Sabor je raspravio Konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. U ime Kluba SDP-a govorio je Dragutin Bodakoš.
Uvodno je citirao završni odlomak iz djela „Mrtvi kapitali“, koji govori o nesposobnosti iskorištavanja zemlje kao najvrijednijeg prirodnog resursa. Pravo blago nalazi se u zemlji, a mi i danas, u 21. stoljeću, uvozimo hranu. A imamo zemlju koja je Bogom dana za poljoprivredu. I ovaj, konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednoj komori, ne govori o utjecaju na povećanje proizvodnje i konkurentnosti u poljoprivredi.
Ali je zato jako dobro razrađeno gdje će sjediti činovnici i da će svih 170 tisuća poljoprivrednih proizvođača morati biti uključeno u Komoru, te će morati plaćati članarinu. Trebalo je povezati znanstvene i stručne institucije s proizvođačima, kako bi se unapređivala poljoprivredna proizvodnja, smatra Bodakoš.
Postavio je pitanje kako će se riješiti zaostataka u isplatama poticaja u poljoprivredi, u iznosu od milijardu i pol kuna dosad? Kako će se riješiti problem uvoza hrane u iznosu od 3.5 milijarde dolara godišnje? Umjesto da izvozimo više hrane, mi je uvozimo. Posebno je ta činjenica loša sada kad smo na nultoj ili negativnoj stopi gospodarskog rasta! Osim toga, što je s rješavanjem zemljišne problematike? Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu dovest će do velikih problema vezanih uz vlasništvo. Kako će Poljoprivredna komora to rješavati? Kako će rješavati problem cijena, primjerice kukuruza, koje ne omogućavaju pozitivno poslovanje proizvođačima? Seljaci su zabrinuti za svoju budućnost, jer cijene proizvoda ne omogućavaju da zadovoljavaju potrebe proizvodnje, a kamoli neke profite. Umjesto da se rješavaju svi ovi problemi, uvode se nove asocijacije proizvođača u poljoprivredi.
Zbog toga što podržavamo sve zakone koji imaju namjeru uvesti barem neka poboljšanja u poljoprivredi, Klub SDP-a podržat će osnivanje Poljoprivredne komore. No, imamo zahtjev da jednom godišnje Poljoprivredna komora podnese izvješće iz kojeg će se vidjeti koliko je toga korisnog napravila za oporavak i razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj, kako bi opravdala sredstva koja se u nju ulažu kroz članarine poljoprivrednih proizvođača, zaključio je.
Josip Leko ustvrdio je, da ako pogledamo našu poljoprivredu u posljednjih 19 godina, možemo zaključiti i da smo zakasnili s osnivanjem Hrvatske poljoprivredne komore. Članstvo, koje je po ovom prijedlogu Zakona obvezno, povlači i određivanje što je Komora po svojoj naravi, je li ona ustanova, institucija, ima li javne ovlasti? Tko je odgovoran za nadzor da li Komora radi u skladu sa svojim ovlastima? Ako je članstvo u Komori obvezno, čemu onda diskrecijsko pravo Upravnog odbora o primanju članova? Sve su ovo pitanja koja nisu razjašnjena. Predložio je i da se donese zakon o doživotnom uzdržavanju seljačkih poljoprivrednih domaćinstava. Nakon donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o golfu, pretvorit ćemo se u zemlju agrobiznisa, a poljoprivredna domaćinstva doći će u još teži položaj.
Nada Čavlović-Smiljanec postavila je pitanje da li će Komora riješiti pitanje zaostatka u plaćanju poticaja u poljoprivredi? Ili probleme onih koji su pšenicu ljetos predali po 30 posto većim cijenama nego što su sada, a novac za nju još nisu dobili? Cijena pšenice pala je za 44 posto u odnosu na 2007. g. Umjesto da se potiče poljoprivredna proizvodnja, uvozi se hrana iz Mađarske, sa samo osam posto carine, što šteti našoj proizvodnji. Zemljište se u zakup dijeli podobnima, a takvih slučajeva, primjerice u Virovitičko-podravskoj županiji ima itekako mnogo. Članstvo u Komori je obvezno, a poljoprivrednici koji su obrtnici već plaćaju doprinos Obrtničkoj komori. Neće li sada plaćati dva doprinosa? Osniva se još jedna institucija, koja neće riješiti probleme hrvatske poljoprivrede. Postavila je i pitanje ne bi li bilo logičnije da njeno sjedište barem bude u nekoj od slavonskih županija, pošto je Slavonija hrvatska regija koja najviše ovisi o poljoprivredi.(Petar Kurečić)
