U raspravi o izvješćima Državne revizije sudjelovali su zastupnici SDP-a. Donosimo sažetke istupa nekih SDP-ovih zastupnika.

Ranko Ostojić upozorio je na slučajeve tajnih javnih nabavki u Ministarstvu obrane, gdje se pojedine javne nabavke proglašavaju vojnom tajnom i vrše bez ikakvog nadzora, a radi se o stotinama milijuna kuna. Upozorio je također na problem zloupotreba oko uknjižavanja turističkog zemljišta, gdje je prostor za velike manipulacije i dalje otvoren, jer nije donesen nikakav zakon koji bi turističko zemljište štitio od zlouporaba.

Ivan Hanžek spomenuo je slučajeve nepravilnosti u radu lokalne samouprave. Pohvalio je rad na edukaciji koji vrši Državni ured za reviziju i Ured za javne nabave, kako se neke greške u poslovanju ne bi vršile iz neznanja. Također je upozorio na slučaj poduzeća Autocesta Zagreb-Macelj, koje je prvi puta revidirano, no problem je što je cestarina na toj autocesti skuplja 70 posto nego na drugim autocestama u Hrvatskoj, te je pozvao državu da pokuša riješiti taj problem.

Arsen Bauk rekao je da je paradoksalno da raspravljamo o Zakonu o javnoj nabavi koji više nije na snazi. Iznio je brojne nepravilnosti iz rada Ministarstva obrane, za što se opravdanja pronalaze u specifičnostima sustava i potrebi tajnosti rada. Iznio je sustavne prijedloge kojim bi se ovakvim pojavama stalo na kraj, te smanjilo gubitak proračunskih sredstava.

Davor Bernardić iznio je problem slabijeg punjenja državnog proračuna, što je posljedica sporijeg razvoja gospodarstva. Dohodak slabo raste, što pokazuje sporiji rast sredstava ubranog od poreza na dohodak. Raste prihod od porez na dobit, što govori da je država u plusu, a novac je uzet jedinicama lokalne samouprave. Prvi put je gospodarski rast manji od inflacije nakon 1999. g. a plaće realno rastu samo 0.5%. Stoga je iznimo važno da se proračunskim sredstvima raspolaže racionalno. Prihvatite stoga zaključke Kluba SDP-a u vezi izvješća Državne revizije, pozvao je.

Marija Lugarić iznijela je problem nepravilnosti koje se ponavljaju u radu Ministarstva obrazovanja. Izrazila je žaljenje što raspravu o Izvješćima Državne revizije ne sluša nijedan ministar. Upozorila je na problem neprimjene samofinanciranja sveučilišta. Prigodom donošenja Proračuna za 2006. g. upozoravalo se na nedostatna sredstva za osnovne namjene smještaja i prehrane studenata, ali Vlada se tada oglušila. Nepravilnosti se, iako u manjem opsegu uporno ponavljanju u poslovanju studentskih centara, posebno kod nabavke prehrambenih proizvoda, pa se pojedinci bogate, a odgovorno je Ministarstvo jer ima većinu u upravnim vijećima. A Studentski zbor u Zagrebu godinama je služio kao “krava muzara” Mladeži HDZ-a u Zagrebu.

Nenad Stazić govorio je o nalazu Državne revizije u kući „Vjesnik“, o kojem je 2006. g. SDP podnio interpelaciju koju je HDZ odbio iako je znao u kakvom je “Vjesnik” stanju. Citirao je nalaz revizije po kojem se vidi da ne postoji ni odredba o unutarnjem ustrojstvu, sistematizaciji radnih mjesta niti sustav unutarnje kontrole. Društvo gomila gobitke, dosad 195 milijuna kuna, jer Vlada svake godine upumpava novce u “Vjesnik”. Svake godine gomila se 30 milijuna kuna gubitka, a to sve plaćaju porezni obveznici. Remitenda naklade iznosi 65 posto, dakle novine se tiskaju da bi se bacale! Tokom 2004. i 2005. g. zaposleno je 157 novih djelatnika, iako se znalo da postoji višak zaposlenih, pa su onda isplaćivane otpremnine u programu zbrinjavanja djelatnika, možda tima istima koji su zaposleni. Jer nikoga nije briga, sve plaćaju porezni obveznici. Plaća predsjednika Uprave je 22 tisuće kuna netto, što je ravno plaći premijera. Time je nagrađen za katastrofalne rezultate i gubitke. Zašto Vlada sve ovo dopušta? Dovoljno je čitati Vjesnik, jer tako se u Sjevernoj Koreji ne veliča vođa, kao što se veliča premijer u Vjesniku. Problem je samo što se ove dobre sluge ne plaća partijskim novcem, nego novcem poreznih obveznika, koji niti čitaju niti kupuju Vjesnik.

Nadica Jelaš govorila je, pak, o netransparentnosti rada Ministarstva obrane. Prekoračenja tog plana su oko dva posto, što u apsolutnim iznosima iznosi toliko koliko je proračun cijele Međimurske županije, jer Ministarstvo raspolaže velikim sredstvima. Gospodarenje vojnim nekretninama također je vrlo netransparentno. Njima još uvijek upravlja Ministarstvo, iako ne bi trebalo. Sva imovina Ministarstva nije evidentirana. Radi se o tisućama stanova, garaža i poslovnih prostora, a prihodi od najma, mjereni u milijuna, se ne naplaćuju ni približno koliko bi trebali.

Veliki broj nepravilnosti utvrđen je i u postupcima javne nabave. Stoga je dobro da je izmjenama Zakona središnjim mjestom javne nabave određeno Ministarstvo gospodarstva.

Jednake nepravilnosti utvrđene su i prethodnoj revidiranoj 2005. godini, te se uporno ponavljaju. Vrhunac ironije je da čovjek koji je vodio Ministarstvo obrane, u kojem su utvrđene brojne nepravilnosti, biva za nagradu premješten na čelo Ministarstva unutarnjih poslova, koje je dosad dobivalo bezuvjetno mišljenje. Pitam se hoće li onda novi ministar unutarnjih poslova kazneno goniti novog ministra obrane?!, kaže zastupnica Jelaš.