Ivo Josipović je u raspravi o Prijedlogu Zakona o kaznenom postupku izrazio žaljenje, da makar zbog simbolike, pri raspravi o ovom prijedlogu Zakona nije prisutna ministrica pravosuđa u Saboru. Zakon o kaznenom postupku neki nazivaju i „malim Ustavom“, zbog toga što određuje područje temeljnih ljudskih prava. Pozdravio je zakonska rješenja kojima se ukida sudska istraga, ali ustvrdio je: izostale su stvarne strukturalne promjene. Nisu napravljeni bitni pomaci u ograničenjima postupka. Nije uređen efikasan sustav dostave niti mehanizam koji bi dokinuo manipulaciju zahtjevima za izuzećem u postupku, kao i mogućnosti gdje je dozvoljena žalba. Neki dijelovi ostavljaju dojam kao da su u stari zakonski tekst mehanički ubacivane neke nove odredbe. Ustvrdio je da glavni problem nije neefikasnost pravosuđa u postupku u glavnoj raspravi, nego mnogo ranije, u otkrivanju djela, a tu naprosto mora postojati politička volja kako bi se to promijenilo. Preporučio je da se do drugog čitanja provede nekoliko stručnih rasprava o prijedlogu Zakona, a ne da se posao do rujna odradi potpuno rutinski.
Potpredsjednica Kluba Ingrid Antičević-Marinović upozorila je da Zakon o kaznenom postupku mora biti također sredstvo protiv korupcije. Upozorila je i na problematiku da banke moraju davati podatke na zahtjev Državnog odvjetništva, iako oni predstavljaju bankarsku tajnu. Zakon o bankama i njegove odredbe o tajnosti ugrađene su i u ovaj Zakon o kaznenom postupku. No onaj koji nema sef u banci izložen je svim pretragama i traženjima dokaza. U ime Kluba SDP-a, zaključila je da Klub SDP-a svoju potporu Zakonu o kaznenom postupku uvjetuje promjenama koje smo iznijeli: da istražni sudac ne ocjenjuje dokaze, da policija odgovara DORH-u, da se uredi odnos policije i Državnog odvjetništva, te da se donese Zakon o policijskim ovlastima, da se ukinu inkvizitorne ovlasti sucu na glavnoj raspravi te relativizirati bankarsku tajnu do krajnje mogućnosti kako bi borba protiv organiziranog kriminala bila što učinkovitija. (Petar Kurečić)
