Minimalna plaća ne može osigurati ni osnovne potrebe građana

Sabor je ovotjedni rad nastavio raspravom o Zakonu o minimalnoj plaći. Donosimo sažetke rasprava pojedinih SDP-ovih zastupnika:
Gordan Maras ustvrdio je da je minimalna plaća, predviđena da bude 39 posto prosječne plaće, daleko ispod iznosa koji može zadovoljiti i osnovne čovjekove potrebe, a kamoli mu omogućiti dostojanstven život. Minimalna plaća morala bi biti barem 50 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Iznio je činjenicu da Vlada itekako može pomoći industrijama na koje se čak i ova minimalna plaća ne odnosi, kao što su tekstilna i obućarska industrija, jer samo od poskupljenja goriva od izbora do sada Vlada zarađuje iznimno velik novac. Pola prihoda od cijene goriva koju građani plaćaju, a koja i dalje raste, ide državi. Samo jedna kuna po litri goriva poskupljenja, znači godišnje 3 i pol milijarde kuna godišnje više prihoda iz džepova građana. Osim toga, država će izmjenama Zakona o minimalnoj plaći uprihodovati preko 200 milijuna kuna od poslodavaca, pa neka onda pomogne industrijama u krizi.
Nadica Jelaš ocijenila je minimalnu plaću kao dobru zamisao koja će u velikoj mjeri biti devalvirana, zbog iznimno velikih razlika u razvijenosti naših regija. Negdje će ih se bez problema osigurati, a negdje će to biti veliki teret i smanjit će konkurentnost gospodarstva tih regija, u kojima upravo te industrije koje ne mogu isplaćivati ni minimalne plaće, još egzistiraju. Ponovno se vraćamo na suštinsku potrebu decentralizacije, jer Hrvatska je naprosto premala država za tolike razlike među svojim građanima.

Zvonimir Mršić iznio je podatak da je svaki državni službenik ove godine dobio povećanje plaće od šest posto i to je više nego povećanje koje će radnici dobiti ovom minimalnom plaćom, a neki državni dužnosnici dobili su veće povećanje nego što iznosi cijela minimalna plaća. Ovaj Zakon je izlika Vladi za dosadašnji i novi val poskupljenja, a najviše je poskupilo gorivo, od čega najviše zarađuje država, koja sada pliva u novcu. Uskoro ćemo morati lož ulje braniti na osam kuna, a ne kako je premijer rekao da će braniti Eurosuper na osam kuna. Od 1. srpnja najavljuje se nova poskupljenja, pa je neshvatljivo kako će ljudi živjeti i što će moći kupiti za ionako mizerne plaće. Ovaj Zakon je samo izlika za poskupljenja svih energenata. Za stanje u tekstilnoj industriji kriva je najviše država, jer je u privatizaciji uništen ogroman broj radnih mjesta. Iznio je primjer državne tvrtke, u kojoj radnici dobivaju po tisuću kuna plaće, a direktor ima plaću 40 tisuća kuna. Očito je da za neke ima, a za neke nema, čak ni za minimalnu plaću. U Hrvatskoj neki itekako lagodno žive na nesreći i izrabljivanju radnika – smatra Mršić.
Dragica Zgrebec ocijenila je Zakon kao demagogiju, kojom se ne osigurava povećanje konkurentnosti i koji neće riješiti suštinske probleme. Vlada nema odgovor na tešku situaciju kad su u pitanju poskupljenja i pad standarda građana, a osim toga ovim se Zakonom dovodi u neravnopravan položaj radnike u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji. Klub SDP-a podržat će Zakon, iako smo svjesni da ne rješava prave probleme, ali samo ako se promijeni članak 5. Zakona koji diskriminira radnike u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji – zaključila je Zgrebec.
(mr. sc. Petar Kurečić)