U poslijepodnevnom dijelu rada Sabor je raspravljao o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. U ime Kluba SDP-a govorio je Josip Leko.
Ustvrdio je da je Ovršni zakon dosad plijenio cijeli iznos na računu onog nad kim se ovrha provodi, neovisno o tome radi li se npr. o dječjem doplatku. Ukazao je da u saborsku proceduru dolaze dva prijedloga Ovršnog zakona. Prvo je došao zakonski prijedlog SDP-a a zatim prijedlog Vlade, koji je, iako je u proceduru došao kasnije, na dnevni red stigao prije SDP-ova zakonskog prijedloga. Kad je tomu već tako, želimo iznijeti primjedbe na odredbe koje smatramo lošijima od onih u prijedlogu SDP-a. Prijedlog Vlade temelji se na prosječnoj plaći koja je fikcija, a rijetki primaju baš taj iznos, uglavnom je on veći ili manji. Praksa u hrvatskom društvu nije kao u nekim drugima, gdje vjerovnici prate sposobnosti onoga kome daju kredite i zajmove. U Hrvatskoj banke o tome ne brinu niti je to njihov zadatak nego im je zadatak maksimizirati profite i to se vidi po tome što su im profiti uz sve veću zaduženost hrvatskih građana maksimalni. Ovo sa socijalnog stajališta nije prihvatljivo.
Ovakve odredbe da svaki onaj koji ima više od prosječne plaće, nije zaštićen od toga da mu se uzima cijela plaća za ovrhu. Mi se naprosto moramo opredijeliti da li nam je cilj da banke imaju maksimalne profite ili je zadaća države da osigura socijalnu sigurnost svojih građana. Ovim prijedlogom Zakona nalazimo se u paradoksalnoj situaciji, jer poboljšava situaciju radnika koji primaju ispodprosječne plaće, ali one s plaćom čak i malo iznad prosjeka, neovisno o broju članova obitelji, ne štiti. Stoga apeliramo na vladajuće da u svom prijedlogu ne vežu odredbe o zaštiti od ovrhe uz prosječnu plaću – zaključio je Leko. (mr. sc. Petar Kurečić)
