U prosincu 2007. g. napravljen je izvještaj o provedbi pretpristupnih programa EU koji uvelike kritizira sustav, navodi probleme, sankcije i propisuje mjerila i mjere. O tome u ovome izvještaju nema ni riječi. Objašnjenje je: “Europska komisija postavila je mjerila kako bi se poboljšala kvaliteta dokumentacije i sustava provedbe programa PHARE.” Postavila je mjerila jer nije više mogla tolerirati aljkavost i propuste u sustavu upravljanja EU fondovima.
Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći EU Saboru ima isto ime kao dokument iz prosinca 2007., ali ignorira probleme i taksativno navodi projekte poput trofeja. Nepravilnosti koje se spominju u ovom dokumentu (pod točkom 8) selektivno su izabrane iz cjelokupnog popisa nepravilnosti koje je dala EK. Dapače, u ovom izvještaju stoji:“..uočene nepravilnosti tehničkog karaktera i nemaju visok rizik u smislu da ukazuju na loše funkcioniranje ili prijevare u sustavu“!!!! Puštanja povlaštenih informacija (koja spadaju u okvir korupcije) a primijećeno je u najmanje jednom projektu što ovaj izvještaj spominje se kao “tehnički propust”!
Europska komisija smatra da se sustav pretpristupne pomoći nalazi u kritičnoj fazi i da se Hrvatska nalazi pred trenutkom kad će EK opozvati akreditaciju za DIS. Argumenti EK su: Visoka stopa odbijenica na dokumente koje šalje SJFU, nedovoljno razvijenom sustavu kontrole, velikim zaostatcima u ugovaranju – za PHARE 2005 50 posto ugovoreno je zadnji mjesec, 30 posto zadnji tjedan, nedostatna obuka djelatnika SJFU (Agencije) i jedinica za provedbu projekata, nepoštivanje planova i projekcija za dostavu dokumenata DEK-u.
Temeljem toga suspendirano je odobravanje svih ugovora sa strane Delegacije Europske komisije (natječaji idu, ali ugovori se neće potpisati). Vlada se nada da će do kraja evaluacijskog procesa sredstva biti dostupna. A to postaje sve neizglednije. To su glavni problemi, a njih u dokumentu nema. Za EK se rade detaljni izvještaji, a Hrvatskom saboru se daju površni i šturi dokumenti. Da se u Saboru više raspravljano o fondovima možda bi se problemi prije uočili i lakše otklonili.
Kao što vidite visoke stope ugovorenih projekata od preko 90 posto nisu dovoljne za EK niti bi trebale biti za ovaj Sabor. Izvještaj mora biti detaljniji i objektivno sagledavati sve probleme. EU fondovi su veliki test za Hrvatsku jer na taj način i EU može imati bolji uvid u funkcioniranje državne uprave i može stvoriti projekciju kako će se u RH raspolagati s npr. strukturnim fondovima.
Iznio je nekoliko primjera:
1. Europska komisija je povukla komponente natječaja za NATURA 2000 i Pomorska sigurnost zbog puštanja povlaštenih informacija (radi se o klasičnom primjeru korupcije), a o tome nema niti riječi u izvještaju (2 mil eura).
2. Harmonizacija i obavljane sudske prakse i podrška sudskoj administraciji – došlo je do toga da je EK smatra da je projekt pred ukidanjem zbog neispunjavanja preduvjeta za početka projekta (4.5 mil eura).
3. Zbog kašnjenja u pripremi natječajne dokumentacije i objave natječaja pate projekti vrijednosti gotovo 100 milijuna kuna.
4. Za projekt podrške Romima postoji mogućnost otkazivanja projekta (više od 15 milijuna kuna).
Za PHARE 2005 i 2006 EK pod neuspješnu provedbu (zbog težih ili lakših propusta) stavlja projekte ukupne vrijednosti 25 milijuna eura (180 mil. kuna). To je sporno, a ne da li smo iskoristili CARDS 90 ili 100%.
Ono što mi tražimo je da se u izvještaj stave i svi problemi i budući rizici u provedbi projekata te kako i koji način su oni riješeni. Sabor ima pravo to znati.I SDP-u je u interesu da RH iskoristi što više sredstava.
