Rasprava o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu nastavljena je jutros u Hrvatskom saboru. U raspravi su sudjelovale zastupnice SDP-a. Donosimo sažetke njihovih rasprava:
Tatjana Šimac-Bonačić iznijela je pohvale radu ureda pravobraniteljice za djecu, posebno kad su u pitanju pomoć pri pružanju besplatne pravne pomoći u ostvarivanju prava na uzdržavanje djeteta od jednog roditelja, upozoravanju na nasilje u školama i nasilje koje se pojavljuje u medijima. Pohvalila je inicijativu specijalizacije odvjetnika za bavljenje zaštitom prava djeteta. Upozorila je da se prava djece na privatnost i zaštitu njihova identiteta sustavno krše u medijima. Također, predložili smo, kako bi se unaprijedila zaštita djece s teškoćama u razvoju, osiguranje dovoljnog broj mobilnih timova stručnjaka koji bi bili podrška djeci s teškoćama u razvoju uključenoj u redovni obrazovni sustav , kao i razvijanje programa koji će pridonijeti uspješnijem suočavanju obitelji s problemima vezanim uz zloupotrebu opojnih droga te podržavanje rada organizacija civilnog društva uključenih u prevenciju. Nažalost, niti jedan od naših prijedloga nije prihvaćen – konstatirala je Šimac-Bonačić.
Vesna Škulić pohvalila je rad pravobraniteljice za djecu, te otvaranje novih regionalnih ureda. Podsjetila je na temeljni dokument kad su prava djece u pitanju – Konvenciju o pravima djeteta. I danas se prava djece, posebno one s poteškoćama, krše, a ponajviše se krše u zdravstvu. Podsjetila je da su naknade za roditelje djece s invaliditetom za prijevoz do mjesta liječenja ili obrazovanja bile ukinute, pa su tek na naše insistiranje vraćene. Stanje prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj je na alarmantnoj razini i stoga pozivam Vladu da konačno počne ulagati potreban napor da osobe s invaliditetom počnu ostvarivati svoja prava. Ne mogu se svi problemi osoba s invaliditetom rješavati poziv na brojeve koji počinju s 060 – zaključila je Škulić.
Gordana Sobol upozorila je da Ministarstvo obrazovanja ignorira zahtjeve za informacijama o provedbi programa eksperimentalnog zdravstvenog odgoja, koje od njih traži pravobraniteljica za djecu, kao što je slučaj i s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. U osnovnim školama provodit će se samo jedan program pa će djeca čiji roditelji s njime ne budu suglasni ostati uskraćena za zdravstveni odgoj. Dotakla je i problem konzumacije alkohola, s kojom djeca počinju u sve ranijoj dobi. Tom velikom problemu u hrvatskom društvu se ne pridaje dovoljno pozornosti, a sve mjere i zabrane u praksi ne funkcioniraju! Državni inspektorat je nemoćan, trgovci ne provjeravaju dob djece koja kupuju alkohol, a pivo u kafićima košta manje od sokova! Izrazila je protivljenje reklamama za pivo koje se vežu uz sport, sportska natjecanja i duh zajedništva, jer se radi ipak o alkoholu.
Brankica Crljenko upozorila je da su u Hrvatskoj centri za socijalnu skrb dežurni krivci za svaki društveni problem, pa čak i onda kad nemaju ovlasti postupati u situacijama te rade u iznimno teškim uvjetima. Iznijela je primjer centra za socijalnu skrb Šibenik kojem već godinama nedostaje 12 stručnih djelatnika. Posebno je govorila o nasilju nad djecom, a najgora vrsta nasilja nad djecom je ona seksualne prirode, koje se najčešće dešava upravo u obitelji, roditeljskom domu, u više od 80 posto slučajeva. Ured pravobraniteljice za djecu predložio je stoga uvođenje registra seksualnih prijestupnika. Podsjetila je i na tragični događaj pogibije maloljetnika u kornatskoj tragediji, ustvrdeći da se takav slučaj više nikada ne smije ponoviti, djecu se ne smije pod nikakvim okolnostima poslati u pogibeljnu situaciju.
(mr. sc. Petar Kurečić)
