Sabor je raspravljao o konačnom Prijedlogu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. U ime Kluba SDP-a govorio je Boris Šprem. Ustvrdio je da je SDP podržao ovaj Zakon u prvom čitanju. Naime, očita je potreba da se izađe u susret barem dijelu od onih 70 tisuća građana koji su prošle godine tražili pravnu pomoć, a zbog slabog imovinskog stanja nisu mogli pokriti troškove pravne pomoći. Primjedbe na prijedlog Zakona su prevelika birokratizacija postupka, zbog traženja više dokumenata da bi besplatna pravna pomoć mogla biti odobrena. Treba ih propisati, a ne da ministar kasnije određuje podzakonskim aktima koji su to dokumenti. Dobro je da je predlagatelj prihvatio primjedbu da se Zakon počne primjenjivati 2009., a ne 2010. g. jer je potrebna što brža primjena. Pozvao je predlagatelja da prihvati amandmane Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te još nekih zastupnika, a Vladu je pozvao i da posebno prati primjenu ovog Zakona, kako bi se ispravljale greške ako se Zakon neće primjenjivati. Također, pozvao je Vladu da osigura više sredstava za plaćanje pravne pomoći, jer i ta besplatna pravna pomoć nije besplatna za sve. Plaća ju država, ali je besplatna za korisnika, zbog njegovog slabog imovinskog stanja – zaključio je Šprem.
Mario Habek ustvrdio je da se dugo godina nakon ukidanja zakona prema kojom su građani mogli dobiti pravnu pomoć bez naknade, ponovno se uvodi ovaj Zakon kojim će građani moći dobiti besplatnu pravnu pomoć. Pravo na pomoć siromašnijim građanima predviđa i Europska unija. Građani bi uz pomoć uputnica koje bi izdavao ured državne uprave mogli dobiti pravnu pomoć koju bi plaćala pravna država. Procjenjuje se da će za ovo trebati od 5 do 7 milijuna eura. Podaci odvjetničke komore govore da su odvjetnici dali besplatnu pravnu pomoć u oko 70 tisuća slučajeva, najviše na područjima posebne državne skrbi. Sada se cijelo ovo područje treba sustavno regulirati. Upozorio je da Vlada još uvijek nije uvažila prijedloge udruga građana kad je u pitanju reguliranje besplatne pravne pomoći.
Josip Leko postavio je pitanje da li se ovim Zakonom stvarno osigurava ono što je deklarirano da se treba ostvarivati. Ostao je nizak imovinski cenzus za korisnike koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, tako da ispada da će se ovom besplatnom pravnom pomoći moći koristiti samo beskućnici. A pomoć se neće moći koristiti ni u ovoj ni u idućoj godini, iako postoji obveza prema zakonu već 10 godina i prema odredbama Europske unije već četiri godine. Administrativni kaos koji će otežavati primjenu također nije zanemariv. Dakle, nastavlja se praksa ove Vlade koja zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije u formalnom, ali ne i u suštinskom smislu. (mr. sc. Petar Kurečić)
