Naši zastupnici jutros su zatražili ostavku ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina, ali postavili i niz drugih pitanja: o dugovima u zdravstvu, korupciji u cestogradnji, Zakonu o sportu, odredbi o nula promila, nelikvidnosti i usporenom razvoju Hrvatske. Upozorili su pritom da Studija Međunarodnog monetarnog fonda pokazuje kako je poslovno okruženje u Hrvatskoj izrazito nepovoljno, prava radnika se ne poštuju, a administrativne prepreke ulagačima dodatno otežavaju gospodarski rast. Hrvatska gospodarska komora upozorava da će, nastavi li se Hrvatska razvijati tako sporo, standarde razvijenosti Europske Unije dosegnuti tek za 25 godina!

Pitanja SDP-ovih zastupnica i zastupnika:

Marin Jurjević pitao je premijera Sanadera o odredbi o nula promila koja dugo vremena izaziva kontroverze i u javnosti i u Saboru. Odredba naime ne djeluje. Pokazalo se to i u prvih 5 mjeseci ove godine. Više je i poginulih, teže i lakše ranjenih. Postavlja se pitanje da li je odredba donesena ishitreno i bez konzultiranja struke. Zbog te odredbe pati gospodarstvo, turizam, pa i image Hrvatske kao mediteranske zemlje. Pitao je premijera hoće li se poduzeti inicijativa da se ta odredba ukine?

Dragica Zgrebec pitala je ministra Šukera, navevši podatke Financijske agencije, o blokadi računa 35 tisuća računa fizičkih osoba u vrijednosti oko 4 milijarde kuna i blokadi 23 tisuće računa pravnih osoba u vrijednosti od preko 12 milijardi kuna. Likvidnost se pogoršava treću godinu zaredom, u čemu značajno sudjeluje i država. Zdravstvo se nalazi pred ogromnim problemima, svi rokovi plaćanja su probijeni, a država 2.2 milijarde kuna. Financijska nedisciplina najviše pogađa upravo zaposlene u tim tvrtkama koje ne mogu naplatiti potraživanja, jer ne primaju plaću. Dosad ste negirali ovaj problem nelikvidnosti, hoćete li ga sada priznati i početi rješavati? – pitala je Zgrebec.

Miroslav Korenika postavio je pitanje ministru Vukeliću, navodeći podatke iz Studije Međunarodng monetarnog fonda, koji kao nedostatke Hrvatske spominju nepovoljno poslovno okružje, probleme vezane uz radnička prava, administrativne prepreke i barijere, neodgovarajuću visinu gospodarskog rasta. Hrvatska gospodarska komora upozorava da će Hrvatska razvijenost Europske unije dostići tek za 25 godina. Jeste li ovakvim gospodarskim pokazateljima pokrenuli Hrvatsku, kao što tvrdite i danas, i jeste li zadovoljni što će Hrvatska razvijenost EU postići tek za 25 godina? – pitao je Korenika. Također je upozorio i na porast uvoza u Hrvatsku i na porast nelikvidnosti, bez obzira što ministar to ne želi priznati.

Biserka Perman postavila je, jer ministar Primorac nije bio prisutan, pitanje državnom tajniku Šetiću o novom Zakonu o sportu, koji je ministar Primorac prezentirao kao revolucionarni iskorak sređivanja stanja u hrvatskom sportu. Prema odredbama tog Zakona, trebalo je biti osnovano i Nacionalno vijeće za sport, povjerenstvo za sportske klubove, pravilnik o sportu, evidencija sportaša i njihovih liječničkih pregleda. Proces privatizacije klubova stoji na mjestu, svi rokovi su prošli, a ništa se ne događa. Zašto je to tako i kad će se početi primjenjivati Zakon o sportu, kada će Saboru biti upućeni akti ako su potrebni da se donesu kroz proceduru? Ili je donošenje Zakona o sportu bila samo farsa da se oproste dugovi profesionalnim klubovima? – pitala je Perman.

