“U nekim europskim zemljama više antibiotika se troši u uzgoju životinja nego za liječenje ljudi. I onda se čudimo što nam je meso puno antibiotika i što su bakterije sve otpornije na njih. Ovim glasanjem Parlament je poručio kako smatra da su antibiotici spasonosan i revolucionaran lijek, a ne sredstvo za uzgoj stoke,” poručila je SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan nakon što je na zadnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament izglasao regulativu o veterinarskim lijekovima koja, između ostalog, predviđa rezerviranje nekih antibiotika samo za ljudsku upotrebu.

“Europska unija će usvajanjem ovog zakona postići dvije važne stvari. Prva je zaštita javnog zdravlja kroz suzbijanje nastanka superbakterija otpornih na antibiotike. Druga je što će se smanjiti količina antibiotika na tanjurima naših građana. Antibiotici su spasili milijune života, značajno produljili prosječan životni vijek, no kao i cjepiva na neki način su žrtva vlastitog uspjeha. Ljudi su zaboravili da svijet bez antibiotika znači umiranje od upale pluća ili najobičnije porezotine na prstu,” upozorila je Borzan.

Nadalje, zastupnica Borzan je s britanskim europarlamentarkama Glenis Wilmott i Catherine Stihler pokrenula i radnu skupinu Europskog parlamenta koja će se baviti problemom sve veće konzumacije energetskih pića punih kofeina i šećera među djecom.

“Veza između djece i energetskih napitaka je problematična na više razina. Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti u Europi. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta tek treba istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima,” poručila je Borzan.

Europarlamentarci su od povjerenika za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenisa Andriukaitisa zatražili službenu poziciju Europske komisije, na što je povjerenik predložio sastanak sredinom travnja. Andriukaitis je inače bivši ministar zdravstva upravo Litve, države koja je zabranila prodaju tih pića maloljetnicima.

Također, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je dokument o zaštiti potrošača na energetskom tržištu koji je u ime Kluba socijalista i demokrata pregovarala zastupnica Borzan.

“Jednako kako i za usluge teleoperatera, hrvatski i europski građeni često su žrtve nepoštenih trgovačkih praksi i kod prodaje energenata. Zato smo u ovom izvješću izglasali da se skriveni troškovi, naknade, porezi moraju jasno naznačiti na računima i da se svakom korisniku mora jasno objasniti koje su opcije i koja su njegova prava te dati usporedbu s još minimalno jednim energetskim opskrbljivačem. To je posebno važno za ranjive potrošače poput starijih osoba koje žive same”, rekla je Borzan.

“Europska komisija je objavila procjenu da bi prosječno kućanstvo samo na grijanju i hlađenju uštedio od 10-30 posto kada bi u svakom trenutku mogli znati koliko troše. U velikom dijelu EU računi dolaze kvartalno, ili čak na godišnjoj razini, tako da potrošač ne može znati do siječnja iduće godine koliko će ga koštati režije”, objašnjava Borzan.

U nekim državama EU, uštede su već stvarnost. U Estoniji i skandinavskim zemljama potrošači mogu pristupiti online obračunu potrošnje u realnom vremenu i štede predviđenih 30 posto.

“U ime Kluba socijalista i demokrata smatram da nitko ne bi trebao birati između struje, grijanja, vode ili zdravstvenih usluga ili obrazovanja. Valja imati na umu da većina energetski ugroženih građana nije aktivna na energetskom tržištu i zato socijalne tarife ne trebamo samo omogućiti, već i promovirati”, kazala je Borzan.