Hrvatski sabor raspravlja o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, čiji je predlagatelj Klub zastupnika SDP-a.
U ime predlagatelja, govorila je Dragica Zgrebec. Ustvrdila je da je velika gospodarska kriza, koja je još prošle godine zahvatila gotovo sva svjetska tržišta, povećala nezaposlenost koja je u mnogim zemljama dosegla razinu nezabilježenu u posljednjih petnaest godina, a vlade i gospodarski stručnjaci usmjereni su na traženje rješenja ili bar propisivanje mjera za amortiziranje posljedica. Kriza nije zaobišla Hrvatsku. Prema sadašnjim gospodarskim kretanjima izvjesno je da će stopa gospodarskog rasta u 2009. g. biti negativna. U takvim uvjetima teško je očekivati da gospodarstvo može zadržati jedan broj zaposlenih.
Iznimno teškom stanju u gospodarstvu su doprinijeli i efekti plinske krize, koji su najvećem dijelu gospodarstva prouzročili velike štete. Uzevši u obzir da je već 2008. g. pokazala kako će turistička sezona 2009. biti znatno lošija od prethodnih, te da upravo preporuke premijera zapadnih zemalja idu u pravcu savjeta vlastitim građanima da štede, kao i da štednju usmjere prije svega na luksuzne izdatke, npr. putovanja, vrlo su upitni ekonomski dosezi turističke sezone u Hrvatskoj. Posljednjeg dana prošle godine broj prijavljenih nezaposlenih osoba iznosio je 240 455 (62% su žene). Naš prijedlog predlaže produljenje korištenja naknade za pojedine kategorije (novo)nezaposlenih osoba, te koji bi sukladno važećem Zakonu imali znatno kraći rok za korištenja prava na novčanu naknadu. Prijedlog sadrži i odredbu da iznos novčane naknade iznosi 70% osnovice prvih 180 dana korištenja, s ciljem najviše moguće razine ublažavanja posljedica krize na građane koji su ostali bez zaposlenja. Primjena odredbi bi bila do 31. prosinca 2009. g.
Tvrdnje Vlade da je potrebno daleko više sredstava za provedbu ovog Zakona, od 73 milijuna kuna koliko mi predviđamo, samo pokazuju da predviđaju da će u Hrvatskoj daleko više ljudi ostati bez posla u ovoj godini, od 25 tisuća koliko smo se mi usudili predvidjeti. Donošenje ovih izmjena Zakona predstavlja nužnost, jer ljudima koji ostanu bez radnog mjesta, treba pomoći.
U ime Kluba SDP-a govorio je Gordan Maras. Ustvrdio je da je Hrvatska zbog nesposobnosti svoje Vlade ušla u strukturnu krizu. Nije nas još zahvatila svjetska financijska i gospodarska kriza, koja će nas tek zahvatiti. Zašto je tome tako? Jer nije bilo mjera protiv recesije, te je ta činjenica dovela do toga da je ova mjera koju SDP sada predlaže, nužna. Trend novonezaposlenih osoba krenuo je još prošle godine u rujnu, te je do kraja prošle godine već 20 tisuća ljudi izgubilo posao. U siječnju se taj trend povećao, jer je 20 tisuća ljudi samo u siječnju ostalo bez radnog mjesta, ili 800 ljudi svakog radnog dana. Mi stoga smatramo da je ovaj prijedlog Zakona nužan, jer treba pomoći ljudima koji ostaju bez posla. Pad izvoza u siječnju je bio 26 posto, te sukladno svim ostalim pokazateljima, nije uopće potrebno raspravljati je li Hrvatska u recesiji. SDP je predložio i još neke mjere koje idu prema građanima, a odnose se na povećanje njihovih neto plaća, kako bi se štitio njihov standard ali i potrošnja u Hrvatskoj. Mjere hrvatske Vlade u tom smjeru nismo vidjeli. Danas nas gledaju stvarni ljudi, ljudi koji su ostali bez posla, i koji zaslužuju da im se pomogne. To su ljudi koji danas rade, a sutra više neće raditi, ljudi iz Plive, iz Željezare Split, ljudi iz drvne industrije u Osijeku koji umjesto da režu trupce, nažalost moraju „rezati radna mjesta“. Ovo ne bi smio biti preveliki napor, da se pomogne tim ljudima, da im se pruži sigurnost u vremenu dok će biti nezaposleni, pogotovo kad govorimo o tome da će uskoro ići rebalans proračuna. Moramo biti svjesni da će krajem godine biti 50 tisuća više nezaposlenih u Hrvatskoj, te su ove mjere nužne, zaključio je.
Slavko Linić smatra da je već mnogo prije bilo nužno donijeti antirecesijske mjere, koje bi išle za tim da teret recesije bude lakši za gospodarstvo i za građane. Već su sada dostupni podaci da će barem 25 tisuća ljudi ostati bez radnog mjesta, zbog tehnoloških i organizacijskih promjena, a sve kao posljedica recesije. Vlada u svojim namjerama, naprosto nije svjesna koliko će biti teške posljedice recesije, koliko će ih osjetiti naši građani. Umjesto da se prigovara da prijedlog Zakona kasni obzirom na datume, datumi se mogu promijeniti amandmanom predlagatelja, koji vladajući trebaju prihvatiti. Datum početka primjene Zakona može biti 1. siječnja ove godine. Ali postavlja se pitanje i što s ljudima koji su dulje vrijeme nezaposleni? Ako su rokovi koji su u prijedlogu predviđeni problem, raspravljamo o njima. Barem razgovarajmo o tome kako građani žive i pomozimo im. Ne smijemo se miriti s time da poslodavci smanjuju plaće radnicima. Ako je potrebno uvesti nepuno radno vrijeme, moramo naći sredstva kako bismo održali razinu plaća i ljudima koji će raditi skraćeno. Jer bitno je jedino da bude što manje ugašenih radnih mjesta.
Gordana Sobol ustvrdila je da je sve više evidentno, da nema SDP-ovih prijedloga zakona, stekao bi se dojam da Sabor živi pod staklenim zvonom, da u Hrvatskoj recesije nema, da se ona događa drugdje, daleko od nas. Pozvala je zastupnike da u 21 novom prijedlogu Zakona, koji je Vlada poslala u Sabor, pokušaju pronaći ijedan antirecesijski. Možda je to onaj o pravima i obvezama državnih dužnosnika, poslan sada, nakon što je Vlada tri mjeseca govorila da bi se smanjenjem plaća dužnosnika narušio sustav! Službeni podaci govore da je bitno uvećan postotak poslovno uvjetovanih otkaza, za čak 45 posto! Građevinarstvo, prerađivačka (posebice drvna i metaloprerađivačka) industrija, tekstilna industrija, promet nekretnina, djelatnosti su koje su najteže pogođene. Samo u veljači ove godine bez posla je svaki dan ostalo 500 radnika! Očito je da se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nekom ipak upalila lampica i da se shvatilo što se događa. No, u Vladi nikako da se nekome upali lampica, jer još uvijek nema nijedne konkretne mjere niti je ijedan antirecesijski prijedlog zakona, kao ni rebalans proračuna, poslan Saboru.(Petar Kurečić)