Zdenko Antešić ministru Vukeliću postavio je pitanje o tzv. „izvoznoj ofenzivi“. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku izvoz je za prva četiri mjeseca ove godine iznosio 3.587 milijardi dolara, a uvoz 7.733 milijarde dolara. Vanjskotrgovinski deficit stoga iznosi 4.146 milijardi dolara i raste. Rekordan je dakle iznos trgovinskog deficita, a istodobno inozemni dug narastao je na 30 milijardi dolara. Prikazali ste izvoznu strategiju, a izvoz je niži ove godine nego prošle, dok uvoz nezaustavljivo raste. Gdje je greška u Vašoj izvoznoj strategiji? – pitao je Antešić. U replici, rekao je Vukeliću da će ostati zapamćen kao ministar u čijem je mandatu najviše porastao inozemni dug i vanjskotrgovinski deficit Hrvatske.

Ivica Pančić pitao je ministra Kalmetu o korupciji u cestogradnji. Naime, pitanje ceste Zadar 2 – Gaženica samo je otvorilo Pandorinu kutiju korupcije u cestogradnji. Pančić je upozorio na ugovaranje gradnje punog profila autoceste Zagreb-Rijeka u vrijednosti 209 milijuna eura, a nakon toga cijena je skočila na 248 milijuna eura. Znači nekih 300 milijuna kuna razlike u cijeni. Prvotna cijena potvrđena je uz studiju opravdanosti uz suglasnost EBRD-a. Konzorcij koji je dobio poslove dijelio ih je suprotno odredbama Zakona o javnoj nabavi. Kasnije su poslovi ugovoreni s tvrtkom koja nije bila predviđena, a na listi izvođača pojavljuje se i tvrtka povezana s pomoćnikom ministra Kalmete. Pančić je upozorio i na slučaj iznude u Karlovcu u koji je umiješan ministrov vozač. Tko je odgovoran za korupciju u cestogradnji, koja će izgleda cijelu Vladu povući u ponor korupcije i kriminala? – pitao je Pančić. Nakon vrijeđanja koje je Kalmeta uputio na njegov račun, Pančić je ustvrdio da kad bi bilo da se uzima malo novacs, moglo bi proći nezapaženo, ali uzima se mnogo. Pitao je Kalmetu kad će im biti dosta, što bi bilo dobro za hrvatske građane. Pozvao Sanadera da riješi ovu aferu, jer se radi o velikoj europskoj aferi, a Bruxelles nas stalno upozorava zbog korupcije.

Ingrid Antičević Marinović pitala je ministra Vukelića o radnicima koji ne dobivaju plaću za svoj rad. Spomenula je slučajeve tvrtki kao što su Dalmatinka, Elcon, Gramat i Ciglana Bizovac, gdje radnici ne dobivaju plaću. Poslodavci u tim tvrtkama se ponašaju kao moderni feudalci. Time štete ne samo radnicima, nego i ugledu poslodavaca koji poštivaju svoje obveze, ali i društvu u cjelini. Pitala je ministra što će poduzeti da radnici koji ne dobivaju plaću počnu dobivati plaće, te da se kazne poslodavci koji ne isplaćuju plaće radnicima.

Milanka Opačić postavila je pitanje ministru Ljubičiću o dugovima u zdravstvu jer već po četvrti put za mandata ove Vlade razne udruge upozoravaju na dugove u zdravstvu. Dug iznosi 2.2 milijarde kuna, a u posljednja tri mjeseca povećan je za 200 milijuna kuna. Rok plaćanja sada je već 270 dana. Bolnice ne plaćaju dobavljačima i više od godinu dana. Ukupni rok plaćanja lijekova prijeći će do kraja godine 300 dana, što predstavlja kolaps sustava. Nastupit će ugroza pacijenata jer neće biti lijekova za njih. Stoga je postavila pitanje ministru što misli napraviti po pitanju rješavanja dugova države u zdravstvu kako bi pacijenti imali lijekove?