U raspravi o Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Josip Leko je govorio u ime Kluba SDP-a.
Na početku svog izlaganja je ustvrdio da nam je potrebna sveobuhvatna reforma javne uprave i decentralizacije cijele države. Naime, ova vlada i uprava kakva je sada usporavaju investicijske trendove, nisu sposobni osigurati konkurentnost niti se boriti protiv korupcije.
Javna uprava u lokalnoj samoupravi morala bi biti sposobna i stručna predlagati kvalitetna rješenja. Odgovornost uprave trebalo bi biti osiguranje stručnosti, a odgovornost političke vlasti da donese koncepciju i odgovara za njezinu provedbu i uspjeh.
Lokalna samouprava trebala bi stvarno biti servis građana, osigurana i zaštićena zakonom od političke moći predstavničkih i izvršnih tijela lokalne vlasti. Da li je to moguće ostvariti ovim Zakonom? Po našem mišljenju ne, jer je Zakonom predviđeno nekoliko rješenja o kojima odlučuje čelnik lokalne samouprave poput prijema u službu. Na ovakva rješenja nije predviđena mogućnost žalbe, nego samo mogućnost vođenja upravnog spora. Trebalo bi osigurati dva stupnja u postupku, a ne samo jedan. Također, ovim Zakonom se osigurava se zatvorenost lokalne samouprave.
Djelatnici se u lokalnu samoupravu primaju na određeno vrijeme bez javnog natječaja, pa se time otvara mogućnost manipulacija. To bi jedino smjelo biti moguće u slučaju urgentnosti posla ili trenutnog nedostatka stručnjaka za pojedino područje.
Pitanje određivanja plaće djelatnicima isto nije dobro uređeno jer je ostavljeno čelniku lokalne samouprave da određuje plaću svojim djelatnicima. Ne omogućava se mogućnost konkurentnosti u zapošljavanju djelatnika u različite jedinice regionalne i lokalne samouprave jer nije predviđena mogućnost stimuliranja djelatnika zaduženih za pojedine projekte u nekoj jedinici samouprave. Još je lošije rješenje da Središnji državni ured propisuje osnovicu za plaće. Na kraju, ponovio je da nam je nužna decentralizacija države i nova koncepcija regionalne i lokalne samouprave, a ne samo ovaj Zakon, koji bez toga ne može saživjeti u suštini koju bi trebao imati.
Ivan Hanžek upozorio je na nelogičnost donošenja Zakona u ovo vrijeme, zato jer za manje od godinu dana se održavaju lokalni izbori. Trebalo bi uvesti prijelazno razdoblje, možda da Zakon počne vrijediti od 1. srpnja 2009. g., nakon izbora. Ovako bi ispalo da ako bude nekih promjena, da je netko prejudicirao rezultate izbora. U manjim jedinicama lokalne samouprave, a takvih je najviše, premalo je izvršitelja pojedinih dužnosti, često samo jedan, da bi ih se moglo premještati ili stimulirati pa da prelaze na druga radna mjesta, stoga neke stvari ne bi trebalo previše normirati Zakonom.
Nadica Jelaš ustvrdila je da bi dio jedinica lokalne samouprave mogao imati velikih problema u izvršavanju svojih zadaća, koje su sve brojnije i brojnije, kako država na razinu lokalne samouprave spušta sve više zadaća. Poseban problem imaju manje jedinice, one s manje od 5 tisuća stanovnika, kojima bi trebalo omogućiti fleksibilnije zapošljavanje kadrova. Što se tiće određivanja visine plaće, sada se koristi osnovica na razini županije, koja ne postoji u službenoj statistici, pa se podataka dobiva neslužbeno ili ilegalno i prema njemu se određuje osnovica. (Petar Kurečić)