Daniel Mondekar naveo je i stanje iskorištenosti svakog od pretpristupnih programa pomoći:
PHARE 2006 program
PHARE 2006 Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska-Mađarska: ugovoreno je dvadesetak projekata, a PHARE 2006 Hrvatska-Italija ugovarane je u tijeku, ali je upitno zbog odbijene evaluacije tako da postoji šansa da propadne 3 milijuna iako „blokada“ sredstava ne vrijedi za prekograničnu suradnju. Tu gdje možemo, mi riskiramo. Iako se Vlada ponosi brzim provođenjem mjerila koje je zadala EK jedan primjer iz PHARE 2006 govori da problemi i dalje ostaju. Naime, GS raspisane za poduzetnike i civilno društvo objavljene su u veljači, krajnji rok za prijavu je bio travanj i ne očekuju se rezultati evaluacije prije kraja listopada. I onda će se opet (unatoč mjerilima i upozorenjima EK) potpisivati ugovori zadnji tjedan uzme li se obzir da se potpisivanje čeka i po 6 mjeseci. Pod uvjetom da se makne sankcija EK. A dok se ne riješe problemi sa PHARE 2006 neće se ići na akreditiranje IPA-e bez obzira što je akreditacijski paket za IPA-u poslan.
ISPA program
Iz izvještaja sa sastanka iz prosinca 2007. jasno se iščitava da je stopa ugovaranja u okviru programa ISPA izuzetno niska, 0,49%.
ISPA je za financiranje velikih strateških projekata i sredstva se ulažu direktno u infrastrukturu odnosno zaštitu okoliša, ovi projekti su, proizašli iz ROP-ova i odabirani su na principu spremnosti za provedbu. Iz ovog popisa je jasno da ne treba čekati 2010. da vidimo da je dio novaca iz ISPA-e ugrožen.
Ovdje se govorimo o velikim projektima iznad 5 milijuna eura koji uključuju i građevinske radove koji podložni i prirodnim elementima što može uzrokovati kašnjenja. I jedno pitanje koliko je točno ugovora potpisano?
Da li se izradila baza projekata, koji su bili kriteriji odabira i na koji način će se vršiti u budućnosti?
SAPARD program
Što se SAPARD-a tiče, SDP ima par pitanja. Prije svega molimo da se u izvještaje unesu i korisnici SAPARD novaca. Kao drugo, zanima nas kako to da je ugovoreni iznos ulaganja odobrenih projekata tek 8,8 milijuna eura? Što se dogodilo sa trećom mjerom programa? I jedna kritika – Vlada RH primila je milijunske iznose za tehničku pomoć. Naše pitanje je zašto onda te institucije izbjegavaju pružiti pomoć krajnjim korisnicima. Primjer edukacije seljaka!!!
IPA program
Pohvalno je da su zastupnici dobili kratki sažetak programa IPA-e. No, koje su komponente i što pokrivaju? Osim opisa III i IV, tu nema ničega. Prilog 4 pokazuje da je IPA ambiciozno isprogramirana i zaista se neke državne institucije taj posao ozbiljno shvatile. Neke nisu! Zanima nas isto kao i kod ISPA-e za komponentu III promet po kojim je kriterijima određeno da će se obnavljati i modernizirati baš te pruge i plovni putovi? Unutar regionalne konkurentnosti zamjeramo premalo grantova. Pogotovo za poduzetnike (za koje se ne predviđa niti jedna GS),a koji bi trebali najviše sudjelovati upravo u prioritetu 2 Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. U okviru PHARE 2006 raspisan je natječaj pod nazivom PILOT grant shema za izvoznike. Pa kakav je to pilot, ako se iz IPA-e ne vidi nastavak. Pilot za što? Kroz phare radimo temelje za nešto za što unaprijed znamo da neće biti. Nadalje, ovaj izvještaj pokazuje i određenu razinu spremnosti institucija – AOO, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (najmanja volja na programiranju IPA-e i slabi kadrovski kapacitet)
Ostali problemi – Jedinice lokalne samouprave, Programi Zajednice
Ovaj izvještaj otvara određena pitanja, ali ne daje odgovore. Klub SDP-a smatra da ovaj Sabor, ali i javnost imaju pravo znati još neke stvari. Prije svega to je uspješnost JLS u povlačenju sredstava. Znamo da se tu radi o prekograničnoj suradnji, te nešto projekata iz CARDS i PHARE programa. Smatramo da je bitno imati jasnu sliku gdje se taj posao bolje radi, a gdje „škripi“ kako bi i država mogli više pomoći. Mi znamo da se taj posao najbolje radi u zapadnom djelu Hrvatske (na granici sa Slovenijom), ali recimo potencijal za Dalmaciju je izuzetno velik s obzirom da ima granicu sa BiH, Crnom Gorom i Italijom.
