Sabor je današnji rad započeo Izvješćem o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u oružanim snaga Republike Hrvatske, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj. U ime Kluba SDP-a o Izvješću je govorio Arsen Bauk.
Ustvrdio je na početku da će Klub SDP-a podržati Izvješće, iako ono nije na razini onih od prošlih godina. Ranija izvješća bila su detaljnija, objektivnija i ukazivala su na probleme koje treba rješavati u vojsci.
Što se tiče kadrovskog stanja u oružanim snagama, i dalje se osjeća osipanje stručnog osoblja. Uvođenjem vojnih specijalista u vojsku planira se riješiti problem nedostatka potrebnih kadrova. Broj ljudi s VSS-om koji su ušli u sustav je manji od planiranog, a broj ljudi koji su izašli je veći. To je trebalo reći, nitko zbog toga ne bi prozivao Ministarstvo. Logičko-informatički sustav ima probleme koji se također ne spominju. Pješačko naoružanje starije je od 20 godina i nekompatibilno s većinom snaga država članica NATO-a. Topnička oružja su različitih kalibara i starosti. Sredstva za protuoklopnu borbu su zastarjela. Sve su to problemi koji ne mogu biti riješeni u godinu dana, ali trebalo ih je navesti, ako su u Izvješću od prošle godine. Što se tiče Hrvatske ratne mornarice, u njenu djelokrugu je i nadzor ZERP-a, ali kako je ZEPR ukinut, možda je bilo problema oko sastavljanja Izvješća o stanju u HRM-u.
Pri izradi Izvješća treba biti objektivan, jer se zastupnici u prošloj raspravi nisu složili s nekim tada izrečenim katastrofičnim ocjenama, neovisno o stranačkoj pripadnosti.
U Izvješću se ispravno kaže da se sigurnost više ne može samo sagledavati s vojnog aspekta, te se pravilno detektiraju ostali sigurnosni izazovi npr. nastali iz razvoja informacijske tehnologije. No nema ni spomena o energetskoj sigurnosti.
Što se tiče stanja u regiji, spominje se da države jugoistočne Europe su na putu pristupanja europskim i euroatlantskim integracijama, pa će stanje u regiji biti sve stabilnije. U izvješću od prošle godine pisalo je da će Hrvatska posebno pratiti proces osamostaljenja Kosova od Srbije i njegove sigurnosne implikacije. Mi držimo da je neovisnost Kosova i novonastala situacija u regiji zaslužila da se barem spomene u ovogodišnjem Izvješću – smatra Bauk.
Osim toga, Izvješće više ne spominje ni potrebu za donošenjem novih strategija, a to je nešto što nije učinjeno u prošlom mandatu ove vlasti. Trebalo je u Izvješću posebno spomenuti i obuku pričuvne komponente oružanih snaga. Trebao bi biti podatak i koliko je visokih časnika završilo ratnu školu i koliko ih je raspoređeno u oružanim snagama. Svega toga u ovom Izvješću nema.
Arsen Bauk upozorio je i na probleme uređenja cijelog obrambenog sustava, unutarnjeg ustrojstva Ministarstva obrane, problematike javnih i tajnih nabavki, te rada unutarnje revizije u MORH-u. Postavio je i pitanja je li nam potrebna pomorska baza južno od Pelješca, što je poboljšanjem stanja rodne i spolne ravnopravnosti u oružanim snagama, te što je s izjavom o spremnošću za sudjelovanje u misijama koja bi trebala odgovoriti koliko je Hrvatska spremna poslati vojnika u međunarodne misije.
Zaključio je da nedavna pozivnica za članstvo u NATO-u predstavlja veliki uspjeh cjelokupne hrvatske vanjske i sigurnosne politike, ali sa sobom donosi i veliku odgovornost, pa i za izradu ovakvih izvješća, koja trebaju biti puno detaljnija i objektivnija.
Ante Kotromanović upozorio je na tehnološke i logističke nedostatke u Hrvatskoj vojsci. Posebno je naglasio i problem kadrova. Plaće vojnika gardista su manje od četiri tisuće kuna. Stari iskusni časnici odlaze iz sustava jer su nezadovoljni uvjetima rada. Časnici koji su bili iskusni, iz rata, koji su zapovijedali velikim postrojbama čak i od više tisuća ljudi, bili su na neki način iskorišteni i odbačeni nakon rata, a te ljude se moglo mnogo bolje tretirati. Profesionalne postrojbe traže iskusne časnike, a ne one koji su tek izašli iz sustava školovanja. Trebalo bi napraviti promjene u sustavu obrazovanja, a ne da nam dođu ljudi s inozemnih vojnih akademija u naše uvjete. Trebala bi nam vlastita vojna akademija.
Upozorio je i na nedosljednosti i nerješavanje problematike obalne straže. Trebalo bi napokon urediti njen status. U miru bi trebala biti izdvojena iz sustava Hrvatske ratne mornarice, a u ratu naravno u sustavu zapovijedanja oružanim snagama. Zaključio je da prihvaća Izvješće, jer nam Hrvatska vojska treba i pozivnica za ulazak u NATO nikako ne znači da ne trebamo nastavljati jačati svoju vojsku.
Potpredsjednica Sabora Željka Antunović izrazila je uvjerenje da je Izvješće previše uopćeno i nejasno što ne bi smio biti slučaj. Ilustrirala je to primjerima o informacijama iz Izvješća, o ustrojavanju snaga brzog odgovora gdje se kaže da se s tim počelo, ali ne piše dokle je proces stigao. Isti je slučaj s logističkom spremnošću postrojbi. Osvrnula se i na problematiku ljudskih resursa, posebno problema stambenog zbrinjavanja koje je jedan od ključnih poticaja za dobivanje kvalitetnih kadrova. Kao zastupnica je izrazila želju i interes da se pitanje stambenog zbrinjavanja kadrova u oružanim snagama treba početi kvalitetnije i brže rješavati.
(mr. sc. Petar Kurečić)
