Sabor raspravlja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona. U ime Kluba zastupnika SDP-a govorila je Dragica Zgrebec. Raspravu u ime Kluba zastupnika SDP-a donosimo u cijelosti.

Pojava neplaćanja obaveza u Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina zaprimila zabrinjavajuće razmjere. Neplaćanje stvara nered u platnom prometu, financijski uništava zdravo poslovno tkivo, znači nelojalnu konkurenciju, a u odnosu na uredne platiše, a kad se zbiva između javnog i privatnog sektora može ukazivati i na korupciju. Sve veći razmjeri ne izmirenih dugovanja u gospodarskom sektoru neminovno su utjecali i na sve veća dugovanja prema državi, a odnose se na poreze, porezne dugove, na dugove za državna i javna davanja.

Ovakvo stanje traje godinama, a tome su pridonosili i propisi koji nisu u dovoljnoj mjeri štitili vjerovnike, ali ih država i njezine institucije koje nisu efikasno reagirale u slučaju kada je država vjerovnik, ali kada je država i dužnik nije davala primjer urednog platiše. Neizmirene dospjele obveze udvostručile su se u vrijeme krize, ali i tada nisu poduzimane efikasne mjere da se odstrane oni subjekti koji nisu sposobni da opstanu, odnosno da se odstrane dijelovi koji nemaju mogućnosti poslovanja.

Službeni podaci prate dospjele neizvršene obveze koje su prijavljene, odnosno blokirane, ali veliki je dio takvih obaveza neevidentiran jer ih dužnici, odnosno niti vjerovnici ne prijavljuju. Zadnji objavljeni podaci za ožujak 2012. godine govore o 42,43 milijarde neizvršenih plaćanja koja se odnose na 72 959 poslovnih subjekata, te 13,08 milijardi kuna koje se odnose na 212 317 građana. Kod poslovnih subjekata dominiraju pravne osobe sa 52% ili 83% ukupnog iznosa neizvršenih obveza plaćanja, od toga 75% poslovnih subjekata nalazi se u dugotrajnoj blokadi sa iznosom duga od 82%, a 37% ih je blokirano pet i više godina što znači da zaista nemaju nikakve šanse da nastave s poslovanjem.

Država je zakonom u tri navrata omogućavala poreznim dužnicima da reguliraju svoje obveze, ali efekti su bili mali. Da bi poduzetnici bili u ravnopravnom položaju u pravima i obvezama, država mora osigurati efikasne mehanizme nadzora, ali i sankcioniranja, a sudstvo ažurno rješavanje predmeta. Stoga nije dovoljno da država bude uredna u svojim potraživanjima i dugovanjima, već to mora osigurati svim poduzetnicima i građanima.

Kada se radi o državnim potraživanjima koja su velikim dijelom sporna za naplatu, Porezna uprava je evidentirala 51,037 milijardi kuna kod 761 365 obveznika, od čega se 17 milijardi odnosi na kamate. Na pravne osobe se odnosi 60% duga, na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnosti 18, a na građane čak 22%. Da se takvim rabotama može stati na kraj, ako postoji politička volja govore i aktualni podaci o naplati poreza, a posebno doprinosa na plaće čim su najavljeni nadzor i kazne koje su, kaznene mjere za neuredne porezne obveznike.

Analizirajući uzroke sve većeg izbjegavanja neplaćanje obveza, uočene su i mnoge kaznene radnje kao što su npr. da se otvaraju nove trgovačka društva radi izbjegavanja plaćanja obveza, izvlačenje imovine i sredstava od strane članova društva, povezivanje društava radi izbjegavanja plaćanja ili izvlačenja sredstava, izdavanje fiktivnih računa, isplaćivanje akontacije dobiti iako je društvo nelikvidno, upućivanje vjerovnika da obvezu uplate na privatni račun a ne na račun društva, prebacivanje udjela i imovine na novo osnovano društvo, a na postojećem društvu ostaju obveze i zaposleni, zlouporaba blokada računa kada to čine kćeri trgovačkog društva.

