Biljana Borzan, SDP-ova zastupnica u Europskom Parlamentu, podsjetila je na jedno od prvih obećanja Jean-Paul Junckera kao predsjednika Europske komisije, da će promijeniti način odobrenja ulaska GMO-a na europsko tržište. Istaknula je da je sasvim moguće da Parlament odbije razmatrati prijedlog Komisije o novim pravilima prodaje GMO proizvoda.

“Unutar grupe eurosocijalista smatramo da prijedlog Komisije o pravilima prodaje GMO i stočne hrane nije dobar. Sličan stav imaju i neke druge političke grupe i zato smo zatražili da europski povjerenik za zdravlje i hranu Andriukaitis, 8. lipnja dođe na Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta i odgovori na naše kritike,” izjavila je Borzan.

Prijedlog Komisije zaista daje državama članicama mogućnost zabrane prodaje GMO hrane, no u isto vrijeme im nalaže poštivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma kojih je Europska unija potpisnik. U praksi je to nemoguće ostvariti, pogotovo jer se nacionalne zabrane neće smjeti temeljiti na utjecaju GMO hrane na zdravlje i okoliš. Naime, to je u nadležnosti Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA) i u trenutku kada je GMO hrana odobrena od Komisije, ona već ima EFSA-inu potvrdu da je neškodljiva.

“Iako se na prvi pogled čini vrlo sličnom direktivi o uzgoju, postoje značajne razlike. Komisija navodi kako je princip isti – kada EU da odobrenje za prodaju GMO hrane na razini Unije, država članica će imati pravo uvesti zabranu prodaje na nacionalnoj razini. No, za razliku od uzgoja gdje država zabranu može pravdati poljoprivrednim razlozima poput želje da promovira organsku proizvodnju, kod prodaje GMO hrane situacija je bitno drugačija. Kod uzgoja je argument o zagađenju “klasičnih” polja GMO sjemenom legitiman, ali teško je dokazati da GMO hrana na polici u trgovini zagađuje ne-GMO hranu,” upozorava Borzan.

EU zakoni obvezuju proizvođače GMO hrane da ona bude jasno označena kao takva. Budući da se time njena konzumacija stavlja na izbor potrošaču, biotehnološke kompanije će vrlo vjerojatno tužiti države koje njihove proizvode samostalno zabrane. Svjesni su toga i europarlamentarci, tako da prijedlog nije najbolje primljen u predstavničkom tijelu EU.

“Pretjerane su tvrdnje kako je GMO tehnologija nekakav vražji izum, no Hrvatskoj je dugoročno u interesu da ostane GMO-free zemlja,” istaknula je Borzan.

Tako ćemo se lakše brendirati kao proizvođač i izvoznik organske hrane koja je budućnost hrvatske poljoprivrede. Očuvanje bioraznolikosti je također bitan razlog za  ograničavanje GMO uzgoja. Zaključno, hrvatski potrošači su velikom većinom protiv uvoza GMO hrane i njihov stav treba poštovati.

S obzirom na pregovore oko Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), u javnosti se špekulira kako bi nakon njegovog potpisivanja GMO proizvodi puno lakše dolazili do europskog tržišta. Zanimljivo je kako je jedna od prvih reakcija na novu GMO direktivu  došla od američkog glavnog pregovarača za TTIP Michaela Fromana, koji ju je ocijenio krajnje negativno. Kazao je kako smatra da će nova pravila otežati američkim biotehnološkim kompanijama pristup tržištu EU. Svoje protivljenje je odmah izrazio i Greenpeace, ali s argumentom da će direktiva imati potpuno obrnut efekt.