Na početku, referirajući se na ministra Šukera, ustvrdio je da je njegov poziv na nacionalno zajedništvo dirljiv. No, dobronamjernu kritiku opozicije na rad ove Vlade ne smijemo ocjenjivati kao rad protiv interesa Hrvatske. Mi u SDP-u ćemo nastaviti biti konstruktivni ali i krični, i to ne da podrivamo hrvatske interese, nego da radimo ono što je posao opozicije u svakoj demokratskoj državi.
Rasprava o Interpelaciji može započeti na ovakav način: Prije nešto više od tjedan dana imao sam priliku razgovarati na jednom skupu socijalista u Ateni, s Laszlom Kovacsem, kojem je ovo područje resor, o tome što Europska unija kroz poreznu politiku namjerava napraviti kako bi ublažila udar na standard građana zbog povećanja cijene energenanta. Europska unija smanjuje stopu poreza na dodanu vrijednost, na pojedine artikle posebno važne za život građana. To piše u Direktivi Europske komisije, usvojenoj jučer.
Dakle, vidimo da porast cijena pogađa i jake koji se s njim nose na određeni način, no mi koji nismo ni veliki ni jaki, nosimo se na dručaiji način. Nadamo se da je poremećaj koji je nastao na tržištu energenata i njihovih cijena stihijski. No, u Hrvatskoj nema promišljene politike kojim bi se nosilo s novonastalom situacijom. Previše toga ovisi o nekoliko ljudi, pa čak i o radu samo jednog čovjeka. Cijene energenata u odnosu na kupovnu moć stanovništva u Hrvatskoj, među većima su u Europi. Benzin je 10 kuna za litru, dizel također, struja je poskupila 24 posto, a najesen nas čeka poskupljenje plina. Treba dodati i skore promjene sustava trošarina zbog usklađivanja s propisima Europske unije, koje mogu rezultirati samo daljnjim poskupljenima. Sve ovo Vlada naziva uvođenjem tržišne cijene energenata i to bi svi građani trebali prihvatiti i shvatiti, plaćajući visoke račune za energente. No postavlja se prolbem pada standarda i osiromašenja građana. To je činjenica. Nije razlog za revoluciju i za dramu, ali je činjenica. A ovo je zemlja velikih mogućnosti, koja ima potencijale da njeni stanovnici žive mnogo bolje nego sada. Upravo to je ono po čemu se razlikuju ljevica i desnica, u Hrvatskoj, ali i svijetu: desnica odaje počast prošlosti, a ljevica tome dodaje i borbu za bolju budućnost.
Udar cijena na standard građana sve je veći, a broj ljudi koji primaju male plaće također je sve veći i udar inflacije na njih nije udar od šest ili sedam posto nego mnogo veći, jer ono što poskupljuje najviše pogađa upravo najsiromašnije. Statistički gledano, prosječna plaća u Hrvatskoj je pet tisuća kuna, no najveći broj ljudi prima plaće od otprilike tri tisuće kuna, i njih ova poskupljenja najviše pogađaju. Nedavna istraživanja pokazuju da je dosad već petina građana osjetila pad standarda, a najviše na osobnoj potrošnji. Tri četvrtine građana će do kraja godine sve što zarade potrošiti samo na osnovne životne potrebe. Ta slika se ne može uljepšati nikakvim verbalnim egzibicijama Vlade i njena predsjednika. To je realnost koja zahtijeva angažman Vlade, ali mnogo manje u smislu gašenja požara, a mnogo više u smislu prevencije. I koliko god se trudili prikazati realnost drugačijom, ona je neminovna. Cijene hrane su od početka godine prosječno porasle 11 posto, inflacija je najveća u posljednjih osam ili devet godina. Daljnji rast inflacije je realnost. Rebalans Državnog proračuna umjesto da smanji, dodatno povećava državnu potrošnju. Podsjeća nas to na kraj 90-ih godina i tadašnju situaciju, no eto danas je ipak konjuktura bolja i državne financije su sređenije, zaslugom nekoliko vlada. Ali rast Državnog proračuna, kojim raspolaže centralna država, a ne lokalne jedinice, je problem. Rast proračuna bi trebao biti posljedica rasta proizvodnje i gospodarskog razvoja, ali to u Hrvatskoj nije slučaj, nego je država preskupa.
