Naša europarlamentarka, Biljana Borzan, ovaj tjedan aktivno je sudjelovala u radu Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta te raspravljala o uvođenju oznake geografskog porijekla za ne-poljoprivredne proizvode poput bračkog kamena, paške čipke i slavonskog  zlatoveza te o uvođenju oznaka minimalnog trajanja elektroničkih uređaja.

Biljana Borzan raspravljala je na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta o uvođenju oznaka geografskog porijekla za ne-poljoprivredne proizvode. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto.

Uvođenjem takvih oznaka prema Zelenoj knjizi Komisije iz 2014. stvorilo više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe.

Borzan je istaknula kako danas imamo jako puno krivotvorina na tržištu poput lažnog bračkog kamena. Autentične predmete proizvode uglavnom mali obrti te im je jako teško ulaziti u  prave bitke s krivotvoriteljima koje su skupe i dugotrajne. Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupovini.

Čak 57,4 posto proizvođača prijavilo je velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla koja je različita za većinu država članica. Oznake zemljopisnog porijekla sve su veći trend u svijetu.

Ne vidim razlog zašto mi ne bismo zaštitili hrvatski zlatovez, pašku čipku, bisernicu i slične kulturne i tradicijske nepoljoprivredne proizvode na EU razini.

Povjerenica za unutarnje tržište Bienkowska istaknula je kako javna rasprava još nije završena, ali kako je ona s ostalim nadležnim povjerenicima optimistična oko skorog uvođenja europskih oznaka podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda.

Borzan je ovoga tjedna povjerenicu Europske komisije Bienkowsku pitala na koji način se Komisija namjerava boriti protiv programiranog kvarenja proizvoda i predložila uvođenje obavezne deklaracije o minimalnom trajanju proizvoda.

Početkom godine objavljena je studija napravljena u suradnji s Europskim potrošačkim centrima koja je pokazala da je većina uređaja programirana kako bi se nakon relativno kratkog vremena pokvarila i na taj način primoralo kupca da kupi novi. Na primjer, pokazalo se da su perilice rublja  programirane na samo 2.000 do 2.500 pranja i sl. Zato je Borzan predložila da se uvede sustav oznaka na proizvodima kojima bi se potrošaču jasno dalo do znanja koliko na primjer minimalno pranja može očekivati od određene perilice rublja.

Smatram da je problem programiranog kvarenja jako važan svim potrošačima u Europskoj Uniji. Programirano kvarenje nije nešto čije postojanje još moramo istraživati i dokazivati kada primjerice svi već pri kupnji  mobitela znamo da će kvaliteta njegova rada početi rapidno opadati nakon otprilike dvije godine.

Istaknula je da se čak 92 posto potrošača izjasnilo kako podržava uvođenje oznaka minimalnog rada elektroničkih uređaja, a unatoč tome zakonodavne akcije na razini EU izostaju. Povjerenica je odgovorila kako je osobno uvjerena da bi takve oznake trebali uvesti u cilju bolje zaštite potrošača te da Komisija trenutačno provodi studije na pećnicama i hladnjacima kako bi provjerila navode o povezanosti jamstva i trajanja proizvoda.