U raspravi o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Dragica Zgrebec je iznijela podatke o prosječnoj veličini poljoprivrednog posjeda u Hrvatskoj, čija je prosječna veličina manje od tri hektara, a prosječna veličina poljoprivrednog posjeda upisanog u registar poljoprivrednog gospodarstva iznosi pet hektara. No veličina posjeda ne mora biti presudna za uspjeh nekog poljoprivrednog gospodarstva. Posjed u Hrvatskoj je vrlo često podijeljen u manje parcele, te njegovo okrupnjavanje predstavlja velik problem. Posjedima je potrebna melioracija, arondacija a ne samo prodaja zemljišta. Potrebno je i navodnjavanje. Privatni vlasnici rijetko se odlučuju na prodaju zemljištu, a čest uzrok tome su i nesređeni imovinsko-pravni odnosi. Upravo stoga, državno zemljište, okrupnjeno u veće posjede nego privatno i bolje održavano, predstavlja velik resurs. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha, a od toga je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33%, a 1.804.823 ha ili 67% je u privatnom vlasništvu, prema podacima Statističkog ljetopisa iz 2005. godine. Država posjeduje gotovo 20 posto oranica i 10 posto pašnjaka u Hrvatskoj, te predstavlja najvredniju imovinu kojom država raspolaže i ne treba ga rasprodati, nego ga čuvati.
U kratkom roku moramo donijeti i odredbe o povratu imovine. 2002. godine donijeta je Strategija gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem. Porezni obveznici moraju znati što financiraju. U cijelosti se zalažemo da zemljištem upravlja Agencija za poljoprivredno zemljište. Primjedbe koje imamo i za koje smatramo da ih treba unijeti u prijedlog Zakona odnose se na odredbe po kojima stranci mogu stjecati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, definiciju pojma obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i zakup poljoprivrednog zemljišta koji je moguć do 25 godina, a samo za maslinike do 50 godina. Istovremeno, na 50-godišnji rok daje se koncesija, pa nije potrebno definirati i zakup na 50 godina. Postupak koncesije nije usklađen s nedavno donesenim Zakonom o koncesijama. Odredba koja zabranjuje diobu katastarskih čestica u privatnom vlasništvu možda bi trebala biti usklađena s Zakonom o nasljeđivanju, jer je upravo to najčešći uzrok diobe čestica. Agencija bi morala imati ovlasti nad postupcima komasacije i dodjele zemljišta u koncesiju na lokalnim razinama, jer su česte optužbe za korupciju i pritužbe čak i Odboru u Saboru zbog toga. Kod koncesija, prednost bi trebala imati 50-godišnja koncesija za kulture koje će omogućivati povećanje izvoza, a smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda. Podržavamo kaznene odredbe za zapušteno i onečišćeno zemljište, iako bi trebalo razmisliti o visinama kaznenih odredbi, jer nije jednako ako neka pravna osoba drži zapuštenim npr. 100 hektara, a neka fizička npr. manje od jednog hektara. Do drugog čitanja, moglo bi se zakon popraviti, pa ćemo podržati njegovo donošenje u prvom čitanju – zaključila je Zgrebec. (Petar Kurečić)