Cijena benzina i dizela sada je 10 kuna. Otkad je HDZ 2003. g. preuzeo vlast, eurosuper je poskupio 50 posto, eurodizel 80 posto, a plavi dizel 140 posto. Od početka 2008. g., eurosuper je poskupio 20 posto, a eurodizel 25 posto. Građani sa strepnjom čekaju nove cijene benzina. No, Vlada i premijer Sanader su bez strepnje. Poručuju građanima da nije bolje ni u drugim zemljama, no zaboravlaju da su tamo plaće veće i da postoje aktivne mjere porezne politike da se stanje poboljša. Europska komisija je donijela s tim ciljem jučer donijela Direktivu.
Struja je poskupjela 24 posto. Malobrojni neće osjetiti poskupljenje, jer troše manje od 2000 kWh godišnje. Mjere su ovo koje su donijete s namjerom da se valjda pomogne, jer ipak ne vjerujemo i nadamo se da nemaju namjeru da se odmogne. Građanima ovih dana stižu obavijesti o poskupljenjima. Hladan tuš tek slijedi, kada dođu računi. Poskupljenje će izbjeći oni kojih nema kod kuće. Najviše će ga osjetiti višečlane obitelji koje troše više od 3000 kWh, koji su već i sad najugroženiji. Vlada time ponovno pokazuje da ne želi štititi siromašne i one koji žive od svoga rada. Energetski sustav potpuno je zapušten, a znamo što energija znači za Hrvatsku. Sustav je zapušten, a infrastruktura neadkevatna. U nju se ništa ne ulaže već godinama. A to bi trebalo biti strateško opredjeljenje Hrvatske. Po pitanju međunarodne razmjene stojimo najlošije od 1999. g. Hrvatska nij smanjila svoju ovisnost o uvozu nafte i plina. Istodobno, tvrtke iz područja energetike ostvaruju značajne prihode i dobit.
Ovu Interpelaciju smo predložili pred gotovo tri mjeseca. Onda smo od Kluba HDZ-a čuli da na Dnevni red Sabora predlažemo nevažne teme, kako bismo opstruirali donošenje europskih zakona. Svako onaj tko smatra standard građana nevažnim mora se zapitati je li u pravu. 24. travnja, na sastanku Povjerenstva za praćenje cijena, premijer je izjavio: Najvažnije je da su ljudi siti, a cijene energenata dostupne svima. Ljudi su u Hrvatskoj odavno siti, jer nisu u doslovnom smislu gladni, ali cijene energenata više nisu dostupne svima.
Stoga, Hrvatskom saboru predlažemo iduće zaključke:
I/ Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da promptno koristi mogućnost primjene “plivajuće” trošarine i štiti cijenu eurodizela na razini do 8 kuna po litri.
II/ Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da izradi i Hrvatskom saboru dostavi na
raspravu i prihvaćanje:
– Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način da se porez na dodanu vrijednost energenata obračunava na nabavnu cijenu;
– Izmjene Zakona o potporama u poljoprivredi uzimajući u obzir drastično povećanje reprodukcijskog materijala i energenta na način da poveća subvencije poljoprivrednih proizvoda;
– Program državne pomoći za socijalno ugrožene kategorije stanovništva za podmirenje dijela troškova energije;
– Analizu poreznog opterećenja cijene rada, uključujući i doprinose i mjere za njezino rasterećenje, te potrebne izmjene zakona;
– Program dostupnosti svih energenata na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske po istim ili sličnim uvjetima;
– Program postupnog uvođenja tržišnih cijena za električnu energiju i prirodni plin;
– Program razvoja energetskih kapaciteta u Hrvatskoj.
Ujedno pozivamo sve zastupnike vladajuće koalicije da podrže ove zaključke.
Naime, prije dva dana donijeli smo Zakon protiv diskriminacije. Ovo je prilika da konačno prestanemo diskriminirati one najugroženije, kojima je pomoć najviše potrebna. Potrebno je konačno početi primjenjivati socijalnu osjetljivost, koja je u programu obiju najvećih hrvatskih stranaka, te želimo vjerovati da postoji želja da se stvarno i počne primjenjivati – zaključio je predsjednik Milanović. (Petar Kurečić)

  INTERPELACIJA ENERGETIKA (2) 81,00 kB