„U hrvatskom ribarstvu vlada sveopće nezakonje i korupcija, a nadležne institucije zatvaraju oči. Procjene su da se oko 100 milijuna eura „okrene“ na crnom tržištu u ribarstvu“, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u središnjici SDP-a na kojoj su sudjelovali predsjednica Savjeta za zaštitu okolišta i saborska zastupnica Mirela Holy te saborski zastupnik Ivica Pančić. Na konkretnom primjeru japanskog broda – hladnjače koji je puna tri mjeseca u teritorijalnim voda Republike Hrvatske mirno, bez smetnje, nadležnih inspekcija vršio izlov tune u hrvatskom dijelu Jadrana, esdepeovci su otvorili širu priču kriminala u hrvatskom ribarstvu.
Na samom početku konferencije pušten je prilog emisije „More“ emitiran na HTV – u prije mjesec dana na kojem je prikazan slučaj japanskog broda, međutim do danas je izostala reakcija nadležnih institucija što, prema Mireli Holy, samo potvrđuje ono što SDP-e i Udruge za zaštitu okoliša govore godinama da „u hrvatskom moru vlada Eldorado za lovce u mutnom“.
Za Ivicu Pančića sporno je to da se japanski brod u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske nalazio tri mjeseca bez adekvatnog nadzora nadležnih carinskih službi i ribarske inspekcije, time je prekršen Pomorski zakonik Republike Hrvatske i niz odredbi i Konvencija UN-a o pravu mora. Ovakvo postupanje postaje ustaljena praksa na obalama Brača, unatoč i pozitivnom primjeru Zadarske županije gdje su potrebne inspekcije i nadzori prilikom izlova i prekrcaja tune prisutne. Time se postavlja pitanje, da li je možda u slučaju japanskog broda donjeta politička odluka da se inspekcije maknu?
Ivica Pančić, upravo je na primjeru tune, pokazao korupciju i kriminal u ribarstvu koji se provodi prvenstveno putem manipulacije cijenama i količinama, kao i činjenicom da državne institucije smatraju nepotrebnim nadzirati ovakav unosan posao.
„Hrvatska ima mogućnost izvoza 7,5 tisuća tona tune uzgojene u kavezima odnosno 7,5 milijuna kilograma te ribe. Podaci kojima se barata govore o izvozu tek 4 tisuće tona tune. Svi prozviđači više izlovljuju, više uzgajaju i više plasiraju nego što je to dozvoljeni. Jedino mi prodajemo manje nego što za to imamo mogućnosti. Prvi problem je problem količine. Drugi problem je problem cijena. Naime, službeno se govori o 15 eura po 1 kilogramu tune. S obzirom na kvotu od 7,5 milijuna tuna puta 15 eura to je 100 milijuna eura koje bi Hrvatska zarađivala na tom poslu“, objasnio je Panačić dodavši „prije 2 mjesece nevrijeme u Zadraskoj županiji oštetilo je nekoliko kaveza gdje se uzgajala tuna. Vlasnik tog uzgajališta rekao je da mu je šteta za 80 tona ribe 20 milijuna kuna. To znači da je jedan kilogram te ribe 33 eura kada treba naplatiti štetu od države. Podaci govore kako je cijena tune na Tokijskoj burzi oko 90 eura po kilogramu, a to omogućuje kupcu te ribe ostvarenje znatnog profita bez obzira da li je cijena 15 eura, 33 eura ili više. Radi se o potencijalno o nekoliko desetaka milijuna eura koje mogu završiti u nečijim džepovima“, rekao je Pančić.
Mirela Holy podsjetila je na donošenje Zakona o obalnoj straži, donesenog 2007. U Hrvatskom saboru. „Dvije godine kasnije mi ne znamo šta je učinjeno za opremanje flote Obalne straže, koje su nadležnosti Obalne straže i koje su akcije do sada proveli. Nakon prošlogodišnjeg ukidanja ZERP-a za članice EU, postavlja se pitanje da li smo se mi time otvorili i prema lovu u mutnom i za druge države, a ne samo za države Europske Unije“, zaključila je Mirela Holy.