Ove izmjene Općeg poreznog zakona uvode tri značajne novine. Prvo je objava poreznog dužnika, zatim institut proboja pravne osobnosti odnosno uvodi se porezni jamac i osobna odgovornost ne neisplaćene porezne dugove, prijeboj potraživanja i dugovanja prema državnom proračunu. Objava poreznih dužnika omogućena je izmjenom članka 8. Općeg poreznog zakona, utvrđivanjem kriterija po vrsti poreza i po iznosu duga i pri tome odgoda ili obročno plaćanje te reprogram smatraju se reguliranom obvezom. Objava poreznog dužnika je moguće i u slučaju ako on dostavlja netočne i nepotpune informacije sredstvima javnog priopćavanja. Ovakvom mogućnošću želi se postići jačanje financijske discipline, pravovremeno ispunjavanje poreznih obveza svih obveznika, veću učinkovitost poreznih tijela prilikom naplate, te bi se time osigurala i javnost u postupanju Porezne uprave. U Opći porezni zakon uvodi se institut proboja pravne osobnosti odnosno poreznog jamstva i osobne odgovornosti za neizvršavanje porezne obveze koji se temelji na načelima jednakosti, pravednosti, zabrane zloupotrebe prava, savjesnost i poštenja, pažnje dobrog gospodarstvenika i slobode poduzetništva.

Članovi uprave i izvršni direktori odgovaraju kao i porezni jamci ako zloupotrebljavaju ovlasti što za posljedicu ima nemogućnost izvršavanja u ovom slučaju porezne obveze. A članovi javnog trgovačkog društva odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

Odgovornost nastaje ako se koristi društvo da bi se postigao cilj koji je zabranjen dakle koji nije zakonit, ako se koristi društvo da bi se oštetilo vjerovnike, ako suprotno zakonom se upravlja imovinom kao da je njegova privatna imovina, ako u svoju ili korist ili korist druge osobe umanji imovinu društva iako se zna da će to za posljedicu imati nemogućnost izmirenja obveze. Ovim izmjenama Općeg poreznog zakona uvodi se i mogućnost prijeboja dospjelog duga s potraživanjima dužnika iz državnog proračuna, mogućnost sklapanja upravnog ugovora ili nagodbe radi postupka izvršenja rješenja, te iznimno i mogućnost izmirivanja ustupanjem nekretnina.

Ovih dana, ovdje u Sabornici ali i jučer na sjednici Hrvatske udruge poslodavaca mogle su se čuti ocjene da su dosadašnje mjere Vlade udar na poduzetništvo, da se poduzetnici tretiraju kao kriminalci, da ih se želi pribiti na stup srama, da vlada antipoduzetnička klima u Hrvatskoj. U teškoj ekonomskoj situaciji mjere koje provodi Vlada nažalost najviše su pogodile građane potrošače jer se gospodarstvo željelo rasteretiti barem dijela javnih davanja, kao npr. smanjen je zdravstveni doprinos na plaće, smanjeni su neka druga davanja koja se odnose na šume, spomeničku rentu, vodni doprinos, reinvestiranu dobit na koju se ne plaća porez, osigurana su i značajna sredstva za investicije u javnom sektoru ali i u privatnom sektoru kroz poduzetničke aktivnosti pa i za obrtništvo. Poduzetnici su oni koji ulažu stvaraju novu vrijednost, čiji je posao i rizičan jer ulaz u vlastiti kapital oni zapošljavaju, plaćaju državi namete, ali postoje nažalost i poduzetnici koji ne plaćaju radnike, ne plaćaju dobavljače, ne plaćaju poreze i druga davanja i dovode u poslovne probleme svoje poslovne partnere. Takvima treba stati na kraj, a to je zapravo obveza države ali i poduzetnika koji će takve izolirati iz poslovnih aktivnosti.

Ocjenjujemo da će izmjena Općeg poreznog zakona u ovakvom obliku polučiti utvrđene ciljeve u domeni prikupljanja javnih davanja i sređivanja poreznih evidencija. Ali upozoravamo na hitnost donošenja i drugih propisa koji će omogućiti sređivanje ukupne nelikvidnosti i osigurati normalno gospodarsko poslovanje svim poduzetnicima. Klub SDP-a prihvaća izmjene Zakon o Općem poreznom zakonu, zaključila je Dragica Zgrebec.