Sabor je raspravljao o Izvješću Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2007. godine, a u ime Kluba SDP-a o njemu je govorio dr. Ljubo Jurčić. Ustvrdio je da u Izvješću piše da je jedan od osnovnih ciljeva HNB-a održavanje stabilnosti cijena, a s obzirom na sadašnju stopu inflacije, s pravom se postavlja pitanje ostvaruje li se taj cilj. Kako je Hrvatska mala i otvorena zemlja, ne može se oduprijeti uvezenoj inflaciji zbog velikog uvoza proizvoda. Inflacija se može javiti zbog potražnje, koja u Hrvatskoj raste. S obzirom da nema povećanja proizvodnje u državi, potrebe stanovništva zadovoljavaju se robom iz uvoza i to je uvezena inflacija. Postoji i inflacija koja raste zbog troškova, a zbog njezina porasta trpe domaći proizvođači. Tu je, pak, HNB nemoćan. Desetpostotno povećanje cijena hrane će se pretvoriti u inflaciju od tri-četiri posto, jer cijene hrane sudjeluju u troškovima građana s 40 do 50 posto. U Europskoj uniji bi takvo povećanje uzrokovalo od jedan do najviše dva posto, jer cijene hrane mnogo manje sudjeluju u troškovima stanovništva.
Zbog svega navedenog, nikako nije dovoljno umjetno rušiti cijene, nego treba povećavati proizvodnju, plaće i mirovine, kazao je dr. Jurčić.
Ustvrdio je da bi u izvješću HNB-a volio vidjeti kako je HNB surađivao na primjeni ostalih politika kojim bi se mogla suzbiti inflacija. A ovo što mi sad radimo je da smanjujemo vrijednost eura aprecijacijom kune, pa nam uvozna roba postaje jeftinija. Jeftinija je i nafta, ali i svi drugi proizvodi i oni time udaraju na domaću proizvodnju. Naši izvoznici zato su u lošijem položaju, jer je njihova roba preskupa. Naš temeljni problem upravo je negativni saldo vanjskotrgovinske bilance, koja generira vanjski dug. Time se znači samo pogoršava problem, i neće se riješiti problem inflacije. Zato je rješenje u suradnji monetarne, fiskalne, industrijske i regionalne politike u smanjenju negativnog salda vanjskotrgovinske bilance.
Izrazio je i čuđenje jer ministar Šuker s bankama pregovara o kamatama, a to bi prema propisima trebalo biti u nadležnosti rada HNB-a.
Rekao je također i da su selektivne mjere nepopularne, ali su potrebne kako bi se povećala konkurentnost, a banke bi trebale dijeliti sudbinu gospodarstva jer nisu svrha samima sebi. Negativna bilanca Hrvatske u bankarskim zaradama je oko milijardu i 200 milijuna eura, koje odlaze iz Hrvatske kao profit stranih banaka, te bi se izvješće HNB-a i time trebalo baviti. Izvješće bi trebalo biti kraće, jasnije, orijentirati se više na vanjskotrgovinsku bilancu i bilancu dohotka, kretanje kamatnih stopa, sadržavati podatke u kojim je politikama i dokumentima surađivala HNB-a, te kako politika HNB-a utječe na zaposlenost, gospodarski rast i vanjski dug Hrvatske – zaključio je Ljubo Jurčić. (mr. sc. Petar Kurečić)