– miješanje ROP-a i EU projekata (Split i Karlovac)
– problemi u sustavu: niske plaće PIU
– pojasniti građanima koristi za Republiku Hrvatsku (spominje se pod programima zajednica da su višestruke – koje?) To treba iskomunicirati građanima jer oni i to financiraju. Također, bitno je reči koje se koristi odnosno rezultati očekuju i od projekata financiranih iz predpristupnih programa
– npr. spominje se u izvještaju TEMPUS (svega i svačega – Cro4Bologna, Furthering Bologna process – a pogledajte na što nam liči visokoobrazovani sektor – nisu postignuti ciljeva o tome se uopće ne govori)
– Kadrovska rješenja – EK se ne miješa u naša kadrovska rješenja, ali nije im svejedno tko sjedi u vrhu sustava koji upravlja NJIHOVIM novcem. Stručnost ravnateljice Središnje agencije za financiranje i ugovaranje i Nacionalnog IPA koordinatora je upitna. Ne njihova volja za radom ili učenjem!!! Ali u ovom trenutku (kada nam se više ne toleriraju dječje bolesti) ne možemo tako odgovoran posao povjeravati ljudima čije je znanje o IPA-i izuzetno limitirano. Pa kakav je to sustav u kojem odgovorna osoba uči o svome poslu zajedno s novim zaposlenicima – pripravnicima.
Zaključio je da, iako pozdravljamo izvještaj jasno je da postoje nelogičnosti i propusti. Da bi izvještaj bio prihvatljiv mora sadržavati popis problema, rizika, pregled po jedinicama lokalne samouprave, detaljan opis projekata i njihove korisnosti za RH. Također, treba sadržavati procjenu spremnosti i kacapitiranosti instuticija države.
Žalosno je da Vlada RH u Sabor šalje izvještaj u kojem navodi sve dobre stvari, a sve loše stvari i probleme ignorira. Ovo govori i o odnosu Vlade prema Saboru kada Vlada u najvišu instituciju demokratske Hrvatske šalje izvještaj bez svih činjenica i s onime što njoj odgovara – zaključio je Mondekar.

U raspravi o Izvješću o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije sudjelovali su zastupnici SDP-a. Donosimo najvažnije dijelove njihovih rasprava:
Dragutin Bodakoš posebno je upozorio na neuspješnost provođenja pretpristupnog programa pomoći u poljoprivredi, programa SAPARD. Naime, 70 posto projekata koji su predloženi na posljednjem natječaju, odbijeni su. Ugovorena su dosad sredstva u vrijednosti od samo dva posto ukupnih sredstava! A sredstva SAPARD programa upravo su namijenjena preradnim kapacitetima, kojima bi poljoprivredni proizvodi dobivali veću vrijednost. Istodobno, Hrvatska veliki izvozni debalans kad je u pitanju hrana, mnogo više uvozimo nego izvozimo! Upozorio je na problem konzultanata koji pišu projekte za SAPARD program, otvorivši pitanje njihove osposobljenosti i motiviranosti za rad, da li su plaćeni po tome čim se projekt preda ili po postotku uspješnosti ugovorenog posla. Konačno, postavlja se pitanje i tko se javlja na natječaje u SAPARD programu, da li oni koji se stvarno mogu javiti, imaju li dovoljan interes i informacije. Promocija SAPARD programa stalno je bila prisutna, ali očito je da nije dovoljno prihvaćen i da naši ljudi nisu dovoljno ili motivirani ili osposobljeni ili informirani da iz njega stvarno povuku sredstva, kojih bi se od 2007. do 2011. g. moglo izvući čak 749 milijuna eura. Kako bi se to napravilo, službe koje se ovime trebaju baviti stvarno bi trebale početi raditi svoj posao punom parom – zaključio je Bodakoš.

Gvozden Flego upozorio je među ostalim na program razmjene studenata, demonstratora i administratora na sveučilištima. Mi i u primjeni tog programa kasnimo, jer su države koje su pristupile EU koristile taj program četiri do sedam godina prije ulaska. Program cjeloživotnog učenja, u kojem su rezervirana sredstva za Hrvatsku i Tursku od preko 13 milijuna eura, također se ne koristi u dovoljnoj mjeri, nego nam je dio novca propao jer se forsirao program cjeloživotnog učenja, inkompatibilan s europskim programima. Izvješće bi trebalo sadržavati mnogo više podataka o kvalitativnoj iskoristivosti ovih programa pomoći, a ne samo kvantitativnoj, smatra Flego.

Daniel Mondekar podsjetio je na razlike među iskorištenosti sredstava Europske unije među županijama. Pa tako npr. Međimurska i Krapinsko-zagorska županija jako dobro koriste projekte. Podsjetio je ponovno i na problem što kvalitetni kadrovi u sustavu odlaze iz državne uprave u privatni sektor zbog toga jer rade za izuzetno male plaće, nekoliko puta manje nego što imaju kao konzultanti. Takve ljude, trebalo bi dodatno stimulirati jer upravo oni su ti koji mogu podići razinu iskorištenosti pretpristupnih programa pomoći za Hrvatsku. Problemi s europskim fondovima potencijalno mogu usporiti put Hrvatske prema Europskoj uniji. Desili se upravo u 2007. g. i brojni su, a u Izvješću nisu navedeni, nego su navedene samo pozitivne stvari. Upravo zato je ovo Izvješće itekako upitno! – zaključio je Mondekar.