigurati i njihovo kvalitetno prometno povezivanje sa svim dijelovima grad. Šibenik je u poziciji u kojoj mu njegova dosadašnja neturistička orijentacija pruža priliku da iskoristi tuđa iskustva i ne učini greške koje su neka turistička područja učinila. Razvijat ćemo turizam u čijim će pogodnostima participirati svi građani Šibenika, a koji će biti organiziran i cijelu godinu doprinositi živosti grada. Sigurni smo da prezentirana vizija razvoja turizma i spomenuti razvojni projekti predstavljaju okvir slike u koju će se s lakoćom uklopiti svi građani ovog grada i njegove okolice koji za to pokažu interes: od proizvođača domaće hrane i suvenira, preko vlasnika obitljskih hotela, restorana i seoskih gospodarstava do građana koji žele urediti i iznajmljivati kapacitete u sklopu vlastitih kućanstava.

Treba naglasiti da su odnos Šibenika prema turizmu uvijek karakterizirale krajnosti. Dugi niz godina, zbog društveno-ekonomskih odnosa koji su razvoj grada usmjerili u drugom pravcu, turizam je u Šibeniku bio sustavno zanemarivan i turistički vrijedni resursi kojima raspolažemo nisu bili korišteni na odgovarajući način. Početkom devedesetih se odlazi u drugu krajnost: turizam se u Šibeniku počinje promatrati kao “čarobni štapić” koji će, na račun stranih investitora, sam po sebi riješiti sve naše probleme. Ta pogrešna procjena, nažalost, često je korištena kao argument za opravdavanje zanemarivanja, a u nekim slučajevima i uništavanja, drugih oblika gospodarstva. Nijedna od ovih krajnosti nije dobra i istina se, kao i obično u životu, nalazi negdje između.

U svemu tome, izostalo je kvalitetno vrednovanje i korištenje turističkih resursa kojima raspolažemo. Ako se to i dalo razumjeti kod onih koji turizmu nisu pridavali značajnu ulogu u razvoju grada, apsolutno je nedopustivo da oni koji na turizmu baziraju budući razvoj grada već 18 godina u razvoju turizma ne koriste nijedan dokument koji, na znanstvenim i stručnim osnovama planira razvoj turizma. Odnosno, da situacija bude još gora, prije nekoliko godina izrađena je jedna studija – Master i marketing plan razvoja turizma Šibensko-kninske županije. Taj dokument je usvojen i nakon toga spremljen u ladicu. Niti je razrađen, niti se koristi u daljnjem planiranju i provođenju turističkog razvoja.

Dugogodišnje izostajanje planiranog razvoja rezultiralo je nekorištenjem mogućnosti koje imamo za razvoj turizma. Godinama smo zasipani grandioznim projektima koji su Šibenik pretvorili u “gard čekaonicu” koji već predugo vremena čeka realizaciju bar malog dijela novinskih napisa koji opisuju njegovu sjajnu budućnost.

Ovi problemi koji predstavljaju razloge nedovoljnog turističkog razvoja Šibenika manifestiraju se u nekoliko lako vidljivih problema. Šibenik je turistički nedovoljno prepoznatljiv grad a ,za turiste, najčešće je samo tranzitna postaja. U gradu nedostaje manifestacija koje bi bile u funkciji razvoja turizma. Ne na način da zabave goste koje su tu već došli i lokalno stanovništvo, već je potrebno otići korak dalje – organizirati manifestacije koje će biti dovoljno privlačne da budu osnovni razlog dolaska gostiju u Šibenik. U svemu tome se za odnos turističke zajednice i gradskih vlasti prema razvoju turizma nikako ne može kazati da je aktivan i inovativan.

Kako postići to da turizam u Šibeniku stvori kvalitetna radna mjesta? S jedne strane, programima stipendiranja i usklađivanjem obrazovanja prema potrebama gospodarstva treba osigurati da građani Šibenika pronađu svoje mjesto u svim aspektima turističke radne snage: od managera hotela do najkvalitetnijih kuhara i konobara Pritom, potreban nam je razvoj onih oblika turizma koji će omogućiti što više cjelogodišnjeg, a što manje sezonskog zapošljavanja. Za Šibenik je nužno da napravi iskorak prema onim oblicima turizma koji se odvijaju i izvan glavne kupališne sezone i takvu kombinaciju turističkih djelatnosti koje će ,na najmanju moguću mjeru, smanjiti fluktuaciju u zaposlenosti radne snage.

Tko su ti turisti koji bi u Šibeniku mogli dolaziti tijekom godine i potaknuti cjelogodišnje zapošljavanje? U toku ljeta – nautičari. U proljeće i jesen – turisti na kružnim turama (kako autobusnim tako i brodskim), a u proljeće, jesen i zimu – posjetitelji kongresa i kulturnih priredbi te priredbi za djecu.

Što učiniti da ih privučemo? Realizirati sljedeće važne korake :
• Pozicionirati Šibenik na turističkom tržištu
• Urediti povijesne jezgre i tvrđave
• Izgraditi gradske hotelske kapacitete
• Stvoriti preduvjete za organizaciju događanja koja su gostima privlačna